REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 107 Pn-517/2020-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužiteljice S. J. iz Š., OIB: …, koju zastupa.punomoćnik B. S., odvjetnik u Z., protiv tuženika E. o..d.d., Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik.D. L., odvjetnik iz O. d. G. & P., radi naknade štete, nakon.održane glavne i javne rasprave zaključene 15. rujna 2022., u prisutnosti punomoćnika.tužiteljice B. S., odvjetnika, i punomoćnika tuženika D. L.,.odvjetnika, 27. listopada 2022.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku E. o. d.d., Z., OIB: …, isplatiti tužiteljici S. J. iz Š., OIB: …. iznos od 22.000,00 kuna / 2.919,90 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. rujna 2015., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 19.004,50 kuna / 2.522,33 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. listopada 2022. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,u roku od15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Predmet spora u ovom stadiju postupka je tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje prednika tužiteljice (zbog pretrpljenih fizičkih bolova, straha, naruženja te duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti). Naime, 13. rujna 2014. oko 18:30 u Š., na raskrižju ulica S. R. i M. G. dogodila se prometna nezgoda, koju je izazvao A.

S., vozač osobnog vozila registarske oznake ŠI

…, u to vrijeme osiguranog kod tuženika. U predmetnoj prometnoj nezgodi suprug tužiteljice, sada pokojni, D. J. zadobio je brojne i teške tjelesne ozljede, uslijed kojih mu je nastala neimovinska šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (zbog pretrpljenih fizičkih bolova, straha, naruženja te duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti) te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Suprug tužiteljice D. J. u međuvremenu je preminuo 7. studenog 2018., a tužiteljica je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju temeljem Zakona i ustupa proglašena njegovom nasljednicom.

2. Presudom ovog suda poslovni broj Pn-3920/15-15 od 21. prosinca 2017., ispravljenom pravomoćnim rješenjima ovog suda poslovni broj Pn-3920/15-18 od 21. prosinca 2017. i Pn-3920/15-21 od 5. siječnja 2018. naloženo je tuženiku isplatiti predniku tužiteljice na ime neimovinske štete (za pretrpljene fizičke, za pretrpljeni strah, za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti te za duševne boli zbog zaostale naruženosti) i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege iznos do 11.569,00 kuna, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev na ime neimovinske štete odbijen za daljnji iznos od 8.000,00 kuna.

3. Citirana Presuda ovog suda poslovni broj Pn-3920/15-15 od 21. prosinca 2017., ispravljena pravomoćnim rješenjima ovog suda poslovni broj Pn-3920/15-18 od 21. prosinca 2017. i Pn-3920/15-21 od 5. siječnja 2018. u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu prednika tužiteljice s osnove neimovinske štete (za pretrpljene fizičke, za pretrpljeni strah, za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti te za duševne boli zbog zaostale naruženosti) i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, povodom žalbi stranaka djelomično je potvrđena Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 3165/2019-4 od 10. veljače 2020., pa je tako pravomoćno odlučeno o dijelu zahtjeva prednika tužiteljice s osnove neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege u iznosu od 11.500,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. rujna 2015. pa do isplate.

4. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3165/2019-4 od 10. veljače 2020. ukinuta je Presuda ovog suda poslovni broj Pn-3920/15-15 od 21. prosinca 2017., ispravljena pravomoćnim rješenjima ovog suda poslovni broj Pn-3920/15-18 od 21. prosinca 2017. i Pn-3920/15-21 od 5. siječnja 2018., u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev na ime neimovinske štete odbijen za daljnji iznos od 8.000,00 kuna, kao i u dijelu odluke o parničnom trošku te je u navedenim dijelovima predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

