REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5134/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đure Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci protiv tuženika Grada Rijeke, OIB 54382731928 Rijeka, Korzo 16, kojeg zastupaju punomoćnice Danijela Kovačić i Jasenka Perković, odvjetnice u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Pž-5523/2019-3 od 15. lipnja 2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P- 208/2019-9 od 5. srpnja 2019. u sjednici održanoj 26. listopada 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Pž-5523/2019-3 od 15. lipnja 2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-208/2019-9 od 5. srpnja 2019.
2. Polazeći od odredbe članka 385. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP-a), a postupajući sukladno odredbi članka 385.a i članka 387. ZPP-a revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Prvo i drugo (postupovnopravno) pitanje se odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka, a vezano uz konkretni predmet, kojima predlagatelj izražava svoje nezadovoljstvo pobijanom drugostupanjskom odlukom. Odluke na koje se predlagatelj poziva kao razloge važnosti za navedena pitanja nisu činjenično i pravno podudarne s konkretnim predmetom.
3.1. U odnosu na prvo, drugo i treće materijalnopravno pitanje valja reći da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-1088/2008-2 od 23. veljače 2011. jasno izrazio pravno shvaćanje po pitanju statusa stanova u pretvorbi pravnih osoba i pretpostavkama za stjecanje vlasništva Republike Hrvatske kao tužiteljice prema kojem: „...Na temelju članka 47.st.2. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN 19/91,83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 I 118/99, dalje: ZPDP) određeno je da stanovi čija vrijednost ne ulazi u društveni kapital poduzeća predaju se na gospodarenje fondovima u stambeno-komunalnom gospodarstvu. Dok se na temelju posebnog propisa ne riješe vlasničkopravni odnosi u vezi sa tim stanovima fondovi imaju sva prava davaoca stana na korištenje s time da ih ne mogu otuđiti. Prema Uredbi Vlade Republike Hrvatske (NN 64/97) o prestanku rada fondova u stambenom gospodarstvu i to člankom 3. stavkom 1. je određeno da jedinice lokalne samouprave i Grad Z. preuzimaju nekretnine (stambene zgrade) kojim je fond upravljao koje se nalaze na njihovom području i preuzimaju prava i obveze u vezi s tim nekretninama. Pogrešno je stajalište protivnika upisa da bi slijedom navedenih propisa stanovi koje su društvena poduzeća izuzeli iz pretvorbe i koji nisu bili otkupljeni prema Zakonu o prodaji stanova postali vlasništvo lokalnih jedinica.“ Stoga revident pogrešno smatra da tužiteljica nije mogla prijeporni stan steći na temelju zakona i bez upisa u zemljišne knjige, i to prije nego što je donesena presuda zbog ogluhe na koju se poziva (tako i Revd-3437/20 od 13. travnja 2021.) Obzirom je pobijana drugostupanjska odluka u skladu sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda navedena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.2. U odnosu na četvrto materijalnopravno pitanje valja reći da je odredbom članka 129. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV-a) propisano kada je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavki koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugog tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništvo na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Dakle, odgovor na postavljeno pitanje proizlazi iz ranije navedene zakonske odredbe (čl. 129. ZV-a). Stoga navedeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.3. Peto, šesto i sedmo (materijalnopravno) pitanje odnosi se na pravnu zaštitu putem brisovne tužbe umjesto postavljanja tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva, predlagatelj postavljenim pitanjima polazi od pogrešnih pretpostavki u odnosu na aktivnu legitimaciju za podnošenje brisovne tužbe, jer takvu legitimaciju ima samo onaj koji je upisan u zemljišne knjige neposredno prije provedbe nevaljanog ili neistinitog upisa. Stoga navedena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 392. stavka 1. u vezi s člankom 387. stavkom 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 26. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
Broj zapisa: eb314-0532b
Kontrolni broj: 0a364-4366b-9f773
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=MIRJANA MAGUD, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
