Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

49Pr-638/2018-35

ex. Vojarna sv. Križ

D r a č e v a c

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. V., iz M., O.:

…, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z.,

protiv tuženika R. H., MF, O.: …,

zastupanog po O. u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21. rujna 2022., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja K. K., odvj. vježbenice kod T. B., odvjetnice u S. i zz tuženika

M. G., po objavi dana 27. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku R. H., MF, zastupano po

ODO u S., GUO, O.:

…, da tužitelju Z. V. iz M., .O.:…, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 2.787,62 kn/ 369,98 EUR[1] bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 230,81 kn/ 30,63 EUR od 16.06.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 253,36 kn/ 33,63 EUR od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 243,43 kn/ 32,31 EUR od 16.02. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 244,70 kn/ 32,48 EUR od 16.06. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 110,49 kn / 14,66 EUR od 16.09. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 538,43 kn/ 71,46 EUR od 16.12. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 74,13 kn/ 9,84 EUR od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 513,58 kn / 68,16 EUR od 16.12. 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 578,70 kn/ 76,81 EUR od 16.03. 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 11.406,25 kn/1.513,87 eura zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužbom koja je zaprimljena kod suda 27. srpnja 2018. tužitelj potražuje od tužene isplatu razlike plaće na ime prekovremenog rada koji mu nije plaćen navodeći kako je zaposlenik tužene, djelatnik PCU S., na radnom

mjestu carinika, sukladno rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20. ožujka 2013. do 5. travnja 2018. da je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima i u radu na drugi način. Tužitelj napominje da je poslodavac u mjesečni fond sati uračunavao i dane blagdana kada bi oni padali u radne dane od ponedjeljka do petka, a što da je pogrešan način određivanja redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Stoga da je ostvario prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane

Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji rad mu nije plaćen pošto su tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tužene, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

2. U odgovoru na tužbu tužena je prvenstveno predložila odbaciti tužbu jer da je ista preuranjena, jer je tužitelju po podnesenom zahtjevu za mirno rješenje spora ponuđeno sklapanje nagodbe u određenom iznosu. Tužena se usprotivila svakom potraživanju tužitelja preko iznosa od 1.336,85 kn.

3. Tužitelj je naveo kako u konkretnom slučaju zahtjev za mirno rješenje spora nije prihvaćen jer da tužena nije bila spremna udovoljiti istome. Tužena da je bila u obvezi u zakonskom roku od 3 mjeseca, ponuditi mu konkretni novčani iznos na ime ostvarenog prekovremenog rada, što nije učinila. Tužitelj je istakao kako nije postojao dogovor sa rukovoditeljem službi u CU, kojim bi se odricao prava na dio plaće koju je ostvarivao na ime prekovremenog rada, a takav dogovor da bi bio protuzakonit. Tužena da je pogrešno postupala kada je manji broj odrađenih sati u odnosu na redovni mjesečni fond radnih sati prenosila u slijedeći kalendarski mjesec što je protiv odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i tumačenju istih. Također i kada je u pojedinim mjesecima vršila nadopunu satnice sa odrađenim prekovremenim satima na blagdan budući je iste sate rada trebala na kraju mjeseca obračunati kao prekovremeni rad. Nadalje, da u utuženom razdoblju tužitelj nije koristio slobodne dane na ime mjesečnog ostvarivanja prekovremenog rada, a niti da je tužena donijela rješenje kojim bi se odredilo vrijeme korištenja slobodnih dana. Osim toga, da je tužena pogrešno postupila kada je mjesečno ostvarene sate rada u pojedinim mjesecima prenosila u slijedeći kalendarski mjesec iako ih je trebalo obračunati kao prekovremene sate u mjesecu u kojem su i ostvareni.

4. Tužena je istakla kako rad službenika u turnusu koji je radio na dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na dane od ponedjeljka do petka, predstavlja njegov redovan rad te da mu se osnovna plaća uvećava za svaki sat rada za dodatak propisan Kolektivnim ugovorom - rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, rad u turnusu, sve u skladu s čl. 38. st. 1. KU. Tužena naglašava, da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka. Stoga da su navodi iz tužbe neutemeljeni i neosnovani i da se radi o pogrešnoj interpretaciji KU-a. Tužena je istakla i prigovor litispendencije jer da se u postupku kod ovoga suda br. Pr-364/18 između istih stranaka radi isplate po osnovi pogrešno obračunate cijene sata rada, potraživanje odnosi na utuženo razdoblje 24. srpnja 2012. do 25. rujna 2017.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora, dopisa tuženika od 3. srpnja 2018., obračunskih isprava za isplatu plaća,

evidencije o korištenju radnog vremena, rješenja o rasporedu tužitelja, izvoda iz zapisnika sa sjednica ZK za tumačenje odredaba i praćenje

primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, spisa ovoga suda br. Pr-364/18 te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo, financije i bankarstvo I. B..

6. Tužitelj je nakon dopunskog vještačenja specificirao tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci potražujući od tužene ukupan iznos od 2.787,62 kn sa pripadajućim kamatama za razdoblje od svibnja 2013. do ožujka 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od svibnja 2013. do ožujka 2017. Između stranaka nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48. Tužena priznaje da je tužitelj radeći u turnusima u utuženom periodu ostvario 20 prekovremenih sati rada, koji nisu isplaćeni te ne spori da bi mu pripadao ukupan iznos od 1.336,85 kn. Sporno je da li je tužena pravilno obračunala i isplatila sve prekovremene sate rada koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; koje je odradio na blagdane i druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati.

