Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-9157/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Karmen Novak-Hrgović, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog D. B., zbog prekršaja iz članka 216. stavka1. i 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) i dr., odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije Split od 11. listopada 2021., pod brojem:511- 12-36/05-3-3402-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 27. listopada 2022.

p r e s u d i o  j e

I U povodu prigovora okr. D. B., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u točki 5., te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okr. D. B. (osobni podaci kao u prekršajnom nalogu)

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

dana 8. listopada 2021. u 19,24 sati u mjestu Radošić, u Ulici Ante Kužića bb upravljao vozilom M1 marke Volkswagen registarske oznake xxxx, iako nije sklopio ugovor o osiguranju prije nego što je prijevozno sredstvo stavio u promet, a postojeća polica osiguranja istekla je dana 30. ožujka 2020.,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu

II Uslijed gornje odluke, prigovor okrivljenika u tom dijelu je bespredmetan. III U povodu prigovora okrivljenika, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela prekršaja, te se izriče da je okr. D. B. radnjama u točkama 3. i 4. izreke tog naloga počinio prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa mu se na temelju tog propisa utvrđuje i kazna u iznosu od 2.000,00 kn (dvijetisuće kuna).

IV Uslijed odluke u točkama I i III izreke ove presude, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u odluci o ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okr. D. B. za prekršaje u toč. 1. i 2. izreke tog naloga prihvaćaju utvrđene kazne u iznosu od 10.000,00 kn (desettisuća kuna) i 1.000,00 kn (tisuću kuna), pa se okrivljeniku na temelju odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 13.000,00 kn (trinaesttisuća kuna) / 1.725,40 EUR[1] (tisućusedamstodvadesetpet eura i četrdeset centi), koju kaznu je dužan platiti u roku devedeset dana od dana primitka ove presude, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini.

V U ostalom dijelu, odbija se prigovor okrivljenika kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.

VI Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 100,00 kn (sto kuna) / 13,27 EUR[1] (trinaest eura i dvadesetsedam centi), u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. D. B. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 216. stavka 1. i 3., članka 163. stavka 1. i 8., članka 242. stavka 3. i 5. i članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, pa mu je za svako pojedino djelo utvrđena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kn, 1.000,00 kn, 300,00 kn, 2.000,00 kn i 5.000,00 kn, a potom na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 18.300,00 kuna.

1.1. Okrivljeniku je uz kaznu izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca.

1.2. Nadalje je okrivljenik obvezan naknaditi i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 500,00 kuna.

2. Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o kazni.

2.1. Okrivljenik u bitnome ističe da je kazna prestrogo odmjerena s obzirom na okolnosti u kojima je postupao, jer u mjestu njegovog prebivališta nedostaju linije javnog prijevoza, pa je bio primoran otići po prehrambene namirnice. Nezaposlen je i bez ikakvih prihoda pa nema mogućnosti platiti tako visoko odmjerenu kaznu.

2.2. Okrivljenik predlaže da se iz razloga navedenih u prigovoru, njegov prigovor prihvati.

3. Prigovor je bespredmetan u toč. 3. i 5. izreke pobijanog naloga, a neosnovan je u toč. 1., 2. i 4.

4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Međutim, ovaj Sud je utvrdio da su pobijanim prekršajnim nalogom povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak u toč. 5., na način činjenično opisan u izreci tog naloga, po propisu nije prekršaj.

5.1. Naime, odredbom članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je:

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako kao vlasnik vozila, odnosno korisnik u svojstvu posjednika brodice, odnosno jahte prije uporabe vozila, brodice, odnosno jahte u prometu ne sklopi ugovor o osiguranju te ga ne obnavlja dok je vozilo, brodica, odnosno jahta u prometu sukladno odredbi članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

Odredbom članka 4. stavka 1. istog Zakona, propisano je:

(1) Vlasnik prijevoznog sredstva dužan je za osiguranja iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona, prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, sklopiti ugovor o osiguranju te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u prometu.

5.2. Dakle, prema citiranim zakonskim odredbama proizlazi da se za prekršaj može kazniti isključivo vlasnik prijevoznog sredstva, koji prije uporabe tog sredstva u prometu ne sklopi ugovor o osiguranju ili isti ne obnavlja dok je prijevozno sredstvo u prometu, pa je svojstvo vlasnika prijevoznog sredstva jedna od odlučnih činjenica, odnosno konstitutivni element bića prekršaja iz članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

5.3. Budući da činjenični opis djela u izreci pobijanog prekršajnog naloga ne sadrži da bi okrivljenik bio vlasnik prijevoznog sredstva, to djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, na činjenično opisan način u točki 5., po propisu nije prekršaj, pa je ovaj Sud, postupajući po službenoj dužnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog i okrivljenika oslobodio od optužbe za predmetno djelo, kao u toč. I izreke ove presude, uslijed koje odluke je prigovor okrivljenika u tom dijelu postao bespredmetan.

6. Ispitujući dalje pobijani prekršajni nalog po službenoj dužnosti utvrđeno je i da je prvostupanjsko prekršajno tijelo na štetu okrivljenika počinilo povredu materijalnog prekršajnog prava iz čanka 196. točke 4. Prekršajnog zakona.

6.1. Povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz cit. zakonske odredbe očituje se u tome što je prvostupanjsko prekršajno tijelo radnju okrivljenika činjenično opisanu u toč. 3. izreke pobijanog naloga pravno ocijenio kao samostalno djelo prekršaja i proglasio ga krivim za realni stjecaj prekršaja iz članka 238. stavka 1. i 7. i članka 242. stavka 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, umjesto samo za prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

6.2. Okrivljenik je u toč. 4. proglašen krivim što je istog dana upravljao vozilom reg. oznake xxxx, za vrijeme dok mu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, s danom 30. ožujka 2020., odnosno vozilom koje nije bilo registrirano (čl. 238. st. 1. i 7.), dok je u toč. 3. proglašen krivim što iste prilike nije imao važeću prometnu dozvolu (čl. 242. st. 2. i 5.) za vozilo kojim je upravljao.

6.3. Ovaj drugostupanjski sud je mišljenja da radnja okrivljenika činjenično opisana u toč. 3. izreke prekršajnog naloga ne može predstavljati samostalan prekršaj kada je okrivljenik proglašen krivim da je upravljao motornim vozilom koje nije bilo registrirano, budući da upravljanje neregistriranim motornim vozilom nužno u sebi sadrži i neposjedovanje važeće prometne dozvole za predmetno vozilo.

6.4. U opisanoj procesnoj situaciji, predmetni slučaj ocjenjuje se u vrijednosnom smislu, odnosno stvarno značenje i smisao ostvarenih prekršaja. Kod takvog stanja stvari, prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama isključuje prekršaj iz članka 242. stavka 3. i 5. istog Zakona, budući da je njime u cijelosti iscrpljeno nepravo.

6.5. Prema tome, radi se o prividnom stjecaju (konsumpciji prekršaja), pri čemu teži prekršaj u sebi konzumira blaži, pa je okrivljenika trebalo proglasiti krivim samo za prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i za to djelo utvrdio kaznu u fiksno propisanom iznosu, kao u izreci ove odluke u toč. III.

7. Uslijed odluke u toč. I i III ove presude, ovaj drugostupanjski sud je po službenoj dužnosti preinačio i odluku o ukupnoj novčanoj kazni, tako da je u preostalom dijelu prihvatio utvrđene kazne po prvostupanjskom prekršajnom tijelu, u iznosu od 10.000,00 kuna za djelo u točki 1. i u iznosu od 1.000,00 kuna za djelo u točki 2. izreke prekršajnog naloga, pa je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu, jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni, kao u toč. IV ove drugostupanjske odluke.

8. Razmatrajući pobijani prekršajni nalog u pogledu prigovora okrivljenika na odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da je novčana kazna u preostalom dijelu izrečena u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjsko prekršajno tijelo je za svako pojedino djelo utvrdilo kaznu u posebnim zakonom minimalno i fiksno propisanom iznosu. Tako odmjerenu kaznu i ovaj Sud prihvaća primjerenom težini i opasnosti djela počinjenih u stjecaju, te stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, dok okrivljenik ne ističe (i ne dokumentira) naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje već izrečene najniže mjere novčane kazne, primjenom instituta ublažavanja.

9. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba u određenom roku, plati dvije trećine izrečene kazne.

10. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona od 100,00 do 5.000,00 kuna propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), u minimalno propisanom iznosu, imajući na umu manju složenost i kraće trajanje postupka.

11. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 27. listopada 2022.

ZAPISNIČARKA

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.