Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 6 Gž Ovr-1643/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Andrine Raspor Flis kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice M. Z. Š., Z., OIB …, zastupana po punomoćniku M. S., odvjetniku u Z., protiv ovršenika S. N., d.o.o. Z., OIB …, zastupan po punomoćniku J. G., odvjetniku u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr- 4198/21-16 od 3. kolovoza 2022. godine, dana 28. listopada 2022. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovršenika S. n. d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-4198/21-16 od 3. kolovoza 2022. godine, u dijelu pod točkom II izreke.

II Uvažava se žalba ovršenika S. n. d.o.o. i ukida navedeno rješenje u dijelu pod točkom I izreke, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak. III Ovrhovoditeljica M. Z. Š. dužna je ovršeniku S. n. d.o.o. naknaditi trošak sastava žalbe u iznosu od 7.384,37 kn/980,07 eura[1] , u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem ispravlja se rješenje o ovrsi suda prvog stupnja broj Ovr- 4198/21 od 21. siječnja 2022. godine na način da kod opisa nekretnine kčbr 1623/49 oznake zemljišta "dvorište, Š. v." umjesto "površine 3 m2" treba stajati "površine 36 m2", dok u preostalom dijelu rješenje o ovrsi ostaje neizmijenjeno.

2. Ujedno je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe podnesen 13. lipnja 2022. godine, kao neosnovan.

3. Protiv tog rješenja žali se ovršenik iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ), te predlaže da se pobijano rješenje preinači odnosno ukine i traži trošak sastava žalbe.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. U provedenom postupku glede odluke o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da ovršenik nije određeno naveo povredu iz te zakonske odredbe koju je učinio sud prvog stupnja.

5. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, kao ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Nisu osnovani žalbeni navodi jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Tako je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

8. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ na prijedlog ovršenika sud može ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik dokaže da postoji koji od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe iz točke 1. do 11. navedene odredbe.

9. Međutim, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi bi bio ispunjen jedan od kumulativno određenih razloga, a to je da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

10. Naime, da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, pa i sam pojam štete ima prvenstveno kvalitativno značenje, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti. Ovršenik je, dakle, trebao učiniti vjerojatnim postojanje uzročne veze između provedbe ovrhe i nastanka te štete, te da bi se odgodom ovrhe ta opasnost od nastanka štete otklonila, međutim, ovršenik ničim nije dokazao tu odlučnu činjenicu, tj. vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili nadoknadivu štetu, što je pravilno utvrdio i sud prvog stupnja.

11. Osim toga, ovršenik ne može tražiti odgodu ovrhe pozivajući se na činjenicu da predmetne nekretnine predstavljaju njegovu jedinu imovinu, budući da se ne radi o nekretninama koje su nužne za obavljanje njegove djelatnosti, sukladno odredbi čl. 76. st. 1. OZ.

12. Uz to posebno treba napomenuti da je intencija zakonodavca jasna u kontekstu osnovnog cilja ovršnog postupka, a to je namirenje, odnosno ostvarenje tražbine, zbog čega institut odgode ovrhe na prijedlog ovršenika treba u skladu s tim i prosuđivati krajnje restriktivno uz uvažavanje zakonskih odredbi.

13. Prema tome, kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu što je jedan od kumulativnih uvjeta za odgodu ovrhe, to je valjalo temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u tom dijelu, odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

14. Međutim, osnovani su žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja glede ispravka rješenja o ovrsi počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 342. st. 1. ZPP.

15. Naime, sud je ovlašten na prijedlog stranke ispraviti rješenje na temelju odredbe iz čl. 342. st. 1. u svezi s čl. 347. ZPP, samo u slučaju postojanja pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom, odnosno pogreške suda koja je nastala prilikom pisane izrade presude, a ne i pogreške koje su posljedica dispozicije samih stranaka.

16. Kako je u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj predložio ovrhu na nekretnini kčbr 1623/49 oznake zemljišta "dvorište, Š. v." površine 3 m2, a u zemljišnim knjigama je za navedenu česticu navedeno da se radi o 36 m2, to se ne radi o pogrešci suda nego o dispoziciji ovrhovoditelja, pa sud prvog stupnja nije bio ovlašten ispraviti navedeno rješenje na način da ispravlja površinu predmetne čestice.

17. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu ovršenika i ukinuti rješenje suda prvog stupnja, u dijelu pod točkom I izreke, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

18. Kako je ovršenik djelomično uspio sa žalbom, to mu je valjalo primjenom Tbr. 13. toč. 1. u svezi s Tbr. 10. toč. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – dalje: Tarifa) dosuditi trošak žalbe.

U Zagrebu, 28. listopada 2022. godine

Sudac:

Andrina Raspor Flis, v.r.