REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex.vojarna "Sv. Križ" Dračevac

Split

Poslovni broj: P Ob-270/2020-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anđelki Rađi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice J. G., OIB:……, iz K. S., O.

k. T. .., zastupana po punomoćniku Z. P., odvjetniku iz S.,

protiv tuženih pod 1) J. G., OIB:……….., iz K. S., K.

V. .., zastupan po punomoćnici A. K. Č., odvjetnici iz T., pod 2)

M. M., OIB:………., iz K. L., F. T. …, pod 3)

V. J., OIB:…………, iz V. G., O. … i pod 4) G.

M. OIB:…………, iz V. G., O. .., radi utvrđenja bračne

stečevine i dr., nakon održane glavne rasprave zaključene dana ……….., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, tuženika pod 1), punomoćnika tuženika pod 1) i osobno tuženih pod 2), pod 3) i pod 4), a objavljene dana 28. listopada 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Ništetan je Darovni ugovor sklopljen između G. I. pokojnog J. i

G. J. sina pokojnog I. od ………. g. u T. ovjeren kod

Općine K., Mjesni ured K. N., pod ……….. od ……….. g. i

Dodatak Darovnom ugovoru od ………...g. T., …………. g., i to

u odnosu na nekretninu označenu kao čest.zem………, z.u……k.o. K. S.."

II. Utvrđuje se da nekretnina označena kao čest.zem………. z.u……… k.o. K. S. predstavlja bračnu stečevinu pok. G. I. pok. J. i J.

G. udove I..

III. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica sa 1/2 dijela od ……………………dijela nekretnine

označene kao čest.zem………… , Z.U……. k.o. K. S., pa se ista ovlašćuje temeljem ove presude izvršiti uknjižbu tog suvlasničkog dijela na svoje ime u zemljišnim knjigama za k.o. K. S., a za više zatraženo zahtjev se odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se tuženi zahtjev tužiteljice koji glasi:

"U ostavinsku masu iza pokojnog G. I. pokojnog J. vraća se 1/2

nekretnine označene kao čest.zem………. z.u……. k.o. K. S.."

V. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 17.040,62 kn/2.261,68 Eur-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od …………. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana, po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je podnesena ………….g. tužiteljica je navela da je temeljem rješenja Općinskog suda u S., Stalne službe u K. L. poslovni broj …….. od …………...g. potvrđenim rješenjem Županijskog suda u

S. ……….. od ………….g. upućena je tužiteljica da pokrene parnicu

protiv tuženika radi vraćanja dijela dara u ostavinsku masu. Tužiteljica je bila u braku sa G. I. pok. J. i u tom braku zajednički su stekli nekretninu

označenu kao čest.zem………. U.U…….. K.O. K. S., međutim nekretnina je u zemljišnim knjigama bila upisana za cijelo na supruga pokojnog G. I. pokojnog J.. Pokojni l. G. pokojnog J. je darovnim ugovorom od ……….g. i dodatka tom Darovnom ugovoru od …………...g. raspolagao cjelokupnom imovinom na način da je darovao sinu G. J.-

tuženiku, koji se na istu uknjižio u cijelosti. Kako je pokojni I. G. pokojnog

J. raspolagao sa 1/2 nekretnine koja nije njegovo vlasništvo, već predstavlja bračnu tečevinu tužiteljice, to je isti na sina - tuženika prenio više prava nego što ih je sam imao, pa je takav ugovor djelomično ništav. Radi navedenog tužiteljica je zatražila da sud, nakon provedenog postupka donese odluku kojim će se ista utvrditi vlasnicom 1/2 dijela na čest.zem……….. te da se u ostavinsku masu vratio dar učinjen tuženiku kao i na naknadu i naknadu prouzročenog parničnog troška.

1.1. Podneskom predanim na ročištu za glavnu raspravu dana ………….g. tužiteljica je postavila glavni i podredni tužbeni zahtjev, odnosno zatražila je

da se utvrdi ništetnim Darovni ugovor sklopljen između I. G. pokojnog

J. i tuženika kao i dodatak tom Ugovoru, da se utvrdi da je nekretnina označena kao čest.zem……. Z.U. …… K.O. K. S. bračna stečevina pokojnog I. G. pokojnog J. i nje te da se utvrdi da je ona suvlasnica za 1/2 dijela te nekretnine čime je ovlaštena temeljem presude izvršiti i uknjižbu suvlasničkog dijela na svoje ime, a da se u ostavinsku masu iza pokojnog I. G. pokojnog

J. vraća 1/2 nekretnine upravo navedene i opisane.

1.2. Na ročištu za glavnu raspravu što je kod suca održano dana ………….. sud je raspravnim rješenjem dopustio preinaku tužbenog zahtjeva a sve

pozivom na odredbu čl.190. st.2.ZPP-a. Naime, ovaj sud zauzeo je motrište da se tuženik ne može s uspjehom pozvati na noveliranu odredbu čl.190. i 191. odnosno 192. ZPP-a obzirom da je riječ o parničnom postupku koji je započeo …………

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te je predložio isti odbiti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška. Tuženik je posebno naveo da je na nekretnini označenoj kao čest.zem……….. ZU …….. K.O. K. S. upisano pravo vlasništva na ime tuženika J. G. sina

I. za 1/2 dijela cjeline i na ime G. I. pokojnog J. za ½ dijela cjeline.

Upisani suvlasnik G. I. pokojnog J. je pokojni suprug tužiteljice, a otac

tuženika. G. I. pokojnog J. je umro dana ………...g. te je pred

naslovnim sudom u tijeku ostavinski postupak koji se vodi pod br. ………. Zakonski nasljednici pokojnog G. I. pokojnog J. su njegova supruga, ovdje

tužiteljica, J. G. te njihova zajednička djeca i to J. G., tuženik, te

M. M., V. J. i G. M.. Tužiteljica da u činjeničnom opisu

tužbe pogrešno navodi da je pokojni I. G. pokojnog J. darovnim

ugovorom od ………...g. i dodatka istog ugovora od ………...g. raspolagao cjelokupnom imovinom na način da je istu darovao sinu J. G.,

tuženiku, koji se na istu uknjižio u cijelosti. Iz navedenog Ugovora da je razvidno da je predmet ugovora 1/2 dijela čest. zem……. ZU ……. K.O. K. S., a što u naravi predstavlja prvi kat i potkrovlje obiteljske kuće i istočni dio okućnice. Tužiteljica nadalje da netočno navodi da je pokojni I. G.pokojnog J. raspolagao sa imovinom koja nije njegovo vlasništvo. Naime, pokojni I. G. i njegova supruga, ovdje tužiteljica, su izvršili zajedničko darovanje s predajom u posjed nekretnine označene kao dijela čest.zem……. ZU ……. K.O. K. S., što u naravi predstavlja prvi kat i potkrovlje obiteljske kuće i istočni dio okućnice, a što je razvidno i iz ostavinskog spisa u tijeku kojeg postupka J. G. je kazivala da je ista bila suglasna s darovanjem. Tuženik, prvenstveno ističe da u konkretnom slučaju postoji zapreka za raspravljanje o tužbenom zahtjevu radi utvrđenja bračne stečevine iz razloga što je tužiteljica tužbeni trebala postaviti prema svim zakonskim nasljednicima pokojnog I. G. pokojnog J., a ne samo prema tuženiku

jer su isti jedinstveni i nužni suparničari. Ukoliko sud u konkretnom slučaju ne bude zakonske nasljednike iza pokojnog I. G. pokojnog J. smatrao jedinstvenim suparničarima, tuženik nadalje ističe kako slijedi. Tužbeni zahtjev tužiteljice odnosi se na utvrđenje bračne stečevine u odnosu na 1/2 dijela predmetne nekretnine. Tuženik ističe da je tužiteljica zajedno sa svojim pokojnim suprugom Darovnim ugovorom od ………...g. i dodatka istom ugovoru od ………..g., izvršila zajedničko darovanje 1/2 dijela predmetne nekretnine. Nadalje,

tuženik osporava da je udio tužiteljice u bračnoj stečevini dijela predmetne nekretnine i to iz razloga što je potrebno uzeti u obzir i vrijeme kada su tužiteljica i pokojnog I. G. pokojnog J. bili u braku. Isti su predmetnu nekretninu stekli u vrijeme kad je na snazi bio Zakon o braku i porodičnim odnosima, te koji materijalni propis treba primijeniti u konkretnom slučaju. Radi navedenog potrebno je raspraviti koliki je udio u stjecanju predmetne nekretnine tužiteljice i pokojnog I. G. pokojnog

J., da li je predmetna nekretnina zajednička ili posebna imovina bračnih drugova, te ukoliko jest u kojem omjeru. Tuženik ujedno ističe da s obzirom na važeći propis koji regulira bračnu stečevinu u vrijeme stjecanja imovine u odnosu na koji je postavljen tužbeni zahtjev, očito je da tužiteljica i sada pokojni I. G. p. J.

nisu mogli biti suvlasnici predmetne nekretnine za po 1/2 dijela, već je ista predstavljala zajedničku imovinu bračnih drugova. Udjeli svakog bračnog druga u zajedničkoj imovini nisu bili određeni već samo odredivi u sudskom postupku. Stoga su tužiteljica i pokojni I. G. pokojnog J. mogli jedino zajednički darovati tuženiku 1/2 dijela predmetne nekretnine. Stranka na strani darovatelja Darovnog ugovora od ……….g. i dodatka istom ugovoru od …………..g. je

samo pokojni I. G. pokojnog J. iz razloga što je isti bio upisan u zemljišnoknjižnoj knjizi kao isključivi vlasnik predmetne nekretnine za cijelo, a što je razumljivo i s aspekta zemljišnoknjižne provedbe spomenutih isprava. Pritom je očito da je tužiteljica bila suglasna sa spomenutim darovanjem, a što proizlazi iz ostavinskog spisa broj …….. kao i zapisnika sa ročišta dana ………..g, ali

i same činjenice da su dio predmetne nekretnine koji je predmet citiranog ugovora, predali tuženiku u posjed, te da se tužiteljica nije protivila raspolaganju tuženiku u odnosnu na darovani dio predmetne nekretnine kroz razdoblje od 1991.g. pa sve do 2011.godine. Tuženik nadalje ističe da nekretninu označenu kao čest.zem…….

oranica 858 m2 i kuća 142 m2 ZU ….. K.O. K . S. u naravi predstavlja obiteljsku kuću koja se sastoji od prizemlja i kata, te aneksa navedenoj kući koji se sastoji od prizemlja i kata, te i odnosu na koji aneks je razvidno iz darovnog ugovora od ………….g. Naime, odredbom čl.84. Zakona o nasljeđivanju je propisano

da se povrat dara može zahtijevati u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana pravomoćnosti rješenja o proglašenju ostavitelja umrlim, odnosno o utvrđenju njegove smrti. Imajući u vidu slijedeće nesporne činjenice i to da je ostavitelj umro dana ………. g., da je tužiteljica prvi put zahtjev za vraćanje

dara izjavila u ostavinskom postupku iza pokojnog I. G., da je rok propisan gore citiranom odredbom Zakona o nasljeđivanju prekluzivan rok, tuženik još jednom ističe da je nastupila zastara za podnošenje zahtjeva za vraćanje dara u predmetnom postupku.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaz pregledom: Darovnog ugovora sklopljenog ………...g. te Dodatak darovnom ugovoru od ………..., sklopljeni između I. G. p. J., kao darovatelja

i

J.

G.

sin I., kao daroprimca, zk izvadak za kat.čest……… …. K.O. K. S., kupoprodajna pogodba sačinjena pred Kotarskim sudom u T. od ……….., rješenje o nasljeđivanju i zapisu iza

pok.