5. U ponovljenom postupku tužiteljica sadržajno ustraje kod navoda iz tužbe te predlaže provesti dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku otorinolaringologu. U podnesku od 23. lipnja 2021. (listovi 189-190 spisa), nakon provedenih medicinskih vještačenja, tužiteljica ističe da smatra da njezinom predniku pripada pravo na isplatu pravične naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu u ukupnom iznosu od 59.000,00 kuna (za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od 18.000,00 kuna, za pretrpljeni strah u iznosu od 16.000,00 kuna, za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 18.000,00 kuna te za duševne boli zbog zaostale naruženosti u iznosu od 7.000,00 kuna). Navodi da je tuženik do sada predniku tužiteljice pok. D. J. i tužiteljici ispatio ukupan iznos od 37.969,00 kuna, od čega se iznos od 37.000,00 kuna odnosi na neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, dok se iznos od 969,00 kuna odnosi na naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege (po kojoj osnovi je šteta isplaćena u cijelosti i tužiteljica je ni ne potražuje u ponovljenom postupku). Tužiteljica se poziva i na činjenicu da su se u međuvremenu promijenili Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske te preinačava tužbu na način da povećava tužbeni zahtjev te s osnove naknade neimovinske i imovinske štete potražuje isplatu daljnjeg iznosa naknade od ukupno 22.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. rujna 2015. pa do isplate uz naknadu troškova. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, jer tužiteljica ne potražuje više naknadu imovinske štete, u podnesku od 3. svibnja 2022. (listovi 274-275 spisa) ispravlja preinaku tužbe na način da konkretizira da je s osnove naknade neimovinske štete potražuje isplatu daljnjeg iznosa naknade od ukupno 22.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. rujna 2015. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

6. Tuženik se u ponovljenom postupku po primitku podneska od 23. lipnja 2021. u bitnom protivi preinaci tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, osporava visinu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i tijek zatraženih zateznih kamata. Ističe prigovor zastare potraživanja. Sadržajno smatra da je isplatom iznosa naknade od 37.969,00 kuna, koju je tuženik izvršio do sada, u cijelosti obeštećena tužiteljica za štetu koja je njenom predniku nastala uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

7. Sud je rješenjem donesenim na ročištu od 29. ožujka 2022. dopustio preinaku tužbe koja je učinjena podneskom tužiteljice od 23. lipnja 2021., budući je tužiteljica navedenim podneskom povećala tužbeni zahtjev nakon provođenja medicinskog vještačenja. Dakle, radi se o okolnosti koja je nastala nakon podnošenja tužbe, a koja je odlučna i pravno relevantna, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti, imajući u vidu odredbe čl. 191. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP).

8. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u Odštetni zahtjev od 2. lipnja 2015. (list 6 spisa), Obrazloženu ponudu od 15. srpnja 2015. (list 7 spisa), Prigovor od 3. kolovoza 2015. (listovi 8-9 spisa), Obrazloženu ponudu od 9. rujna 2015. (list 10 spisa), Dopis od 10. rujna 2015. (list 11 spisa), Zapisnik o očevidu MUP-a, PU šibensko-kninske, PP Šibenik od 19. rujna 2014. (listovi 12-15 spisa), Situacijski plan od 13. rujna 2014. (listovi 16-17 spisa), Presudu Općinskog suda u Šibeniku posl. broj K-311/14 od 18. studenog 2014. (listovi 18-20 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 21-68 spisa), Rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Alise Kale, kao povjerenika Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj O-1871/2018, UPP/OS-204/18 od 3. siječnja 2019. (listovi 143-145 spisa), Rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Alise Kale, kao povjerenika Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj O-1871/2018, UPP/OS-204/18 od 13. veljače 2019. (listovi 146-147 spisa), provedena su medicinska vještačenja po liječnicima vještacima specijalistu ortopedije i traumatologije M. M. i specijalistu psihijatru, subspecijalistu forenzičke i biologijske psihijatrije G. M. (listovi 87-90 spisa), te specijalistu otorinolaringologu, subspecijalisti audiologije J. K. (listovi 185-186 spisa).

9. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

10. Među strankama tijekom postupka nije bio sporan nastanak štetnog događaja- prometne nezgode od 13. rujna 2014., koju je skrivio A. S., vozač osobnog vozila registarskih oznaka ŠI

… (u to vrijeme osiguranog kod tuženika), kao i da je u predmetnoj prometnoj nezgodi prednik tužiteljice pok. D. J. zadobio tjelesne ozljede u svezi kojih mu je nastala neimovinska šteta i nenovčana imovinska šteta zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom.

