Poslovni broj: Usž-1577/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Lidije Rostaš i Sanje Štefan, članica vijeća uz višu sudsku savjetnicu Lanu Štok, zapisničarku, u upravnom sporu tužitelja P. Š., Z., kojeg zastupa opunomoćenik M. P., odvjetnik u O., protiv tuženog Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z., kojeg zastupa službena osoba E. V., radi poreza na drugi dohodak, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1691/21-9 od 24. siječnja 2022., na sjednici održanoj 27. listopada 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1691/21-9 od 24. siječnja 2022.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zahtijevao poništavanje tuženikovog rješenja KLASA: UP/II-410-18/20-01/253, URBROJ: 513-04-21-2 od 16. travnja 2021. kojim je odbijena njegova žalba izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja KLASA: UP/I-410-23/19-02/1560, URBROJ: 513-07-01-02-19-02 od 13. veljače 2020.
2. Protiv označene presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 66. st. 1. Zakona o upravnim sporovima – „Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje u tekstu: ZUS).
3. Tužitelj u žalbi ponavlja tužbene navode te tvrdi da su porezna tijela povrijedila pravila upravnog postupka, da nisu pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje te da su pogrešno ugovor o (prijateljskom) zajmu cijenila kao prividan pravni posao. Tvrdi da je porezno tijelo trebalo utvrditi da tužitelj po osnovi primitaka ostvarenih neposredno iz inozemstva nije ostvario (drugi) dohodak i to u iznosu od 4.239.091,88 kuna. Navodi da su se ugovorne strane sporazumjele da će se evidentirati da je zajam isplaćen bez obzira što će biti isplaćen u tranšama (ratama) kao i da je on mogao dati izjavu o činjenicama kojima raspolaže, a to je da je zajam isplaćivan višekratno u promatranom nadziranom razdoblju. Navodi da porezno tijelo zanemaruje činjenicu da se radi o prijateljskom zajmu i da neosiguravanje sredstava zajma ne bi trebalo biti razlog za proglašenje ugovora nevjerodostojnim. Također tvrdi da je porezno tijelo pogrešno primijenilo Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak i Opći porezni zakon pa predlaže poništiti presudu prvostupanjskog suda i usvojiti tužbeni zahtjev.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba je neosnovana.
6. Suprotno žaliteljevoj tvrdnji, Upravni sud je u tijeku spora pravilno primijenio odredbe ZUS-a, stoga nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede pravila sudskog postupka, a žalitelj određeno ni ne obrazlaže u čemu bi se sastojala povreda pravila sudskog postupka.
7. Što se tiče izvođenja dokaza u sporu, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, niti dokaza kojima se one mogu utvrditi. Međutim, sud je dužan u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je Upravni sud i učinio.
8. Iz spisa proizlazi da je pri utvrđivanju činjeničnog stanja u sporu prvostupanjski sud uzeo u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke, kao i činjenice koje je sam utvrdio.
9. Na osnovi svih izvedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužiteljevih zahtjeva, a žalbenim navodima nisu dovedene u sumnju odlučne činjenice kako ih je utvrdio prvostupanjski sud pa je zbog toga i ovaj sud prihvatio tako utvrđeno činjenično stanje. Na tako utvrđeno
Zakona o porezu
činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbe na dohodak („Narodne novine“ 115/16.) i Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ 115/16., 106/18.,121/19., 32/20. 42/20.).
10. U postupku je utvrđeno da su tužitelju tijekom 2018. godine na njegov devizni račun izvršene uplate od više fizičkih osoba s računa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u iznosu od 15.000,00 EUR-a, za koji iznos su porezna tijela ocijenila da
Zakona o
se radi o primicima u smislu odredbi članka 39. stavaka 1. i 3. točke 11. porezu na dohodak („Narodne novine“ 115/16.), odnosno da se radi o primicima po osnovi drugog dohotka. Tijekom upravnog i upravnosudskog postupka tužitelj je za navedene primitke tvrdio da se radi o prijateljskim pozajmicama, što tijekom postupka nije dokazao pa je prvostupanjsko porezno tijelo primjenom mjerodavnih odredaba Zakona o porezu na dohodak i Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ 115/16., 106/18.,121/19., 32/20. 42/20.) ocijenilo da se radi o primicima koji se oporezuju kao drugi dohodak te je tužitelju prvostupanjskim poreznim rješenjem utvrđen porez na drugi dohodak. Protiv tog rješenja je tužitelj izjavio žalbu, a potom pokrenuo i upravni spor osporavajući zakonitost tuženikovog rješenja kojim je odbijena njegova žalba.
11. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio tuženikovo rješenje zakonitim i odbio tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zahtijevao poništavanje istog.
12. Ovdje valja navesti da je tužitelj tijekom postupka pred upravnim tijelima i pred prvostupanjskim sudom isticao iste prigovore na koje su odgovorila upravna tijela, a potom i prvostupanjski sud uz razložno i iscrpno obrazloženje koje ovaj sud radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja prihvaća u cijelosti.
13. Žalbenim navodima nisu dovedene u sumnju odlučne činjenice kako ih je utvrdio prvostupanjski sud pa zbog toga i ovaj sud prihvaća tako utvrđeno činjenično stanje. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.
14. S obzirom na navedeno, pobijana presuda je pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenih činjenica, tako i u pogledu primjene materijalnog prava.
15. Kako je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, kao ni razlozi na koje Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 73. st. 1. ZUS-a), na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.
U Zagrebu 27. listopada 2022.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Karlovčan-Đurović, v.r.