J.

G.

pok.

M.

K. suda u D. broj …….. od ………., preslika oporuke pok. J. G. pok. M. od ……….., Rješenje Županijskog suda u S. od ……….g. pod brojem ………, Rješenje od

………..g.

u predmetu ……., zapisnik iz predmeta ……… od ………….g., zapisnik Javnog

bilježnika

J.

D.

S.

od

…………..g. …………,

presuda Općinskog suda u K. L. broj ………. od ……….. vjenčani list I. i J. G. od ………...g., pregledani su spisi ovog suda pod brojem ……… i ………. Nadalje u postupku su saslušani svjedoci V.

J.,

M.

M.,

G.

M.,

M.

M.,

J.

G.,

A. G., I. G., M. M., E. M. i M. G.. Pregledana je preslika spisa ovog suda – z.k. odjela ………., nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Z. R. od ……….. i dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka od ……………., saslušana je tužiteljica te tuženi od 1) do 4) u svojstvu stranaka.

4. Stranke su popisale trošak postupka.

5. Tužbeni zahtjevi tužiteljice su djelomično osnovani.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrdi ništetnim Darovni ugovor kao i Dodatak darovnom ugovoru kao pravni posao sklopljen između I. G. pokojnog J. i J. G. pokojnog I., ovdje tuženika, da se

također utvrdi da je nekretnina koja je bila predmetom navedenog darovanja utvrdi bračnom stečevinom na kojoj bi tužiteljica bila suvlasnica za 1/2 sukladno svom doprinosu u stjecanju te nekretnina a da joj se onda uzročno-posljedično dopusti da na temelju presude izvrši uknjižbu tog svog stvarnog prava u zemljišnim knjigama. Također je kao posljedicu ništetnosti Darovnog ugovora predložila odnosno zatražila da se u ostavinsku masu iza pokojnog I. G. vrati 1/2 predmetne nekretnine.

7. Primarno u ovom postupku je trebalo razriješiti pitanje primjene zakona koji se odnosi na imovinske odnose bračnih drugova. Ovaj postupak je pokrenut tužbom od ………….. što znači, a sukladno odredbi čl. 553. Obiteljskog zakona (103/15 i 98/19, dalje: ObZ-a) da će se ovaj postupak a koji je pokrenut do dana stupanja na snagu ObZ-a dovršiti prema odredbama zakona po kojem je pokrenut, a to znači da bi se a odredbom čl. 364. ObZ-a (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13 i 5/15, dalje: ObZ-a/03), ovaj postupak trebao provoditi prema odredbama zakona ObZ-a/03, a imajući u vidu odredbu čl. 361.st.2. istog zakona je propisano da se danom primjene zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima, a odredbom čl. 408. Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN 11/78) je propisano da se taj Zakon primjenjuje i na imovinske odnose bračnih drugova iz brakova zaključenih prije stupanja na snagu tog zakona, ako zahtjevi stranaka do tog vremena nisu pravomoćno riješeni (dalje: ZBPO-a). Danom primjene ZBPO-a prestao je važiti Osnovni zakon o braku (službeni list SFRJ broj 29/46, 36/48, 89/48, 44/51, 18/55, 12/65, 28/65 i 50/70 i NN broj 52/71 i 52/73) i Zakon o imovinskim odnosima između bračni drugova (NN 23/50). Raniji Osnovni zakon o braku u pogledu imovinskih odnosa bračni drugova u čl. 10. je regulirao kako je imovina koji su supruzi stekli radom u tijeku braku njihova zajednička imovina, a koliko je udio svakog bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje u slučaju spora sud prema njihovu doprinosu, procjenjujući sve okolnosti. Sud će pri tome voditi računa ne samo o zaradi svakog bračnog druga već i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o njegovu vođenju domaći poslova, brizi o održavanju imovine i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravi, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Ta načela su preuzeli i svi kasniji zakoni sve do ObZ-a/99. Zakon o imovinskim odnosima između bračni drugova je donesen kao republički zakona za SRH koji je regulirao materiju braka i obiteljskih odnosa te je razrađivao osnovna načela iz Osnovnog zakona o braku. Sud zaključuje a s obzirom na sve navedeno kao i prema stajalištu sudske prakse da se na pitanje imovine bračnih drugova koja je stečena za vrijeme trajanja braka primjenjuju propisi koji su važili u vrijeme stjecanja te imovine a s obzirom da odredbe Osnovnog zakona o braku i Zakona o imovinskim odnosima između bračnih drugova nisu u suprotnosti s odredbama čl. 276. do 283. ZBPO-a to će sud primijeniti odredbe ZBPO-a a što je sukladno već prethodno navedenom odredbi čl. 408. ZBPO-a.

7.1. S obzirom da će sud u ovoj pravnoj stvari, a na imovinskopravne odnose bračnih drugova primjenjivati Zakon o braku i porodičnim odnosima (dalje ZBPO-a) i to odredbe članaka 276 do 283. Naime odredbom članka 276 je propisano da imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna; člankom 277 je propisano da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina; člankom 278 je propisano da imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina, a imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.) različito je od osnove navedeno od osnove navedene u članku 277 Zakona, je njegova posebna imovina;

člankom 281 je propisano da bračni drugovi zajedno posjeduju i koriste zajedničku imovinu, a zajedničkom imovinom upravljaju bračni drugovi zajedno, a mogu se sporazumjeti da jedan od njih upravlja i koristi zajedničku imovinu ili određeni dio te imovine; a člankom 283 je propisano da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno, svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima. Nadalje, odredbom članka 285 ZBPO-a je propisano da svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari te imovine.

8. Nesporne su činjenice da su tužiteljica i njen bračni drug, pok. I. G.

sklopili brak ………... u mjestu L., a da je brak prestao smrću

bračnog druga I. G. koji je umro …………. Nesporna je i činjenica da

su u braku rođena zajednička djeca i to sin J. G. (tuženik pod 1rođen …..)

te kćerke stranaka M. M. (rođena …...), kćerka V. J. (rođena ……) i kćerka G. M. (rođena ………..).