11. U ovom stadiju postupka nije sporno da je u mirnom postupku, povodom odštetnog zahtjeva prednika tužiteljice od 2. lipnja 2015. (list 6 spisa), tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice u korist prednika tužiteljice isplatio nesporni iznos naknade neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 26.400,00 kuna. Također, nesporno je i da je tuženik tužiteljici nakon što je Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3165/2019-4 od 10. veljače 2020. djelomično potvrđena Presuda ovog suda poslovni broj Pn-3920/15-15 od 21. prosinca 2017., ispravljena pravomoćnim rješenjima ovog suda poslovni broj Pn-3920/15-18 od 21. prosinca 2017. i Pn-3920/15-21 od 5. siječnja 2018., s osnove naknade neimovinske štete isplatio i daljnji iznos od 11.569,00 kuna s osnove naknade neimovinske štete. Odnosno nije sporno da je tuženik do sada isplatio ukupan iznos od 37.969,00 kuna.

12. Također, nije sporno da je pok. D. J. preminuo (tijekom ovog postupka) 7. studenog 2018. (neovisno od ozljeđivanja u štetnom događaju), kao i da je tužiteljica S. J. pravomoćnim rješenjima o nasljeđivanju Javnog bilježnika Alise Kale, kao povjerenika Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj O-1871/2018, UPP/OS-204/18 od 3. siječnja 2019. (listovi 143-145 spisa) i poslovni broj O-1871/2018, UPP/OS-204/18 od 13. veljače 2019. (listovi 146-147 spisa), temeljem Zakona i ustupa proglašena njegovom nasljednicom, između ostalog, glede potraživanja prema tuženiku s osnove naknade štete koja je pok. D. J. nastala u svezi predmetnog štetnog događaja.

13. S obzirom da je među strankama tijekom postupka bilo sporno da li bi prednici tužitelja (odnosno tužiteljici kao njegovoj nasljednici) pored isplaćene nesporne naknade pripadalo pravo na isplatu daljnjeg iznosa naknade s osnove neimovinske štete, to je radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenih zahtjeva tijekom postupka provedeno medicinsko vještačenje po liječnicima vještacima specijalistu ortopedije i traumatologije M. M., specijalistu psihijatru, subspecijalistu forenzičke i biologijske psihijatrije G. M. te specijalistu otorinolaringologu, subspecijalisti audiologije J. K.

14. Iz pisanog nalaza i mišljenja po liječnicima vještacima specijalistu ortopedije i traumatologije M. M. i specijalistu psihijatru, subspecijalistu forenzičke i biologijske psihijatrije G. M. (listovi 87-90 spisa) u bitnom proizlazi da je prednik tužiteljice pok. D. J. u predmetnom štetnom događaju zadobio sljedeće ozljede: prijelom nosnih kostiju, udarno dernu ranu desne strane nosa, oguljotine donje usnice te prijelom donjeg dijela palčane kosti. Vještaci su mišljenja da je prednik tužiteljice u svezi ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju pretrpio fizičke bolove jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana te slabijeg intenziteta naredna tri mjeseca. Pretrpio je tzv. primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljeđivanja, sekundarni strah jačeg intenziteta trpio je u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 2 tjedna te slabijeg intenziteta u trajanju od 3 mjeseca. Naruženost, kao posljedicu štetnog događaja, cijenili su u lakom stupnju, obzirom na vidljive ožiljke na nosu i ručnom zglobu te na promjenu piramide nosa. Nakon ozljeđivanja u štetnom događaju bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega, pružana od strane ukućana, u periodu od 13. do 20. rujna 2014. u opsegu od 2 sata dnevno, od 29. rujna do 21. listopada 2014. u opsegu od 1 sata dnevno, a u narednom periodu od 6 tjedana u opsegu od 2x3 sata tjedno za obavljanje težih aktivnosti. S ortopedsko-traumatološkog motrišta prema mišljenju vještaka nastale ozljede smanjuju životnu aktivnost tužitelja trajno u opsegu od 10%.

