REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1850/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužiteljice ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetužitelja CK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], četvrtotužiteljice ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i petotužitelja ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Jakov Bačić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika Adriatic osiguranje (ranije Jadransko osiguranje) d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlozima stranaka za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1533/2021-2 od 8. prosinca 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Pn-588/2015-104 od 31. kolovoza 2021., u sjednici održanoj 26. listopada 2022.,
r i j e š i o j e :
I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u u Varaždinu broj Gž-1533/2021-2 od 8. prosinca 2021., zbog pravnih pitanja:
1. Da li prema odredbi članka 231. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08 i 125/11 – dalje: ZOO) prekid zastarijevanja kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete, odnosno da li zastarijevanje koje je bilo prekinuto pokretanjem i vođenjem kaznenog postupka počinje ponovno teći pravomoćnošću osuđujuće kaznene presude neovisno o tome je li oštećenik u kaznenom postupku postavio imovinskopravni zahtjev?
2. Teku li zatezne kamate na naknadu neimovinske štete koja je nastala u prometnoj nezgodi od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kada su ispunjeni uvjeti iz članka 12. stavak 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05 – dalje: ZOOP), i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala ili po redovnom tijeku stvari bila predvidiva?
II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije, kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Stranke su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1533/2021-2 od 8. prosinca 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Pn-588/2015-104 od 31. kolovoza 2021.
2. U odnosu na prijedlog tužitelja:
2.1. Postupajući sukladno odredbama članka 385., čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su pitanja naznačena pod stavkom I. izreke ovog rješenja važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP, dok drugo pitanje iz prijedloga tužitelja za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.2. Imajući na umu da je u nekim odlukama ovog suda (primjerice odluka broj Rev- 1257/08-2 od 16. veljače 2010, Revx-908/10-2 od 8. lipnja 2011.), ali i ranijim odlukama (primjerice Gzz-86/84 od 29. siječnja 1985.), izraženo shvaćanje:
- da vođenje kaznenog postupka samo po sebi ne dovodi do prekida zastare tražbine naknade štete, slijedom čega se u situaciji kada imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku nije podnesen, bez obzira na osuđujuću kaznenu presudu, početak tijeka zastare iz članka 377. stavak 1. ZOO određuje prema danu kad je kazneno djelo učinjeno,
dok je u nekim drugim odlukama ovog suda (primjerice Rev-873/07-2 od 11. rujna 2007., Rev-44/14-2 od 22. kolovoza 2018., Rev-230/12- od 6. srpnja 2016.) izraženo shvaćanje:
- da prekid zastarijevanja kaznenog gonjenja uvijek za sobom povlači i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete u slučaju kad je kazneni postupak završen osuđujućom presudom, pa zastarijevanje ponovno počinje teći od pravomoćnosti osuđujuće kaznene presude, pri čemu je u odlukama Rev-873/07-2 i Rev-44/2014-2 izričito rečeno da u takvoj situaciji uopće nije od značaja je li ili ne u kaznenom postupku postavljen imovinskopravni zahtjev,
ovaj sud smatra da je prvo pitanje postavljeno u prijedlogu tužitelja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je osporena presuda utemeljena na shvaćanju za koje nedvojbeno postoji i dalje se može očekivati neujednačena i nesigurna praksa. Napominje se da je zbog identičnog pravnog pitanja ovaj sud, rješenjem broj Revd-4416/2021 od 20. listopada 2021., također dopustio podnošenje revizije.
2.3. Obrazlažući razloge važnosti drugog pitanja, a koje postaje odlučno za odluku u sporu, ukoliko se odredba članka 231. stavak 2. ZOO ne bi primjenjivala u situaciji kada oštećenik u kaznenom postupku nije postavio imovinskopravni zahtjev, tužitelj se poziva na starija pravna shvaćanja revizijskog suda te različito shvaćanje Županijskog suda u Sisku izraženo u odluci broj Gž-617/2020 od 11. prosinca 2020.
2.4. S tim u vezi valja reći da je ovaj sud, upravo s obzirom na shvaćanje revizijskog suda da se u odnosu na preinačeni (povišeni) dio zahtjeva pitanje zastare ocjenjuje samostalno tako da je za onaj dio tražbine na koji se odnosi povećanje tužbenog zahtjeva mjerodavan dan preinake tužbe (primjerice odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-1460/13 od 24. siječnja 2017, Rev x-887/15 od 20. siječnja 2016., Rev x-526/18 od 28. svibnja 2019.), u predmetu broj Revd-1812/21, rješenjem od 29. rujna 2021., dopustio podnošenje revizije zbog spornog pravnog pitanja. Polazeći od identičnog pravnog shvaćanja kakvo je zauzeo sud u pobijanoj odluci, ovaj je sud i u predmetu Revd-988/2022-2, rješenjem od 15. lipnja 2022., odbacio prijedlog za dopuštenje revizije protiv pobijane drugostupanjske presude u kojoj je izraženo pravno shvaćanje da se u slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u odnosu na povećani dio zahtjeva pitanje zastare ocjenjuje samostalno.
2.5. U odnosu na treće pitanje, kojim tužitelji problematiziraju odluku o tijeku zateznih kamata na neimovinsku štetu, a koje su tužiteljima dosuđene, na temelju odredbe članka 1103. ZOO, od dana kada je sa sigurnošću bilo moguće utvrditi opseg i stupanj svih okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade na ime povrede prava osobnosti, u pravu su tužitelji kada ističu da pobijana odluka u tom dijelu odstupa od shvaćanja ovog suda prema kojem je u okolnostima konkretnog slučaja, pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na neimovinsku štetu, bilo potrebno cijeniti odredbu članka 12. stavak 4. ZOOP kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. tog članka, oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (primjerice odluke ovog suda Rev-1052/13-2 od 5. rujna 2017., Rev-934/14 od 5. travnja 2017., Rev-550/14 od 18. studenoga 2015.).
2.6. Kako su, dakle, u odnosu na prvo i treće pitanje ispunjene pretpostavke iz članka 385.a stavak 1. ZPP za dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe članka 387. stavak 6. ZPP riješiti kao pod stavkom I. izreke i tužiteljima dopustiti podnošenje revizije zbog naznačenih pravnih pitanja.
2.7. U odnosu na drugo pitanje o kojem odluka suda drugog stupnja ne odstupa od prase revizijskog suda, revizija nije dopuštena, jer nisu ispunjene pretpostavke za njezino dopuštenje iz članka 385.a stavak 1. ZPP.
3. U odnosu na prijedlog tuženika:
3.1. Postupajući sukladno odredbama članka 385., čl. 385.a i 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pitanja tuženika nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3.2. U odnosu na prvo pitanje, kojim tuženik osporava utvrđeni doprinos tužitelja nastanku štete, valja reći da odgovor na pitanje doprinosa nastanku štete zbog (ne)vezivanja sigurnosnim pojasom ovisi o posebnim okolnostima svakog pojedinog slučaja, pa to pitanje, neovisno o tome je li i na koji način u nekim drugim predmetima cijenjen doprinos oštećenika vlastitoj šteti, nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.3. Drugo pitanje, kojim tuženik upućuje na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka u konkretnom postupku, iznoseći tvrdnju da se nije radilo o novom prigovoru u smislu odredbe članka 352. stavak 2. ZPP, nije pravno pitanje kakvo ima na umu odredba članka 385.a stavak 1. ZPP, pa to pitanje (počinjenja neke određene postupovne povrede u predmetnom postupku) nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.4. S tim u vezi, kako pobijana odluka ne sadrži shvaćanje o tome bi li prvotužitelju naknadu štete s osnova tuđe pomoći i njege trebalo umanjiti i za razdoblje u kojem je svojom krivnjom propustio od nadležnog Centra za socijalnu skrb ostvariti to pravo (dakle, i prije 19. veljače 2019.), neosnovano je pozivanje tuženika na shvaćanje ovog suda iz presude broj Rev-420/2002-2 od 26. ožujka 2002.
3.5. Zaključno, ni pitanje troškova postupka u primjeni odredbe članka 154. stavak 2. ZPP (prema ZID ZPP „Narodne novine“ broj 70/19), nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer odgovor na pitanje je li sud u predmetnom postupku pogrešno primijenio materijalno pravo ne izlazi iz okvira važnosti konkretnog predmeta.
3.6. S obzirom na to da u odnosu na reviziju tuženika nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz članka 385. a stavak 1. ZPP, na temelju odredbe članka 392. stavak 1. u vezi s odredbom članka 387. stavak 5. ZPP, odlučeno je kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 26. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