8.1. Nesporna je i činjenica da tužiteljica tijekom braka nije bila zaposlena, međutim ista je tijekom braka brinula i vodila potpunu brigu o kućanstvu, odgoju djece kao i o vođenju poslova iznajmljivanja sagrađene sporne obiteljske kuće turistima, tj. vodila je sve poslove u svezi održavanja higijene kuće, spremanja obroka za goste. U odnosu na pok. supruga tužiteljice I. G., nesporna je činjenica da je isti tijekom trajanja braka i to u samom početku braka bio zaposlen u tvrtci J., u kojoj tvrtci je radio 23 godine, on je u početku u toj tvrtci obavljao poslove NKV radnika, a potom je tijekom rada polagao za KV radnika, potom za VKV radnika, a poslije se zaposlio i u tvrtci U. D. i na koncu je bio zaposlen i u

Studentskom centru, tijekom svog radnog vijeka čak je upisao Ekonomski fakultet kojeg je završio, pa se isti tijekom svog radnog vijeka znao baviti i prijevozom materijala jer je bio kupio kamion, najviše je taj kamion koristio za svoje potrebe, a često je vozio i prijateljima.

9. U ovoj pravnoj stvari je bila donesena presuda pod brojem ……… od dana ………., a koja je po žalbi tuženika pod 1, rješenjem Županijskog

suda u Z. broj …………. od ………….. ukinuta, a sve zbog

bitne povrede odredaba parničnog postupka.

10. Kako bi sud utvrdio sve relevantne činjenice, a koje su bitne za utvrđenje udjela u zajedničkoj imovini bračnih drugova, sud temeljem odredbe članka 287 ZBPO-a mora utvrditi doprinos svakog od bračnih drugova u stjecanju te zajedničke imovine, te sud mora voditi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

10.1. Tijekom postupka sud je saslušao tužiteljicu J. G. koja je navela da su od dana vjenčanja ….. ona i pok. suprug stanovali u svekrovoj kući u K. Š., da su zemljište za gradnju kuće kupili …... u trećem mjesecu i da su se u nju uselili za Novu godinu …..., tada je bilo izgrađeno samo prizemlje i bila je kuća sa 4 gola zida, a kasnije se izgradio kat. Navela je da su za kupnju zemljišta pa i kod gradnje kuće pomagali prijatelji kako novčano, tako i radom i to L. M., M.

M., A. M., a novčano je i pomagao njen brat J. M. kao i kum A.

M.. Oni su pozajmljivali novac i isti novac su i vratili kada su se počeli baviti turizmom, a turizmom su se počeli baviti …... Također je navela da su tijekom braka bili podizani krediti od strane supruga koji je bio zaposlen, svi ti krediti su se vraćali od zarade od turizma. Nadalje je tužiteljica navela da je njen pok. svekar umro ….. te je svoj svojoj trojici sinova ostavio u nasljedstvo podjednako kako staru kuću u V. D. tako i u kući u K. Š., a jedan od sinova pok. svekra, J., je bio umro prije svog oca (njenog svekra) te su njegovu 1/3 naslijedila djeca pok. J.,

tako su i zemljišta koje je pok. svekar imao ostala njegovim sinovima na jednake dijelove. Tužiteljica je potvrdila da je njen pok. muž Ivan svoj dio od 1/3 na kući u K. Š. koji je naslijedio od svog pok. oca prodao svojim nećacima, sinovima od pok. brata J. za ukupnu cijenu od 100.000,00 tadašnjih dinara, a što je sve uloženo u gradnju kuće, tj. prizemlja, a također je njen pok. suprug svoj dio od 1/3 kuće u V. D. isto prepustio djeci pok. brata J., a kako su u to vrijeme djeca pok. mu brata J. bila maloljetna, to je on o svemu tome dogovorio sa njegovom suprugom, a što se tiče vrijednosti te 1/3 kuće u V. D. je bila približno ista kao i vrijednost 1/3 kuće u K. Š.. Također je navela da je njen pok. suprug prodao jedan mali vrt za čiju vrijednost su se mogla kupiti dvoja vrata, također je prodao jedan komad zemlje koji mu je bila ostavila njegova majka i za tu je zemlju dobio 30.000,00 dinara, sve se to ulagalo u gradnju. Istakla je da je njena pok. svekrva, a majka njenog supruga M. G., nakon što su se oni uselili u kuću u

K. S. koju su izgradili, živjela s njima 20 godina. Ponovila je da je suprug radio, a ona se bavila domaćinstvom, djecom i pomagala je u gradnji, obavljala je sve radnje čišćenja kuće po dolasku- odlasku gostiju, djeca su u to vrijeme bila male dobi, a kad su porasli i oni su pomagali oko gostiju. Kuću su uglavnom radili majstori, jer je suprug radio u Jugovinilu na smjene, a i pok. suprug je radio kad je mogao.

10.2. Izveden je dokaz saslušanjem tuženika pod 1, a na okolnosti utvrđenja zajedničke imovine njegove majke (tužiteljice) i pok. oca I., a tuženik sva svoja saznanja o stjecanju imovine ima na posredan način tj. o onome što je čuo od drugih

– rodbine, prijatelja. Tuženik pod 1 tvrdi da je nesporno da je majka uložila puno truda za obitelj, poslova oko gostiju, rodbine, međutim navodi da je njegov pok. otac sve svoje odnose sa svojom braćom, uredio na način da je bratu M. i strini I. (supruga od pok. mu strica J.) prodao dijelove svog nasljedstva, otac je želio da s njima postigne sporazum, tj. nije cijenio tu svoju imovinu u visokim cijenama, pa je tako strini I. prodao svoju 1/3 kuće u K. Š. za 100.000,00 dinara te da mu je ona to odmah isplatila, da je isto i prodao 1/3 zemlje zvane P. za iznos od 60.000,00 dinara, svom bratu, a tuženikovom stricu M. je prodao zemlju zvanu

Z. za 150.000,00 dinara, sve te prodaje su bile odmah nakon smrti pok. djeda koji je umro …... Tuženik pod 1 smatra da je svim tim novcima njegov pok. otac kupio zemljište za gradnju obiteljske kuće. Nadalje, da je pok. otac dobio 50.000,00 dinara za ½ dijela stare kuće u V. i još 50.000,00 dinara za zemlju zvanu

B. i dva vrta uz tu staru kuću. Također je pok. otac prodao zemlju zvanu

S. u V. D. za 90.000,00 dinara, isto …... godine. Tuženik pod 1 tvrdi

da je otac svim tim radnjama prodao nekih 10.000 m2 ukupno i da mu je još toliko ostalo i da se te preostale zemlje i dalje vode na njegovog pok. oca. Znači, otac je prodavao, a nije darovao nekretnine, a sve te podatke koje je iznio čuo je kad je bio u dobi od desetak godina, u vrijeme kad je otac vozio kamion u Z., prevozio drva i slično, a o tome svemu su se vodili i razgovori u kući između njih u obitelji.

10.3. Saslušani svjedoci, a sve na okolnosti stjecanja nekretnine koja je predmet spora su različito iskazivali, npr. M. M. je istakla da ne zna od kojih novaca se kupilo zemljište za gradnju, niti zna za diobu koju je sačinio pok. I. sa svojima. Svjedok J. G. je govorio da se prodao dio kuće u K. Š. i

na selu i da se od tih novaca kupilo zemljište za gradnju, ali da o tome nema materijalnih dokaza, da je od pok. I. (oca tuženih od 1 do 4) on kupio dio

nekretnine od 300 m2 na kojoj je izgradio svoju kuću. Svjedok A. G. je istakao

da ne zna otkud novac za kupnju zemljišta za gradnju i koliko on zna da nitko nikome nije ništa davao novac za diobu koja je izvršena između pok. supruga tužiteljice i oca tuženih od 1 do 4. Svjedokinja I.G. je navela da je ona isplatila pok. I. i M., ali da o tome nema nikakvih materijalnih dokaza o prodaji onih dijelova što su naslijedili iza smrti pok. svekra. Svjedokinja M. M. je istakla da je njen pok. svekar (otac od tužiteljice) pomogao u kupnji zemljišta tužiteljici kao kćerki, pa da su to tužiteljica i njen pok. suprug zajedno kupili, a otac tužiteljice je imao sredstva od prodaje stana. Svjedok M. G. je istakao da je zemljište za gradnju kuće kupljeno od sredstava koje je njegov pok. stric I. (suprug tužiteljice i otac tuženih od 1 do 4) prikupio na način da je izvršio diobu sa svojom braćom na način da je svoje suvlasničke dijelove, a nakon smrti pok. oca, prodao i to kako njegovom ocu M., tako i djeci od pok. mu strica Jure, da su oni svoje međusobne odnose riješili tj. da su svi računi izmireni, ali ni on ne zna o postojanju materijalnih dokaza, ugovora o diobi ili prodaji, da je kuća na spornoj nekretnini građena plaćom pok. mu strica I., potvrdio je činjenicu da se tužiteljica bavila domaćinstvom i turizmom, ali nikad nije čuo da bi tužiteljica dobila novac od svog oca ili braće za kao pomoć u gradnji sporne kuće. Saslušani svjedok E. M. je istakao da se kuća gradila prihodima koje je ostvarivao pok. ujac I. koji je bio direktor J., a kasnije i U. D., a ujna – tužiteljica je bila kućanica, poznato mu je da je

pok. ujak prodao svoj dio u kući u K. Š. I. G. za svoju djecu, da o

drugim prihodima ništa ne zna.

10.4. Saslušane u svojstvu svjedoka V. J. M. M. i G.

M. kao i u tijeku postupka saslušane u svojstvu stranaka kao tužene od 2 do 4

su istakle da su njihovi roditelji zajednički kupili zemljište na kojem su gradili obiteljsku kuću. Tužena pod 2 M. M. je istakla da je pok. otac, suprug tužiteljice imao jednu aktovku u kojoj je čuvao svu dokumentaciju kako u odnosu na kupnju zemljišta, tako i u odnosu na gradnju kuće, ali po njegovoj smrti ta aktovka nije pronađena, ona iz očeve priče je čula da je pok. otac njenoj strini prodao jednu zemlju kao i svom bratu M., ali to sve ispod cijene i u nekoliko rata, ali je to bilo ispod cijene. Saslušana tužena pod 3 V. J. je istakla da su njeni roditelji kupili sporno zemljište kad su već bili u braku, ali da su njeni roditelji kao i svi drugi koji su dolazili sa sela cijelu cijenu za to zemljište isplaćivali dulje vremena, s obzirom da je već obitelj bila mnogobrojna, samo otac je radio, pa je i njen djed po majci, dao novčanu pomoć za kupnju tog zemljišta, roditelji su dizali kredite, pozajmice od rodbine i prijatelja, a sve su to roditelji vraćali od sredstava koje su ostvarivali baveći se turizmom. Saslušana tužena pod 4 G. M. je potvrdila navode svoje sestre V. J. o načinu stjecanja zemljišta kao i o pomoći roditelja od djeda i bake po majci. Sve tri tužene od 2 do 4 su istakle da su njihovi roditelji – majka (tužiteljica) i pok. otac s gradnjom kuće počeli od nule. Sve tri tužene su istakle da je točno da je njihov pok. otac radio u poduzeću, a da je sve druge poslove: odgoj djece, brigu o domaćinstvu te brigu oko iznajmljivanja, brigu oko vraćanja pozajmljenih sredstava i kredita vodila majka – tužiteljica i svaka od njih majci – tužiteljici priznaje da ima isti udio u stjecanju zajedničke imovine kao i njen pok. suprug, njihov pok. otac.

10.5. Tuženik pod 1 je tijekom postupka isticao činjenicu da je njegov pok. otac, suprug tužiteljice i otac tuženih od 2 do 4 imao svoju posebnu imovinu (vlastitu), a koju je stekao nasljeđivanjem, tj. prodajom naslijeđenog dijela iza smrti svog pok. oca te da je stoga njegov otac u većem dijelu doprinio stjecanju zajedničke imovine.

11. Rezimirajući sve izvedene dokaze i to kao iskaze svjedoka koji su u rodbinskim odnosima kako sa tužiteljicom tako i sa tuženima, sud smatra da se svi ti iskazi svjedoka podudaraju u činjenici da nije bilo materijalnih dokaza o izvršenoj prodaji naslijeđenog dijela pok. I. (supruga tužiteljice i oca tuženih od 1 do 4), ali je i sama tužiteljica navela da je njen pok. suprug stjecao određena novčana sredstva prodajom svog naslijeđenog dijela. Međutim, ako se uzme u obzir vrijeme stjecanja predmetnog zemljišta čest. zem. …… – kupoprodajna pogodba sačinjena

u K. sudu u T., dne ……….., poslovni broj …….,

bilo je uobičajeno da se kao kupac odnosno vlasnik nekretnine koja se kupovala uvijek javlja muški član obitelji, tj. I. G.. Sud ne raspolaže nikakvim materijalnim dokazima o tome da je pok. I. G. sklapao kupoprodajne ugovore

sa svojim najbližima, tj. bratom i suprugom pok. mu brata Jure, a u nedostatku takvih materijalnih dokaza, sud ne može ni izvoditi dokaze o vrijednosti nekretnine – zemljišta koje je kupljeno i koje bi po mišljenju tuženika bilo posebna imovina njegovog oca – pok. I.. Radi navedenog sud i nije izveo dokaz vještačenjem po vještaku građevinske struke, jer sud smatra, a što je sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama ZBPO-a, da unatoč činjenici što tužiteljica nije bila zaposlena, ona je isključivo bila osoba koja je brinula o obitelji, o djeci, potom i o iznajmljivanju obiteljske kuće i vođenju računa o vraćanju kako kreditnih obveza tako i u svezi vraćanja novca, tj. sud je iskazao povjerenje iskazu tužiteljice koja je saslušana u dobi od 89 godina, ali osoba koja je po mišljenju i dojmu suda lucidna, jasna u svojim kazivanjima, ona je ta koja je zajedno sa pok. suprugom stvarala zajedničku imovinu, zajedno je s njim upravljala, održavala, a svi drugi kako i svjedoci, tako i djeca nisu bili akteri u to vrijeme već su samo svoje iskaze temeljili po čuvenju, a također sud smatra da su i svjedoci u svojim iskazima, neki bili nepristrani jer su u dobrim odnosima bilo s tužiteljicom ili pak tuženikom pod 1. Stoga sud smatra da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim ona predlaže da se utvrdi da nekretnina označena kao čest. zem. ….. ZU ….. KO K. S. predstavlja bračnu stečevinu pok. G. I., pok. J. i J. G. ud. I.. Također sud smatra osnovanim i

tužbeni zahtjev tužiteljice kojim se ona utvrđuje kao suvlasnica za ½ dijela čest. zem. ……… ZU ……. KO K. S., ali s obzirom da se u ovom postupku traži i utvrđenje ništetnim darovnog ugovora sklopljenog između pok. I. G. i tuženika pod 1 od ………... kao i dodatka darovnom ugovoru od ……….. i to u odnosu na čest. zem. ……. ZU ….. KO K. S., sud će

u daljnjem obrazlaganju navesti iz kojih razloga je djelomično osnovan zahtjev tužiteljice da se ona utvrdi suvlasnicom za ½ od predmetne nekretnine. Naime, odredbom članka 283 ZBPO-a je propisano da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno te da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima, jer bi takvo raspolaganje bilo u neskladu s odredbom članka 103 Zakona o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), odnosno sada 322 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21), znači odredba članka 283 ZBPO-a je lex specialis tj. prisilan propis pa bi ugovor o darovanju zaključen između pok. I. G. i tuženika pod 1 –

J. G. od ……….. kao i dodatak tom darovnom ugovoru od ………... bio ništetan ako bračni drug – tužiteljica nije bila suglasna s

navedenim darovanjem tj. ukoliko nije bilo sporazuma između tužiteljice i pok. supruga.

12. Pregledom darovnog ugovora od …………., na kojem je i ovjeren potpis darovatelja, sada pok. I. G., sud utvrđuje da je pok. I. svom sinu

J. darovao ½ dijela čest. zgrade sagrađene na čest. zem. ……… KO K. S., a što u naravi predstavlja prvi kat i potkrovlje obiteljske kuće. Zbog činjenice što se takav darovni ugovor nije mogao valjano knjižiti u zemljišnim knjigama zaključen je dodatak darovnom ugovoru dana …………., a iz kojeg dodatka proizlazi da

pok. I. daruje sinu J. ½ dijela čest. zgrade sagrađene na čest. zem………..

KO K. S., označene kao čest. zem. ………. kuća 142 m2 ZU ……, KO K. S. te ½ dijela čest. zem. …….. KO K. S., u naravi istočni dio navedene čestice. U tom zemljišnoknjižnom postupku koji se vodio pod brojem … … … . . tuženik pod 1 je bio pozvan, a sve radi pitanja uknjižbe na predmetnoj nekretnini te je rješenjem suda od ………….. izvršena i uknjižba prava vlasništva na ime

tuženika pod 1 za ½ dijela uz istovremeno brisanje u tom dijelu sa imena jedinog vlasnika I. G..