15. Očitujući se na primjedbe tuženika (istaknutom na ročištu održanom 13. travnja 2017.) glede jačine i trajanja fizičkih bolova, vještak specijalist ortopedije i traumatologije M. M., prilikom saslušanja na glavnoj raspravi od 7. studenog 2017. (listovi 98-100 spisa) pojašnjava da su bolovi adekvatno izraženi posebno kada se uzme u obzir činjenica da je tužitelj ozlijeđen 13. rujna 2014. te da je imao dva operativna zahvata 26. rujna 2014. i 4. svibnja 2015., nakon kojih su slijedile i rehabilitacije.

16. Iz pisanog nalaza i mišljenja liječnika vještaka provedenog u ponovljenom postupku po specijalistu otorinolaringologu, subspecijalisti audiologije J. K. (listovi 185-186 spisa) u bitnom proizlazi da je prednik tužiteljice pok. D. J. u predmetnom štetnom događaju zadobio sljedeće ozljede: prijelom nosnih kostiju, udarno dernu ranu desne strane nosa, oguljotine donje usnice te prijelom dijela desne palčane kosti. Vještak je mišljenja da je prednik tužiteljice u svezi ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom nosnih kostiju i nosne pregrade uslijed čega su zaostale posljedice u vidu otežanog disanja na nos. Prema mišljenju vještaka zadobivene povrede nosa smanjuju životnu aktivnost tužitelja trajno u opsegu od 5% te da navedeni postotak treba pridodati postocima koje su dali ostali vještaci jer posljedice povrede nosa nisu cijenjene u njihovom vještvu. Vještak navodi da bolove, strah, naruženje i tuđu pomoć koje su vještačili vještaci dr. M. i dr. M. obuhvaćaju i povrede ORL područja.

17. Prilikom saslušanja na glavnoj raspravi 29. ožujka 2022. specijalist ortopedije i traumatologije M. M., specijalist psihijatar, subspecijalist forenzičke i biologijske psihijatrije G. M. te specijalist otorinolaringolog, subspecijalist audiologije J.

K., su suglasno izjavili da nakon uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju daju zajedničku ocjenu smanjene životne aktivnosti prednika tužiteljice trajno u opsegu od 13%. Očitujući se na primjedbe tuženika (istaknutom u podnesku od 11. listopada 2021.) vještak specijalist otorinolaringolog, subspecijalist audiologije J. K., navodi da je kod prednika tužitelja nedvojbeno utvrđeno da se radi o prijelomu nosnih kostiju s pomakom ulomaka nakon kojeg su zaostale posljedice u vidu deformacije nosne pregrade i promjena na nosnoj sluznici koje su sukladno uobičajenoj sudskomedicinskoj praksi ocijenjeni u omjeru od 5%. Na prigovor tuženika da prilikom izrade nalaza i mišljenja nisu korištene tablice Hrvatskog liječničkog zbora, pojašnjava da prilikom izrade nalaza i mišljenja nisu korištene navedene tablice jer iste nisu obvezujuće, već su dane u obliku preporuke, a da je utvrdila da se kod prednika tužitelja radilo i o promjenama na sluznici, a ne samo nosnoj pregradi te je, prema svom iskustvu kliničara i vještaka, ocijenila promjene od 5%. Istaknula je da je u njenoj praksi od više od dvadeset godina, uvijek bilo uobičajeno navedene promjene ocijeniti u takvom omjeru.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja liječnika vještaka, budući da su vještva dana jasno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke te su prema ocjeni ovog suda usmenim obrazloženjem nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi argumentirano otklonjeni prigovori tuženika te sve eventualne nejasnoće u nalazu i mišljenju. Stoga sud nije našao postojanje razloga za obnovu medicinskog vještačenja po drugom liječniku vještaku te je navedeni prijedlog tuženika odbijen.

19. Na temelju rezultata provedenih medicinskih vještačenja te na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud nalazi utvrđenim da je prednik tužiteljice pok. D. J. u predmetnom štetnom događaju zadobio sve naprijed opisane tjelesne ozljede, kao i da je u svezi navedenih ozljeda pretrpio bolove i strah, pa da je time povrijeđeno pravo osobnosti prednika tuženika na tjelesno i duševno zdravlje, čime je predniku tužitelja nastala neimovinska šteta (čl. 19 st. 2. u svezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, "Narodne Novine" 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje: ZOO).

