Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž-205/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Antunu Dominku kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja L. H. iz D., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica R. L. J., odvjetnica iz R., protiv protustranke I. R. iz D., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. D. iz R., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama poslovni broj R1-421/2018-19 od 7. listopada 2021., 26. listopada 2022.

r i j e š i o  j e

Žalba predlagatelja se djelomično odbija kao neosnovana, a djelomično uvažava, pa se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama poslovni broj R1- 421/2018-19 od 7. listopada 2021.:

- potvrđuje toč. I. izreke,

- preinačuje u toč. II. izreke tako da glasi:

"Odbija se zahtjev protustranke za naknadu troškova postupka kao neosnovan."

Obrazloženje

1.) Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan prijedlog predlagatelja za uređenje međe između nekretnina k.č.br. 1806/287 i k.č.br. 1806/214 k.o. D. (točka I. izreke), te je naložio predlagatelju naknaditi protustranci troškove postupka u iznosu od 1.000,00 kn (točka II. izreke).

2.) Navedeno rješenje žalbom pobija predlagatelj zbog svih razloga za žalbu iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), koji se na odgovarajući način primjenjuje u ovom postupku prema pravnom pravilu iz paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje: ZSVP; primjenjuje se na temelju odredbe čl. 2.

Poslovni broj: Gž-205/2022-2Error! No text of specified Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine - "Narodne novine" broj 73/91). Žalitelj predlaže žalbu uvažiti, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3.) Na žalbu nije odgovoreno.

4.) Žalba je djelomično osnovana.

5.) Predlagatelj u žalbi ne određuje koju bitnu povredu odredaba postupka je počinio prvostupanjski sud. Ispitujući pobijano rješenje u smislu čl. 365. i čl. 381. ZPP-a u vezi sa čl. 21. st. 1. ZSVP-a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.

6.) Predmet ovog postupka je uređenje međe između k.č.br. 1806/287 k.o. D. u dugogodišnjem vlasništvu i posjedu predlagatelja L. H., te k.č.br. 1806/214 k.o. D. koju je 2018. kupoprodajnim ugovorom stekla protustranka I. R. te se upisao u zemljišnoj knjizi kao vlasnik. Nije sporno da se na obje nekretnine nalazi kuća kao jedinstveni objekt te da bi po katastarskom planu međa između tih nekretnina prolazila posred kuće.

7.) Nije sporno ni da protustranka I. R. u trenutku donošenja pobijanog rješenja više nije vlasnik ni posjednik nekretnine označene kao k.č.br. 1806/214 k.o. D., jer ju je tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom otuđio trećoj osobi – V. D., kako to proizlazi iz podneska protustranke od 12. siječnja 2021. (list 84 spisa) i podneska predlagatelja od 6. rujna 2021. (list 91).

7.1.) Odredbom čl. 195. st. 1. ZPP-a, na koju se tijekom postupka pozivao predlagatelj, propisano je da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši. Odredbom stavka 2. istog zakonskog članka propisano je da osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke.

7.2.) Iz odredbi čl. 195. ZPP-a proizlazi da imaju samo procesno pravni učinak tako da time što je tužitelj otuđio stvar ili pravo koje je predmet spora, on nije izgubio položaj parnične stranke pa može dovršiti započetu parnicu. Navedenim odredbama međutim nije anuliran materijalno pravni učinak takve raspoložbe na meritornu odluku o tužbenom zahtjevu.

7.3.) U okolnostima konkretnog izvanparničnog predmeta navedeni materijalno pravni učinak uvjetovan je činjenicom da se uređenje međe provodi glede nekretnina u vlasništvu odnosno posjedu susjeda sukladno odredbama čl. 103. ZV-a, pri čemu se prema odredbi stavka 5. tog članka od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Zbog toga, budući da protustranka više nije vlasnik, a niti posjednik k.č.br. 1806/214 k.o. D. i susjed predlagatelja, više nije pasivno legitimiran u ovom izvanparničnom postupku.

Poslovni broj: Gž-205/2022-2Error! No text of specified

8.) Navedenu okolnost promjene vlasništva na k.č.br. 1806/214 k.o. D. prvostupanjski sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja pobijanog rješenja, već je prijedlog za uređenje međe odbio iz razloga što je zaključio da se u ovom slučaju ne radi o sporu o međi između susjeda, već isključivo o pretenziji predlagatelja na nekretninu koja nije u njegovom vlasništvu. S pravom se u žalbi osporava navedeni zaključak prvostupanjskog suda. Naime, predlagatelj smatra da se granice njegovog posjeda i vlasništva, neovisno o zemljišnoknjižnom upisu, protežu iza stražnjeg dijela kuće sagrađenog na k.č.br. 1806/214 k.o. D., u čijoj nadogradnji je on osobno sudjelovao i gdje je on živio, kao i da u granice njegovog posjeda ulazi i garaža sagrađena iza sporne kuće na k.č.br. 1806/214 k.o. D., u pogledu koje je predlagatelju u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj Psp-150/2018, povodom tužbe radi smetanja posjeda podnesene protiv protustranke iz ovog predmeta, pružena posjedovna zaštita pravomoćnim rješenjem od 17. svibnja 2019. (list 30-38 spisa ovog predmeta). Iz zapisnika s ročišta 24. travnja 2019. održanog u navedenoj parnici radi smetanja posjeda (list 39-52 ovog spisa) proizlazi da su svjedoci A. i L. Z., pravni prednici protustranke, izričito iskazali kako protustranci nisu prodali kuću koja se velikim dijelom nalazi na k.č.br. 1806/214 k.o D.. Imajući u vidu sadržaj zapisnika o iskazima navedenih svjedoka u predmetu poslovni broj Psp-150/2018 te tvrdnje predlagatelja da se radi o kući koja je u njegovom posjedu i vlasništvu tako da međa između predmetnih nekretnina ne odgovara onoj prikazanoj u katastarskom planu, s jedne strane, te tvrdnje protustranke o tome da međa ide po sredini kuće kako je prikazano u katastarskom planu, s druge strane, u konkretnom slučaju radi se o situaciji u kojoj je međa između susjednih nekretnina sporna.

9.) Odredbom čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

Prema odredbi stavka 5. tog članka od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

Odredbom stavka 6. istog članka određeno je da i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

9.1.) Iz navedenih zakonskih odredbi, a s obzirom da je međa između nekretnina stranaka kao susjeda bila sporna, proizlazi da je osnovano predlagatelj podnio prijedlog za uređenje međe. Međutim zbog činjenice da je protustranka svoju nekretninu tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom otuđio trećoj osobi, tako da on više nije susjed predlagatelja, to nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 103. st. 1. ZV-a za donošenje odluke kojom se uređuje međa između stranaka u ovom postupku.

Poslovni broj: Gž-205/2022-2Error! No text of specified

9.2.) Stoga je zbog naprijed navedenog razloga, a ne onog na kojem odluku temelji prvostupanjski sud, pobijano rješenje u dijelu u kojem je odbijen prijedlog za uređenje međe (toč. I. izreke), valjalo uz odbijanje žalbe predlagatelja potvrditi na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

10.) Žalbu predlagatelja valjalo je uvažiti u odnosu na odluku o troškovima postupka.

10.1.) Prema pravnom pravilu iz paragrafa 283. st. 1. ZSVP-a troškove postupka uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija. No onaj tko je stavio prijedlog za uređenje međa snosit će sam troškove postupka ako se iz rasprave pokaže da obnavljanje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili zbog toga što su sudionici bili voljni da se označavanje međa izvrši bez suda, s time da troškovi oko zastupanja padaju na zastupanoga. U stavku 2. istog paragrafa određeno je da sud može odlučiti da troškove postupka koji je prouzročen smetanjem posjeda u cijelosti ili djelomično snosi stranka koja je spor prouzročila.

Nadalje, u stavku 3. paragrafa 283. ZSVP-a propisano je da će se po istim načelima odlučiti o troškovima ako se stranke o tome nisu sporazumjele, i onda, kad ne dođe do sudske odluke o uređenju međa.

10.2.) U konkretnom slučaju ne radi se o takvoj situaciji da nije bila potrebna obnova ili ispravljanje međe između predmetnih nekretnina, odnosno da međa nije bila sporna ili da se mogla lako raspoznati, niti da su stranke htjele izvansudskim putem utvrditi među (paragraf 283. st. 1. ZSVP-a). Iz sadržaja spisa ne proizlazi niti da je spor prouzročen smetanjem posjeda (paragraf 283. st. 2. ZSVP-a). Stoga prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda o troškovima ovog postupka treba odlučiti kao da je donesena odgovarajuća sudska odluka o uređenju međe, kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 283. st. 3. ZSVP-a.

10.3.) U smislu pravnog pravila iz paragrafa 283. st. 1. ZSVP-a protustanci ne pripada pravo na trošak zastupanja po odvjetniku, pa prema tome nije bilo mjesta prihvaćanju njegovog zahtjeva za naknadu troškova postupka koji se odnose na sastav odgovora na prijedlog i zastupanje na jednom ročištu, prema troškovniku sadržanom u podnesku od 12. siječnja 2021. (list 84 spisa).

10.4.) Stoga je navedeni zahtjev protustranke pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo odbiti, radi čega je žalba predlagatelja u tom dijelu uvažena i pobijano rješenje u toč. II. izreke preinačeno na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

10.5.) Predlagatelj trošak postupka nije potraživao pa se o tome nije odlučivalo. Bjelovar, 26. listopada 2022.

Sudac

Antun Dominko v. r.