9. U odnosu na prijedlog tužene za odbačaj tužbe zbog preuranjenosti, za navesti je kako je isti neosnovan budući je tužena zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora ocijenila djelomično osnovanim, ali nije precizirala u kojem iznosu pa tužitelj nije trebao čekati istek tromjesečnog roka, već je tužbu mogao podnijeti odmah nakon primitka dopisa tužene što je i učinio jer su ostvarene pretpostavke za njezino podnošenje u smislu odredbe čl. 186.a st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP). Prigovor litispendencije je neosnovan budući je u predmetu ovoga suda br. Pr-364/2018, koji se vodi između istih stranaka predmet spora pogrešan obračun osnovne cijene sata rada tužitelja za razdoblje od

24. srpnja 2012. do 25. rujna 2017., dok se u ovome postupku radi o isplati razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati.

10. Odredbom čl. 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13, dalje KU/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18, dalje KU/17) propisano je da se prekovremenim radom kada je rad službenika organiziran u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Stavak 12. navedenih članaka KU-a propisuje, da su redovni mjesečni fond radnih sati, sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Stoga se izvlači zaključak da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati, a isti ne uključuje blagdane koji „padaju“ od ponedjeljka do petka već samo radne dane; da su prekovremeni sati rada, svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bez obzira radi li se o satima odrađenima za vrijeme radnih dana ili o satima odrađenima za vrijeme blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i za Uskrs. Članak 44. st. 1. KU/13 i čl. 38. st. 1. KU/17 propisuje da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za noćni rad 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35% te za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik i namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj ili drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata 10%, a stavkom 2. je propisano da se dodaci međusobno ne isključuju dok je stavkom 3. propisano da ukoliko službenik ili namještenik rade na blagdane, neradne dane, utvrđene zakonom te ukoliko se radi na Uskrs, da ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

11. Kako bi se utvrdilo je li tužena obračunala i isplatila tužitelju ostvareni prekovremeni rad u skladu s odredbama KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo, financije i bankarstvo I. B.,

dipl.oec., čiji nalaz kao stručan, argumentiran i logičan prihvaća. Vještak je osnovni nalaz i mišljenje dao po uvidu u evidenciju o korištenju radnog vremena tužitelja i obračunske isprave za isplatu plaća za utuženo razdoblje. Vještak je utvrdio kako tužitelju u razdoblju od ožujka 2013. do ožujka 2018. nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati, koje je odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 14.807,05 kn.

12. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, tužitelj je podneskom od 17. rujna 2019. specificirao svoj tužbeni zahtjev na način da je zatražio isplatu iznosa od 14.807,04 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog mjesečnog iznosa do isplate.

13. S obzirom na prigovore tužene na prekovremene sate rada tužitelja koji su ostvareni na dane blagdana od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju, vještak je sačinio dopunski nalaz od 18. veljače 2022. u kojem je iskazao izračun temeljem evidencije radnih sati te neosnovanosti blagdana kao prekovremenih sati. Sukladno novom izračunu, proizlazi kako tužitelju u razdoblju od ožujka 2013. do ožujka 2018. nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati, koje je odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 2.787,62 kn.

14. Podneskom od 20. rujna 2022. tužitelj je, prihvaćajući u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka iz dopune vještačenja, specificirao tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci. Tužena je istakla da pristaje na učinjeno djelomično povlačenje tužbe za iznos od 12.019,43 kn, ali da u odnosu na povučeni dio tužbe potražuje trošak.

15. Kako je tužbeni zahtjev postavljen u skladu s dopunjenim nalazom i mišljenjem vještaka, koje sud smatra jasnim, potpunim i sukladnim dokumentaciji priloženoj spisu, obračunskim listama te sukladnim citiranim odredbama KU, a na koju dopunu nije bilo primjedbi, to je valjalo tužbeni zahtjev prihvatiti kao osnovan jer je utvrđeno da je tužena pogrešno obračunala sate rada tužitelja. Ukupan iznos novčane obveze dvojno je iskazan u kunama i eurima temeljem odredbe čl. 48. st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH (NN 57/22). Tužitelju je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu kako je zatražio primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18).

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te je tužitelju, imajući u vidu da se radilo o stupnjevitoj tužbi, kao i cijeneći vrijednost predmeta spora prema konačno uređenom tužbenom zahtjevu, prema mišljenju suda, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 50 bodova, za sastav tužbe 50 bodova, za sastav 4 obrazložena podneska po 50

bodova, za sastav tri podneska po 12,5 bodova, za zastupanje na 7 ročišta po 50

bodova, za zastupanje na ročištu za objavu odluke 25 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, uz PDV, daje iznos od 8.906,25 kn. Tome se dodaje iznos od 2.500,00 kn na ime troška vještačenja pa ukupan trošak tužitelja iznosi 11.406,25 kn/1.513,87 eura, zbog čega je odlučeno kao u izreci.

U Splitu, 27. listopada 2022.

S U T K I NJ A

mr.sc. Daniela Pivčević v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.