20. Vrhovni sud Republike Hrvatske je na sjednicama Građanskog odjela od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeo shvaćanje prema kojem se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi utvrđivanja visine pravične novčane naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%, a tako povećani iznosi primjenjivat će se na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima iz 2005. Pri tome iz obrazloženja navedenog pravnog shvaćanja proizlazi da se prilikom donošenja odluke o mijenjanju Orijentacijskih kriterija, uz pomoć kojih sudovi određuju visinu pravične novčane naknade neimovinske štete, Vrhovni sud Republike Hrvatske se, uz ostalo, koristio i podacima Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. godinu. Polazeći od tih podataka, pokazalo se da navedeni indeks u naznačenom vremenskom razdoblju iznosi 137,7%, što znači da je inflacija iznosila 37,7%, pri čemu indeks promjene prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća iznosi 166,9%, a iz čega proizlazi su prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u odnosu na početnu 2002. godinu porasle za 66,9%. Polazeći od cilja i svrhe zakonskih odredbi o naknadi neimovinske štete, imajući u vidu i navedene statističke podatke, na sjednici Građanskog odjela VSRH donesena je odluka o izmjeni Orijentacijskih kriterija, a koja se primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće) tj. od dana prihvaćanja na sjednici. Dakle, primjenjuje se i na postupke u tijeku. Slijedom navedenog, tužiteljica (kao nasljednica pok. D. J.) bila je ovlaštena uskladiti svoj tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete sukladno novim Orijentacijskim kriterijima, koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske donio nakon podnošenja tužbe, odnosno preinačiti tužbu povećanjem tužbenih zahtjeva s osnove navedene neimovinske štete (kako je to učinila prvotno u podnesku od 26. lipnja 2021., a konačno podneskom od 3. svibnja 2022.) te prema stajalištu ovog suda u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva nije nastupila zastara. Pri tome valja ukazati da je navedeno stajalište zauzeto i u odluci Županijskog suda u Sisku broj Gž-617/20 od 11. prosinca 2020. te odluci Županijskog suda u Osijeku broj Gž-3700/20 od 7. prosinca 2020.).

21. Uz primjenu prethodno navedenih Orijentacijskih kriterija, kao i cijeneći sve okolnosti predmetnog slučaja, u okviru i na način predviđen odredbom čl. 1100 st. 2 ZOO- a, prirodu zadobivene ozljede, intenzitet i trajanje fizičkih bolova koje je trpio prednik tužitelja te imajući u vidu tijek i liječenja te popratne neugodnosti kojima je prednik tužitelja bio izložen tijekom liječenja, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu istog, sud je predniku tužiteljice utvrdio pravičnu novčanu naknadu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 59.000,00 kuna.

22. Budući nije sporno da je prethodno tuženik s navedenih osnova isplatio iznos naknade od ukupno 37.000,00 kuna, to je tužiteljici kao nasljednici pok. Drage Jakelića, sukladno odredbi čl. 1105. ZOO-a, u cijelosti dosuđen daljnji iznos zatražene naknade od ukupno 22.000,00 kuna / 2.919,90 EUR.

23. Obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Jednako tako, sud smatra da i kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege dospijevaju u isto vrijeme kada i neimovinska šteta. (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.).

24. Naime, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. u vezi sa st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" 151/05., 36/09., 75/09. i 76/13., dalje: ZOUP), odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtijeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor - ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). Uz navedeno, sukladno odredbi čl. 12. st. 4 ZOUP-a, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku od 30 dana kod neimovinske štete, a u roku od 14 dana kod imovinske štete i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

25. Budući nije sporno da je tuženiku 3. lipnja 2015. dostavljen odštetni zahtjev prednika tužiteljice od 2. lipnja 2015., to se ima uzeti da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je već tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama.

