REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 10 Us I-432/2022-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Danice Vučinić, u upravnom sporu tužitelja M. d. d., sa sjedištem u R., O. V. N. 6, kojeg zastupa S. Š., protiv tuženika Centra za restrukturiranje i prodaju, Zagreb, Ivana Lučića 6, kojeg zastupa službena osoba I. B. Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Puli, Pula, Rovinjska 2a, radi utvrđenja nekretnina procijenjenih u vrijednost društvenog kapitala, 28. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju, KLASA: UP/I-943-01/14-02/54, URBROJ: 360-03-03/01- 2022-23 od 4. ožujka 2022., te radi vraćanja predmeta tuženiku na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Centra za restrukturiranje i prodaju, KLASA: UP/I-943- 01/14-02/54, URBROJ: 360-03-03/01-2022-23 od 4. ožujka 2022., u točki I. utvrđuje se da su u postupku pretvorbe društvenog poduzeća J. – t., R., u vrijednost društvenog kapitala procijenjene nekretnine označene kao: zk. č. br. … površine 43 m[2] k. o. R., zk. č. br. … površine 183 m , … površine 10 m , … površine 792 m , … površine 1215 m , sve k. o. B.

2. Točkom II. izreke citiranog djelomičnog rješenja odbijen je zahtjev tužitelja za utvrđivanjem da su temeljem elaborata o pretvorbi DP J. t. p.p. u postupku pretvorbe unijete i procijenjene slijedeće nekretnine: kuća B. R. zgr. čest. … k. o. R., kuća V. zgr. čest. … k. o. R., kuća M. zgr. čest. ... k. o. R., kuća V. R. zgr. čest. … i … k. o. R., kuća S. zgr. čest. … k. o. R., koliba M. di C. zgr. čest. … k. o. R.j, koliba M. zgr. čest. … k. o. Rovinj, koliba Palud zgr. čest. 2497 k. o. R., ruševina i dvorište T. zgr. čest. … i … k. o. R., kuća br. …R. zgr. čest. … k. o. R.j, ruševina G. zgr. čest. … k. o. R., ruševina V. zgr. čest. … k. o. R., koliba br. …zgr. čest. … k. o. R.j, koliba R. zgr. čest. …k. o. R., koliba R. zgr. čest. … k. o. R., ruševina br. …R. zgr. čest… k. o. R., koliba R. zgr. čest. … k. o. R., kuća R. C. zgr. čest. … k. o. R.j, koliba zgr. čest. … k. o. R., k. č. br. …, …, …, … , …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, sve k. o. B., k. č.br. … k. o. R., k. č. br. … k. o. R..

3. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava točku II. osporavanog rješenja tuženika, te u bitnome navodi kako osporava točku II. pobijanog rješenja zbog pogrešne utvrđenog činjeničnog stanja, primjene materijalnog prava i povrede pravila postupka. Navodi kako se tijekom postupka pred tuženikom zanemaruje činjenica da je od postupka pretvorbe i privatizacije proteklo 25 godina te da u vrijeme izrade procjembenih elaborata u postupku pretvorbe nije postojala jednostavna mogućnost provjere zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka kao danas, kao i da su u međuvremenu nastale brojne promjene na nekretninama. Stoga smatra da tuženik nije sukladno članku 8. ZUP-u utvrdio pravo stanje stvari jer nije iskoristio ni jedno od sredstva dokazivanja propisana člankom 58. ZUP-a, odnosno nije pribavio isprave, saslušao svjedoke, pribavio nalaz i mišljenje vještaka kao ni obavio očevid. Iz obrazloženja pobijanog rješenja da nije razvidno da je službena osoba u postupku pribavila podatke iz Službe procjene CERP-a koja raspolaže podacima o tome koje su nekretnine su procijenjene. Također navodi da je tuženik radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, ako stranke nisu mogle pribaviti podatke (uvjerenje) o povijesnom pregledu promjena za predmetne čestice od nadležnog katastarskog ureda, bio dužan službenim putem zatražiti i utvrditi činjenično stanje, zatim po potrebi zatražiti mišljenje vještaka i/ili obaviti očevid. Ističe da je sam tuženik u ranijem rješenju, KLASA: UP/I-943-01/16-03/27, URBROJ: 360- 04-03/01-2022-9 od 3. siječnja 2022. utvrdio da nekretnine označene kao k. č. br. …, k. č. br. …, k. č. br. … sve k. o. B. nisu procijenjene, osim objekata ukupne površine NGP=1.918,73 m[2] BGP=2.336,67 m što da je u suprotnosti sa izrekom točke II. pobijanog rješenja u kojem su navedene nekretnine označene kao neprocijenjene u potpunosti. Da je također, u točki II. izreke kao neprocijenjena određena nekretnina k. č. br. … k. o. B., a da se radi o nekretnini k. č. br. … Z k. o. B., koja u naravi da predstavlja štalu i dvorište Č. – ruševina, a u Rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju (prednika tuženika), KLASA: 943-01/96-01/1241, URBROJ: 563-04- 404/96-2 od 17. srpnja 1996. da je navedena pod točkom XIII LOKACIJA ŠIRE PODRUČJE (D.P. Proizvodnja pića i hrane) podtočka 3. Napominje da je u citiranom rješenju greškom navedena nekretnina navedena kao k. č. br. … k. o. B., a da se radi o istoj nekretnini da je tuženik trebao utvrditi izvođenjem jednog od dostupnih dokaznih sredstava (npr. nalaz i mišljenje vještaka ili očevid na licu mjesta). Napominje da je većina zgradnih nekretnina u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju (prednika tuženika), KLASA: 943-01/96-01/1241, URBROJ: 563-04- 404/96-2 od 17. srpnja 1996. navedena bez oznake Z ili zgr. ali da je iz procjembenog elaborata razvidno o kojim je nekretninama u naravi riječ, te predlaže da se poništi rješenje tuženika i predmet vrati na ponovni postupak.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja, te navodi kako se točkom II. izreke pobijanog rješenja odbija zahtjev tužitelja „za utvrđivanjem da su temeljem elaborata o pretvorbi DP J. t. p. o., R. u postupku pretvorbe procijenjene, između ostalih i nekretnine k. č. br…., …, …, sve k. o. B., a nikako da se ne utvrđuje neprocijenjenost istih jer je predmetom postupka zahtjev podnesen od tužitelja za utvrđivanjem procijenjenosti navedenih nekretnina.

Rješenjem KLASA:UP/l-943-01/16-03/27 URBROJ: 360-04-03/01-2022-9 od 3. siječnja 2022. koje tužitelj navodi utvrđuje se da nekretnine označene kao k. č. br…., …, …, sve k. o. B. nisu procijenjene osim objekata ukupne površine NGP= 1.918,73 m[2] BGP = 2.336,67 m , pa da je razvidno da je predmetom tog postupka bilo utvrđivanje neprocijenjenosti tih nekretnina pa da ovo rješenje nije u suprotnosti s točkom II. izreke pobijanog rješenja budući da se radi o dva postupka koji se razlikuju po zahtjevu stranaka i predmeta odlučivanja. Navodi kako tužitelja upotrebljava istu konstataciju kada u tužbi navodi da je u točki II. pobijanog rješenja kao neprocijenjena određena nekretnina k. č. br. … k. o. B. koja u naravi predstavlja štalu i dvorište Č.-r., i da je u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju KLASA:943-01/96- 01/1241 URBROJ.563-04-404/96-2 od 17. srpnja 1996. navedena pod XIII LOKACIJA ŠİRE PODRUČJE (D P. Proizvodnja pića i hrane) podtočka 3., ali da je u rješenju greškom navedena nekretnina k. č. br. … k. o. B. pa da je tuženik trebao utvrditi da se radi o istoj nekretnini izvođenjem jednog od dostupnih dokaznih sredstava (nalaz i mišljenje vještaka ili očevid na licu mjesta). Ovakvi navodi i argumentacija tužitelja da su proizvoljni i neosnovani iz razloga što je rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju KLASA: 943-01/96-01/1241 URBROJ: 563- 04404/96-2 od 17. srpnja 1996. po svojoj pravnoj prirodi isprava o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija i stoga predstavlja temeljno dokazno sredstvo u postupcima pokrenutim po zahtjevima za utvrđivanje procijenjenosti određenih nekretnina u postupcima pretvorbe društvenog poduzeća J.-T., R., pravnog prednika tužitelja, što da i sam tužitelj prihvaća kada se poziva na to rješenje kao dokaz procijenjenosti. Slijedom toga da je poznat i Zakonom o općem upravnom postupku kojim je propisan način izmjene ovakve isprave pa je tako tužitelj, ukoliko smatra da je u istom rješenju pogrešno iskazana kao procijenjena k. č. br…. k. o. B., to mogao zatražiti podneskom za izdavanje uvjerenja sukladno članku 57. Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN 52/18). Takav podnesak da tuženik nije zaprimio niti je tužitelj u svom zahtjevu od 13. rujna 2018. ukazao na grešku koju sada u tužbi navodi pa da nije jasno temeljem kojih to saznanja bi tuženik trebao znati za ovu grešku osim ako tužitelj smatra da je po svakom njegovom zahtjevu prevencije radi potrebno po službenoj dužnosti pokrenuti postupak preispitivanja ovog rješenja radi otklanjanja eventualnih omaški u pisanju, i to izvođenjem jednog od dokaznih sredstava (nalaz i mišljenje vještaka ili očevid na licu mjesta) kako to traži tužitelj. Kako je ovo rješenje izdano po zahtjevu pravnog prednika tužitelja, i kako ni tužitelj, a ni njegov pravni prednik, nije u odnosu na spomenutu k. č. br…. k. o. B. zatražio izmjenu, pa nije ni izmijenjeno, to ono upravo u sadašnjem sadržaju predstavlja temeljnu ispravu za ocjenu procijenjenosti nekretnina iz zahtjeva tužitelja. Slijedom svega navedenoga, tuženik smatra da je tijekom predmetnog postupka pravilno utvrđeno činjenično stanje i na takvo utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo te predlaže da naslovni Sud odbije tužbu u cijelosti kao neosnovanu.

5. Županijsko državno odvjetništvo u Puli, koje na temelju članka 66. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 94/13) u predmetnom sporu ima status zainteresirane osobe, u dostavljenom odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu, ukazujući na zakonitost i pravilnost odluke tuženika, te predlaže da Sud u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 24. listopada 2022. u prisutnosti zamjenice opunomoćenice tužitelja i službene osobe tuženika, a u odsutnosti zainteresirane osobe, čime se smatra da je strankama u smislu odredbe čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21 u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

7. Zamjenica opunomoćenice tužitelja ustrajala je kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, te pobija točku II. osporavanog rješenje i smatra da u izreci treba stajati da su u predmetnim nekretninama procijenjeni objekti.

8. Službena osoba tuženika ostala je pri svim navodima iz obrazloženja osporavanog rješenja i odgovora na tužbu i predala je u spis relevantnu sudsku praksu.

9. Zamjenica opunomoćenika tužitelja navodi vezano za k. č. … k. o. B. da je tuženik bio dužan izvršiti uvid u dokumentaciju koja je sastavni dio elaborata pretvorbe iz čega proizlazi da je u rješenju tadašnjeg Fonda za privatizaciju, greškom upisan krivi broj čestice.

10. Službena osoba tuženika istaknula je da je na str. 3 odgovora na tužbu već odgovoreno na navedenu tvrdnju tužitelja.

11. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

12. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

13. Zakon o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj 52/18, dalje: ZUDI) stupio je na snagu dana 14. lipnja 2018., a isti u čl. 64. propisuje da će se postupci započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj 145/10 i 70/12) i Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 94/13, 18/16 i 89/17 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) dovršiti po odredbama tih zakona ako podnositelj zahtjeva u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog Zakona podnese prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti. U suprotnom, postupak će se obustaviti.

14. Odredbom članka 28. stavak 9. alineja 1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 94/13, 18/16, 89/17, dalje: Zakon), propisano je da tuženik (Centar za restrukturiranje i prodaju), kao javnu ovlast u upravnom postupku utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća.

15. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je povodom zahtjeva tužitelja radi utvrđivanja imovine procijenjene u postupku pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća J.-T., R., tuženik proveo upravni postupak, te donio rješenje od 4. ožujka 2022., kojim je točkom II. izreke odbio zahtjev tužitelja za utvrđivanjem da su temeljem elaborata o pretvorbi navedenog društvenog poduzeća, u postupku pretvorbe unijete nekretnina opisane pod istom točkom izreke presude.

16. Tuženik je svoje zaključke na kojima temelji osporenu točku II. rješenja utemeljio na podacima iz iskaza nekretnina – citiranom rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju KLASA: 943-01/96-01/1241, URBROJ: 563-04-404/96-2 od 17. srpnja 1996. (dalje: rješenje HFP-a od 17.7.1996.), iz kojeg rješenja proizlazi da sve opisane nekretnine nisu iskazane procijenjenim, niti je tužitelj dostavio dokaz koji upućuje na drugačiju odluku. Tuženik također ispravno navodi kako nije niti imao ovlasti utvrđivati da li su pojedine nekretnine trebali ili nisu trebale biti procijenjene u postupku pretvorbe nekog društvenog poduzeća.

17. Što se tiče pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj Sud u cijelosti se priklanja obrazloženju tuženika, te smatra da je tuženik pravilno i zakonito navedene nekretnine i površinu istih utvrdio iz rješenja HFP-a od 17. srpnja 1996., te stoga ovaj Sud nema razloga ne prihvatiti sadržaj tog dokumenta i navode tuženika glede primjenjivosti istoga prilikom utvrđivanja procijenjenosti nekretnina u temeljni kapital prednika tužitelja.

18. Rješenjem KLASA:UP/l-943-01/16-03/27, URBROJ: 360/04-03/01-2022-9 od 3. siječnja 2022., utvrđuje se da nekretnine označene kao k. č. br. …, …, …,[2] sve k. o. B. nisu procijenjene osim objekata ukupne površine NGP= 1.918,73m BGP=2.336,67m[2] , iz čega je razvidno da je predmetom tog postupka bilo utvrđivanje neprocijenjenosti tih nekretnina pa stoga to rješenje nije u suprotnosti s točkom II. izreke ovdje pobijanog rješenja, kako to navodi tužitelj, budući da se radi o dva postupka koji se razlikuju po zahtjevu stranaka i predmeta odlučivanja.

19. Također su neosnovani navodi tužitelja kada navodi da je u točki II. pobijanog rješenja kao neprocijenjena određena nekretnina k. č. br. … k. o. B. koja u naravi predstavlja štalu i dvorište Č.-r., i da je u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju KLASA:943-01/96-01/1241 URBROJ.563-04-404/96-2 od 17. srpnja 1996. navedena pod XIII LOKACIJA ŠİRE PODRUČJE (DP Proizvodnja pića i hrane) podtočka 3., ali da je u rješenju greškom navedena nekretnina k. č. br. … k. o. B., pa da je stoga tuženik trebao utvrditi da se radi o istoj nekretnini izvođenjem jednog od dostupnih dokaznih sredstava (nalaz i mišljenje vještaka ili očevid na licu mjesta). Naime, spomenuto rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju od 17. srpnja 1996. po svojoj je pravnoj prirodi isprava o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija i stoga predstavlja temeljno dokazno sredstvo u postupcima pokrenutim po zahtjevima za utvrđivanje procijenjenosti određenih nekretnina u postupcima pretvorbe društvenog poduzeća Jadran-turist, Rovinj. Iz spisa predmeta ne proizlazi da bi tužitelj ili njegov pravni prednik zatražili izmjenu, po tužitelju greške, u odnosu na nekretninu k. č. br. … k. o. B..

20. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan, da su svi prigovori tužitelja neosnovani, a na koje se tuženik detaljno očitovao, te je stoga, temeljem odredbe članka 57. stavak 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci ove presude. Iz samog sadržaja tužbe razvidno je da tužitelj ne osporava točku I. rješenja. No, kako je tužbenim zahtjevom zatraženo donošenje presude kojom će se

odluka tuženika poništiti u cijelosti, valjalo je odbiti i u tom dijelu tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci ove presude.

U Rijeci 28. listopada 2022.

Sutkinja

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).