12.1. Pregledom spisa ovog suda broj ………. utvrđeno je da je rješenjem suda od ………..., a koje je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u S. ………. od ……….. prekinut ostavinski postupak iza pok. I.

G. te je njegova supruga tužiteljica J. G. upućena na pokretanje parnice radi namirenja dijela koji nasljednici J. G., supruzi ostavitelja, pripada s naslova bračne stečevine s pok. ostaviteljem I. G. i radi vraćanja dijela dara u ostavinsku masu učinjenog prema nasljedniku J. G., što mu je darovano darovnim ugovorom od ………. i dodatka tom ugovoru od ………... Sagledavajući sve izvedene dokaze i to iskaze saslušanih stranaka i

svjedoka, pa i pregledom navedenog ostavinskog spisa, sud utvrđuje da je intencija pok. prednika stranaka I. G. bila, a sa čim je bila suglasna i sama tužiteljica kao njegova supruga, jer je to isticala tijekom ne samo ovog postupka već i drugih mnogobrojnih postupaka koje su stranke vodile ili vode kod ovog suda, da je pok. I. svom sinu J. dao ½ dijela čest. zem. …….. kuća 142 m2 ZU …… KO

K. S., a što u naravi predstavlja prvi kat i potkrovlje obiteljske kuće, a također je sud utvrdio i smatra i poštenim i pravednim da je pok. I. svom sinu i darovao polovicu istočnog dijela nekretnine označene sa čest. zem. …… ZU …… KO

K. S., jer su sve stranke od momenta darovanja pa sve do smrti pok. I. na taj način i koristile predmetno zemljište tj. istočnu stranu predmetne nekretnine, a na kojoj istočnoj strani postoje dva ulaza, kao i da sa južne strane tog istočnog dijela nekretnine postoji ulaz, ali samo kao nogostup. Ponovo se ističe da je tužiteljica bila sporazumna i suglasna sa pok. suprugom I. da se sinu daruje kat i potkrovlje kuće kao i istočna polovica predmetne nekretnine, a sve kako bi se neometano cijela nekretnina mogla koristiti. Radi svega navedenog sud smatra da ovako postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice u pogledu utvrđenja ništetnosti darovnog ugovora – točka I. izreke presude, nije osnovan jer je sud poklonio povjerenje iskazu tužiteljice, a i sam tuženik pod 1 je isticao o tome kako se predmetni istočni dio nekretnine koristio, a svi problemi su nastali nakon što se tuženik pod 1, a temeljem dodatka darovnom ugovoru od ……………. uknjižio na polovicu cijelog zemljišta i to posebno kako je napisano u točki I. dodatka "u naravi istočni dio navedene čestice zemlje", jer je tuženik pod 1 nakon smrti pok. oca svim ostalim nasljednicima pa i majci onemogućavao normalno korištenje prizemlja obiteljske kuće koja ima ulaz sa istočne strane i sa južne strane kuće. Po mišljenju suda, sigurno pok. prednik stranaka ne bi na takav način raspolagao predmetnom nekretninom, jer bi time onemogućio način raspolaganja cijele nekretnine. Što se tiče nasljedničkih izjava tužiteljice i tuženih od 1 do 4 koje su dali tijekom ostavinskog postupka, očito je, da su stranke tj. tužiteljica i tužene od 2 do 4 tek u ostavinskom postupku bile upoznate s dodatkom ugovora o darovanju od ………..., pa se nasljednička izjava

koju je dao punomoćnik tužiteljice, odvjetnik Z.S. koji je izradio darovni ugovor i dodatak darovnom ugovoru, po mišljenju sudu očito neprofesionalno ponio te je time došlo do razdora u ponašanjima kako tužiteljice te tuženih od 1 do 4, a što je sve prouzročilo nebrojene postupke kod ovog suda između istih stranaka, bilo radi utvrđenja prava vlasništva po tužbi tužitelja koji se postupak vodi pod brojem ………… radi utvrđenja ništetnosti ugovora, radi smetanja posjeda, radi prestanka

uznemiravanja, radi vraćanja dara i dr. Naglašava se da između stranaka, kao ni prednika stranaka i tuženika pod 1, nikad nije bila izvršena dioba predmetne nekretnine jer se ta dioba mogla i provesti sasvim na drugačiji način od onoga kako je to stavljeno u dodatku darovnog ugovora, tj. da se tuženiku pod 1 daruje istočni dio navedene čestice zemlje, tj. dioba se mogla provesti i horizontalno, pa svako daljnje razmatranje u ovom postupku vodi zaključku da sud čini utvrđenim da je pok. I. ostavio svom sinu J. kat i potkrovlje te polovinu istočnog dijela zemljišta od kuće do ulaza, a sa čim je bila suglasna i sama tužiteljica kao supruga pok. I. i s obzirom da su stranke na taj način i koristile taj istočni dio zemljišta, sve do početka ostavinskog postupka iza smrti pok. I..

13. Sud je za potrebe postupka izveo dokaz vještačenjem tj. identifikacijom predmetne nekretnine sa svim objektima na istoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju, Z. R., koji je sudu dostavio svoj nalaz i mišljenje dana ……... i dopunu nalaza i mišljenja od …………..., jer sud smatra nužnim,

a s obzirom na po mišljenju suda, utvrđeni dio nekretnine kojim su tužiteljica i njen pok. suprug sporazumno raspolagali, da je tužiteljica u preostalom dijelu suvlasnica za ½ dijela jer je predmetnu nekretninu sticala zajedno sa svojim pok. suprugom i iz razloga što je sud utvrdio da predmetna nekretnina s izgrađenim građevinama, osim kata kuće (oznaka 1 siva boja), aneksa tlocrtne površine 42 m2 (sve označeno sivom bojom), aneksa tlocrtne površine 31 m2 (sve označeno sivom bojom) i sjeveroistočni dio dvora površine 98 m2 (označeno žutom bojom i brojkom 7), te polovina vrta površine 70 m2 (označeno zelenom bojom i brojkom 8) predstavlja vlasništvo tuženika pod 1, a sve drugo i to prizemlje obiteljske kuće (označeno sivom bojom) tlocrtne površine 202 m2, pomoćni objekt tlocrtne površine 13 m2 (označeno sivom bojom i brojkom 3), voćnjak na zapadnom dijelu s betoniranim stazama površine 348 m2 (označeno zelenom bojom i brojkom 3), jugozapadni dio vrta površine 96 m2 (označen brojkom 4), jugoistočni dio vrta površine 72 m2 (označeno zelenom bojom i brojkom 5), jugoistočni dio dvora sa izlazom (stepenice) prema moru površine 100 m2 (označeno žutom bojom i brojkom 6) i vrt površine 70 m2 (označeno zelenom bojom i brojkom 8) predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice za ½ dijela.

13.1. Radi navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljica suvlasnica za ½ dijela od ……………

dijela

nekretnine označene kao čest.zem………., Z.U……. k.o. K. S., pa se ista ovlašćuje temeljem ove presude izvršiti uknjižbu tog suvlasničkog dijela na svoje ime u zemljišnim knjigama za k.o. K. S. uz brisanje tog prava sa više upisanog na ime tuženika pod 1, a za što je nužno da stranke izvrše parcelaciju i etažiranje predmetne nekretnine, a za više zatraženo sud je odbio zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

14. Što se pak tiče zahtjeva tužiteljice, da se u ostavinsku masu iza pok. I. G. vrati ½ sporne nekretnine, sud odbija taj zahtjev, a sve iz razloga što je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice o utvrđenju ništetnosti darovnog ugovora i aneksa darovnom ugovoru.

15. Po pitanju prijedloga tuženika pod 1 o izvođenju dokaza saslušanjem u svojstvu svjedoka odvjetnika Z. S., sud je odbio taj prijedlog, a sve zbog činjenice što svjedok pred sudom ne bi mogao ništa drugo kazati već da je prilikom sačinjenja ugovora o darovanju i dodatka ugovoru o darovanju postupao po nalogu stranaka. Sud navodi da između stranaka nije bilo nikakve zablude u pogledu identifikacije same nekretnine i svih njenih pojedinih dijelova pa je sud odbio i prijedlog tuženika pod 1 da se sudski vještak pozove i da dade svoje usmeno obrazloženje vještva, jer je sudski vještak radio po nalogu suda, tj. isti je trebao identificirati nekretninu sa svim onome što pripada toj nekretnini, odnosno što se na njoj nalazi te je za potrebe postupka, nekretnini i svakom njenom dijelu dao posebne oznake i iste je označio bojama radi lakšeg snalaženja. Ponovno sud ističe da je u izvođenju svih dokaza tumačio svaki dokaz za sebe kao i u njihovoj ukupnosti pa tako i dostavljene zapisnike u postupcima koji se vode kod ovog suda, npr. zapisnik u predmetu ovog suda ……. od ………..., zapisnike u predmetu …….

od ………., sud je imao u vidu i odluku Ustavnog suda …………

od …………..., a koji su ovom sudu bili značajni, a sve radi donošenja pravedne i zakonite odluke u ovom postupku jer su se stranke prilikom zaključivanja bilo kojeg pravnog posla dužne pridržavati načela savjesnosti i poštenja.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154. ZPP-a, a tužiteljici se isti obistinio pozivom na Tbr.7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, nadalje u tekstu: Tarifa) kod vrijednosti predmeta spora u visini od 10.000,00. Tužiteljici je, priznat trošak za sastav tužbe, sastav podnesaka od ……….g., 13. studenog 2017.g. i od 07. lipnja 2022.g. kao i pristupe i zastupanja na ročištima za glavnu raspravu na dane 16. studenog 2016.g., 18. siječnja, 27. veljače, 24. travnja, 02.

lipnja, 13. studenog i 18. prosinca 2017.g., 17. siječnja 2018.g., 23. veljače 2021., 07. rujna 2021.g., 31. ožujka 2022.g., 16. svibnja 2022.g. i 13. rujna 2022.g. – svaka radnja pod 75 bodova, za pristup na ročište od 15. travnja 2021. 37,5 bodova i za pristup na ročište od 16. veljače 2022. 18,75 bodova. Ukupan zbir od 1.331,25 bodova pomnožen je iznosom od 10,00 kn koliko iznosi vrijednost jednoga boda te je tako dobiven iznos od 13.312,50 kn kojemu je pribrojen još i iznos od 25% PDV-a ili iznos od 3.328,12 kn. Zbrajanjem navedenih iznosa dobiven je iznos od 16.640,62 kn, a tužiteljici je priznat i trošak pristojbe na sudsku odluku u iznosu od 400,00 kn što daje sveukupno priznati trošak tužiteljice u iznosu od 17.040,62 kn koliko će na ime prouzročenog troška tuženik pod 1 morati platiti tužiteljici, kao stranci koja je djelomično uspjela u ovom postupku, baš iz razloga što je osnovno trebalo utvrditi pitanje bračne stečevine odnosno udjela u zajedničkoj imovini što za sobom povlači i pitanje ništetnosti ugovora, a što nije prouzročilo posebne troškove tužiteljici. Na dosuđeni trošak tuženik je dužan tužiteljici platiti i zateznu kamatu koja teče od dana donošenja sudske odluke pa do isplate po stopi sukladno čl.29 st.2 Zakona o obveznim odnosima.

17. Radi naprijed navedenog odlučeno je kao u točki V. izreke presude.

U Splitu, 28. listopada 2022.

S U D A C:

Anđelka Rađa

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika pod 1),

- tuženima pod 2), pod 3) i pod 4),

- u spis.

Broj zapisa: eb314-0e079

Kontrolni broj: 053db-a73b2-10d35

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Anđelka Rađa, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web

adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-

dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.