26. S obzirom da je tuženik povodom tog zahtjeva isplatio nesporni iznos naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 26.400,00 kuna, a tokom ovog postupka tuženik je isplatio i daljnji iznos od 11.569,00 kuna (čime neimovinska šteta predniku tužiteljice odnosno tužiteljici kao njegovoj nasljednici nije u cijelosti naknađena), to tužiteljici pripada pravo na isplatu zateznih kamata od 11. rujna 2015., stoga su tužiteljici na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od 11. rujna 2015. do isplate.

27. Pri tome u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva tužiteljice s osnove neimovinske štete, valja dodati da u tom dijelu djelomično preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva glede početka i tijeka kamata u odnosu na početno postavljene zahtjeve, jer je riječ o istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi od početka samog postupka zbog čega se ne može reći da je u konkretnom slučaju riječ o drugom obliku štete, pa se istaknuti prigovor tuženika tijeku zateznih kamata u tom dijelu ukazuje neosnovanim.

28. Visina stope zakonskih zateznih kamata određena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a.

29. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1.ZPP-a.

30. Tužiteljici su u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom čl. 155. st. 1. ZPP-a i važeće Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika, kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1-100 bodova, za sastav 4 obrazložena podneska (od 8. siječnja 2016., 14. rujna 2016., 23. lipnja 2021. i 17. listopada 2021.), prema Tbr. 8/1-po 100 bodova, za sastav podneska od 27. travnja 2016., prema Tbr. 8/3-10 bodova, za sastav podneska od 3. svibnja 2022., prema Tbr. 8/3-25 bodova, za zastupanje na 4 ročišta (od 19. travnja 2016,. 13. travnja 2017., 7. studenog 2017. i 29. ožujka 2022.), prema Tbr. 9/1-po 100 bodova, za zastupanje na ročištu 13. prosinca 2021., prema Tbr. 9/5-25 bodova, za sastav žalbe, prema Tbr. 10/1-125 bodova, odnosno ukupno 1085 bodova, što s obzirom na vrijednost jednog boda u iznosu od 10,00 kuna (Tbr 50.), iznosi 10.850,00 kuna. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti i zatraženi trošak PDV-a od 25% (Tbr. 42.) u iznosu od 2.712,50 kuna, kao i zatraženi trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 571,00 kuna, presudu u iznosu od 571,00 kuna i žalbu u iznosu od 600,00 kuna (Tbr. 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi) te zatraženi trošak uplaćenih predujmova za provođenje medicinskih vještačenja u ukupnom iznosu od 3.700,00 kuna, tako da sveukupno dosuđeni parnični trošak tužiteljici iznosi 19.004,50 kuna / 2.522,33 EUR.

31. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos parničnog troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st.3 ZPP-a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

32. Tužiteljici nije priznat trošak za pristup na ročište 29. ožujka 2021. jer se radilo o ročištu povodom prijedloga za povrat u prijašnje stanje po prijedlogu tužiteljice. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 16. travnja 2021. jer se navedenim podneskom protivi zahtjevu tuženika za naknadu troškova nastalih povodom prijedloga za povrat u prijašnje stanje po prijedlogu tužiteljice. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 28. lipnja 2022. jer navedenim podneskom samo predlaže okončati postupak. Tužitelju nije priznat ni trošak pristupa na ročište održanog 20. listopada 2021. jer je isto odgođeno radi dostave podneska tužiteljice od 17. listopada 2021. tuženiku. Tužitelju nije priznat ni zatraženi trošak za zastupanje na ročištu za objavu, jer trošak ročišta za objavu presude nije potreban u smislu čl. 155. ZPP-a budući da se presuda neposredno nakon ročišta za objavu objavljuje i na e-oglasnoj ploči te je cjelovit sadržaj odluke dostupan strankama odmah nakon ročišta za objavu.

33. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio spor, to je odbijen u cijelosti i njegov zahtjev za naknadom troškova postupka te je odlučeno kao pod točkom III/ izreke.

34. Sukladno odredbi čl. 48. u svezi čl. 43. stavak 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22.) iznosi dosuđenih novčanih obveza iskazani su dvojno, u kunama i EUR, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz istog Zakona.

U Zagrebu 27. listopada 2022.

Sutkinj

a: Zrinka

Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisanim podneskom u 4 primjerka.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku