REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2777/2018-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Mihovilu Peći, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika ZD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Berislavu Knezu, odvjetniku u Vinkovcima, radi uspostave prijašnjeg stanja zbog prekoračenja međe građenjem, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2596/18-2 od 29. svibnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, poslovni broj P-234/16-9 od 19. ožujka 2018., na sjednici održanoj 26. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e :

Prihvaća se revizija tužiteljice i ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2596/18-2 od 29. svibnja 2018. i presuda Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, poslovni broj P-234/16-9 od 19. ožujka 2018. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja suđeno je:

"1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1/ Utvrđuje se da je tuženik DD iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] građenjem betonske ograde dužine 24,93m2 x širine 37 cm, garaže dužine 7,22 m x širine 37 cm, svinjca dužine 1,45 m x širine 43 cm, svinjca dužine 7,08 m x širine 49 cm do 18 cm, šupe dužine 2,02 m x širine 18 cm do 16 cm, čardaka širine od 16 do 33 cm, te žičane ograde dužine 62,60 m i širine od 33 do 68 cm prekoračio međnu liniju između svoje k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica sa 1220 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] kuća i dvor u selu sa 1220m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u vlasništvu tužiteljice GD iz [adresa], te time zauzeo dio k. č. [katastarska čestica] tužiteljice ukupne površine 36,52 m2 počev od regulacijske linije sa javnom površinom [adresa].

2/ Nalaže se tuženiku ZD iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude ukloni betonsku ogradu dužine 24,93m2 x širine 37 cm, garažu dužine 7,22 m x širine 37 cm, svinjac dužine 1,45 m x širine 43 cm, svinjac dužine 7,08 m x širine 49 cm do 18 cm, šupu dužine 2,02 m x širine 18 cm do 16 cm, čardak širine od 16 do 33 cm, te žičanu ograde dužine 62,60 m i širine od 33 do 68 cm koje se nalaze na nekretnini tužiteljice a kojima je prekoračio međnu liniju između svoje k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica sa 1220 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] kuća i dvor u selu sa 1220m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u vlasništvu tužiteljice GD iz [adresa], te preda tužiteljici u posjed dio njezine k. č. [katastarska čestica] u površini od 36,52 m2 počev od regulacijske linije sa javnom površinom [adresa].

3/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troška parničnog postupka u roku od 15 dana."

2. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 4.200,00 kuna, u roku od 15 dana."

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda (stavak I. izreke) te je odbijen kao neosnovan zahtjev tužiteljice za nadoknadom troška žalbenog postupka (stavak II. izreke).

3. Protiv presude suda drugoga stupnja tužiteljica je pravovremeno podnijela reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP), postavljajući pri tom pitanja za koja tužiteljica smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže da se revizija prihvati, ukine drugostupanjska i prvostupanjska presuda i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija tužiteljice je osnovana.

6. U konkretnom slučaju nije dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, budući da vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude ne prelazi iznos od 200.000,00 kn, ne radi se o sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili utvrđenja postojanja radnog odnosa, niti je sud drugoga stupnja pobijanu presudu donio primjenom odredbi čl. 373.a ili čl. 373.b ZPP.

7. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u toč. 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP.

8. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za meritorno razmatranje takve revizije.

9. Tužiteljica u reviziji, smatrajući ih važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, naznačuje sljedeća pitanja:

"1. Može li sud odbiti dio tužbenog zahtjeva kojim se traži deklaracija gradnje susjeda na tuženika na tužiteljevom zemljištu usprkos neprijepornoj konstataciji i samog suda da je međa pređena građenjem?

2. Kako (?) i da li se uopće tužitelju, kroz ovakvu gramatičku percepciju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima može putem suda pružiti zaštita prava vlasništva reivindikacijskom tužbom ako sud u tijeku postupka, tužitelju na kojemu je teret dokaza ne dopušta izvesti niti jedan jedini dokaz, a kojim bi porekao perem,ptorni prigovor tuženika u odgovoru na tužbu, pa čak ne dozvoliti niti jednu jedinu parničnu radnju tužitelja osim tužbe, a tuženiku se dopusti sve što mu pruža ZPP i na njegovu supstratu graditi spektar činjenica odlučnih za donošenje "pravilne i zakonite odluke"?

3. Da li diskrecijska odluka suda i slobodna ocjena dokaza može, smije ići do te mjere da osim navoda u tužbi tužiteljicu ne dopusti izvođenje niti jednog jedinog dokaza, pa niti barem iskaz stranke kao svjedoka?

4. Da li sud smije uzimati samo sebi razumljivom metodom Rješenje o izvedenom stanju temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kao relevantan dokaz vremena gradnje objekta i samim tim utvrđenja osnovanost navoda tuženika iako je zakonom jasno i nedvojbeno propisana granica djelovanja i učinka ozakonjenja zgrade?

10. Revidentica kao razlog važnosti ukazuje na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1950/14 od 10. svibnja 2018., Rev-748/01 od 16. ožujka 2004., Rev- 2285/12 od 1. prosinca 2015., Rev-2013/11 od 28. travnja 2015., Rev-1682/86 od 18. prosinca 1986., Gž- 272/63 od 18. travnja 1963., Gzz-100/75 od 16. listopada 1975. i Gž-4693/76 od 13. siječnja 1977., Županijskog suda u Splitu br. Gžst-415/14 od 11. prosinca 2015., Okružnog suda u Splitu Gž-1270/84 od 27. travnja 1984. i Okružnog suda u Zagrebu Gž-2963/77 od 25. listopada 1977. te posebno na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Gashi protiv Hrvatske br. 32457/05 od 13. prosinca 2007. tvrdeći da je pobijana odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s pravnim shvaćanjem izraženim u navedenim odlukama.

11. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je tuženik građenjem betonske ograde, garaže, dva svinjca, šupe, čardaka te žičane ograde prekoračio međnu liniju između svoje k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica sa 1220 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] kuća i dvor u selu sa 1220m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice te time zauzeo dio k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice ukupne površine 36,52 m2, te da se naloži tuženiku da ukloni navedene objekte koji se nalaze na nekretnini tužiteljice, a kojima je prekoračio međnu liniju između predmetnih nekretnina te preda tužiteljici u posjed dio njezine k. č. [katastarska čestica] u površini od 36,52 m2.

12. Iz postupka koji je prethodio revizijskom proizlazi da iz geodetskog elaborata za utvrđivanje postojećih međa između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izrađenom po VD, dipl. ing. geodezije od veljače 2016. slijedi da je gradnjom spornih objekata tuženik uzurpirao nekretninu tužiteljice u površini od 36,52 m2, da je prema rješenju o odobrenju za građenje od **.**.1988. ZD i G odobrena gradnja prizemne stambene zgrade s potkrovljem na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su prema rješenju o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša od **.**.2013. dovršene pomoćne zgrade, garaža i svinjac izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tuženika ozakonjene, te da prema potvrdi za građevinu dana **.**.2013. izdanoj od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Zagreb, Uprava za inspekcijske poslove za građevinu (prizemna stambena zgrada s potkrovljem) na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije u tijeku upravni inspekcijski postupak. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je prijašnji vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Batinić u vrijeme izgradnje imao saznanje da je prednik tuženika prekoračio među i dao suglasnost za izgradnju. Na tako utvrđeno činjenično stanje nižestupanjski sudovi su primijenili odredbu čl. 24. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima "Narodne novine", broj 53/91, 91/96) kojom je propisano da osoba koja može biti nosilac prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj), stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu toga građevinskog objekta, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio.

13. U odnosu na prvo i četvrto postavljeno pitanje nisu izneseni odgovarajući razlozi da bi upravo o tim pitanjima viši sudovi imali različitu praksu, već se tužiteljica ističući proturječnost izreke sa razlozima presude te ukazujući na granice učinaka upravnih rješenja sadržajno poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a zbog kojeg nije dopušteno podnijeti reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP.

14. Međutim, drugo i treće postavljeno pitanje u odnosu na koje se tužiteljica poziva i na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Gashi protiv Hrvatske br. 32457/05 od 13. prosinca 2007. valja razmatrati u svjetlu prava na pošteno suđenje propisanog člankom 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine- Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje : Konvencija). Širi pojam poštenog suđenja obuhvaća načelo jednakosti stranaka u postupku. Bitan sadržaj tog načela čini održavanje „pravične ravnoteže“ između stranaka što podrazumijeva da svaka stranka mora dobiti razumnu mogućnost iznijeti svoje argumente u predmetu, uključujući svoje dokaze, pod uvjetima koji ju ne dovode u bitno nepovoljan položaj u odnosu na drugu stranku.

15. Naime, tužiteljica osporava da je njen prednik dao suglasnost za izgradnju predmetnih objekata jer da je umro prije sporne gradnje te tvrdi da je joj je odbijanjem svih njenih dokaznih prijedloga onemogućeno pravo na pravično suđenje. U tom smislu valja istaknuti da je Europski sud za ljudska prava u predmetu Perić protiv Hrvatske (Presuda od 27.03.2008., Zahtjev br. 34499/06) utvrdio da je došlo do povrede čl. 6. st. 1. Konvencije te da podnositeljica zahtjeva nije imala pošteno suđenje utoliko što je sud odbio saslušati ijednog od šest svjedoka koje je podnositeljica predložila na način koji je proturječan argumentima kojima je taj isti sud ipak dopustio saslušanje dodatna četiri svjedoka tuženih. Također je navedeno da se načelo jednakosti oružja, u smislu pravične ravnoteže među strankama, odnosi kako na kazneni tako i na građanski postupak, slijedom čega načelo jednakosti oružja u kontekstu građanske parnice između privatnih stranaka nužno obuhvaća razumnu mogućnost obje stranke da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima, u takvim uvjetima koji niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, kao i da je na nacionalnim vlastima da osiguraju u svakom pojedinačnom slučaju ispunjenje tih zahtjeva.

16. Obzirom na navedeno, valjalo je prihvatiti reviziju tužiteljice, ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP.

17. U nastavku drugostupanjski sud će provesti predložene dokaze na odlučne okolnosti te ponovno ocijeniti jesu li ispunjene pretpostavke za uspostavu prijašnjeg stanja zbog prekoračenja međe građenjem te donijeti novu zakonitu odluku.

Zagreb, 26. listopada 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud