Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split

Pp-15230/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv M. G. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19), pokrenutom optužnim prijedlogom PU splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin, broj: 511-12-32-20-203/2022 od 24. listopada 2022., nakon provedenog žurnog postupka, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) dana 26. listopada 2022.

p r e s u d i o  j e

okrivljenik M. G., pok. I. i pok. M., dj. M., rođ. … u S., OIB:72636101809, s prebivalištem u mjestu K., G. kbr… SSS, vozač, zaposlen kao vozač kamiona u firmi "B", vl. S. M. iz S., srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac troje odrasle djece, državljanin RH, nekažnjavan,

k r i v  j e

što je 24. listopada 2022. oko 13,00 sati u K., G. kbr… počinio fizičko nasilje spram svoje sestre L. P. (….), na način što je zbog neriješenih imovinsko- pravnih odnosa i loših obiteljskih odnosa rukama odgurnuo sestru L. uslijed čega je ona pala na tlo, pri čemu nije zadobila tjelesne ozljede i odbila je liječničku pomoć, ali je navedeno ponašanje kod nje izazvalo osjećaje straha, uznemirenosti i nelagode,

čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona,

pa mu se na temelju navedenog Zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.000,00 (dvije tisuća) KUNA, u koju mu se na temelju članka 40. Prekršajnog zakona kao 300,00 kn uračunava vrijeme koje je proveo u uhićenju dana 24. listopada 2022. u 13,05 do dovođenja na Sud u 17,40 sati, tako da mu NOVČANA KAZNA IZNOSI 1.700,00 (tisuću sedam stotina) KUNA / 225,63 EURA (dvjesto dvadeset pet eura i šezdeset tri centa), po fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna.

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom ista naplatiti prisilnim putem.

Ukoliko okrivljenik u ostavljenom roku plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne, ista će se smatrati u cijelosti plaćenom.

Na temelju članka 13. stavka 1. točke 2. i članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u vezi s člankom 50. stavkom 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

i z r i č e

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA NA UDALJENOSTI MANJOJ OD PET (5) METARA, UZNEMIRAVANJA I UHOĐENJA ŽRTVE – L. P. OIB: …, IZ S., H. kbr…, U TRAJANJU OD JEDNE (1) GODINE NA PODRUČJU CIJELE REPUBLIKE HRVATSKE, u koju mu se na temelju članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona uračunava mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s L. P. koja mu je određena Naredbom policije br. 00879017 u trajanju od 24. listopada 2022. u 13,00 sati do 01. studenog 2022. u 13,05 sati.

Na ime troškova prekršajnog postupka okrivljenik je dužan platiti iznos od 300,00 (tri stotine) kuna / 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa), u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

Obrazloženje

PU splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Solin, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog prekršaja opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

Zbog počinjenog prekršaja okrivljenik je bio uhićen i doveden na Sud, pa je protiv njega proveden žurni postupak na temelju članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona.

Prekršajni postupak proveden je u prisutnosti opunomoćenog predstavnika ovlaštenog tužitelja, policijskog službenika Jerka Bilokapića.

Nakon što je upoznat s navodima iz optužnog prijedloga i upozoren po Zakonu M. G. je očitujući se o svojoj krivnji za prekršaj za koji se tereti izjavio da se osjeća krivim, te je nadalje u svojoj obrani naveo kako je istina da je 24. l istopada 2022. oko 13,00 sati, u K., G. kbr…, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, kao i zbog loših obiteljskih odnosa, u afektu odgurnuo sestru L., uslijed čega je ona pala na zidić, i to nakon što je rukom počela čupati trsku koja se nalazi na njegovom dijelu nadstrešnice. Prethodno da je došao u G. gdje je vidio kako na kući radi jedan čovjek na dijelu kuće za koji ona smatra da je njezin, iako kuća nije etažirana, pa je rekao da prestane s radovima, dok mu je njegova sestra rekla neka nastavi s radovima, te je počela čupati trsku s njegove nadstrešnice i tada da ju je odgurnuo. Kada je to vidio njezin sin, gurnuo ga je na pod, uhvatio za majicu ispod vrata i digao šaku kao da će ga udariti, dok se on pokušavao izvući, a ovaj da je na njega vikao neka mu ne dira majku, jer da će otići u auto po pištolj i ubiti ga. Tada da se digao i otišao na cestu, odakle je zbog cijelog slučaja zvao policiju i više se nije vraćao kući.

Na kraju svoje obrane je rekao da mu je žao što je do svega ovoga došlo, jer su njih dvoje ipak brat i sestra, te bi bilo u redu da se dogovore oko podjele imovine, međutim, s tim u vezi da dobiva samo pozive njezinih odvjetnika, jer se ona nikako ne može odlučiti o načinu podjele kuće i ne prihvaća njegove prijedloge. U postupku je u svojstvu svjedoka ispitana L. P., i to kao žrtva obiteljskog nasilja.

Nakon što je upozorena po Zakonu i upućena u sva svoja prava kao žrtva obiteljskog nasilja, te pristala svjedočiti, L. P. je u vezi predmetnog prekršaja izjavila da je navedene prigode oko 13,00 sati došla u K. na adresu G. kbr… gdje je na gornjem katu kuće trebao raditi radnik kojeg je angažirala kako bi preuredila dio kuće koji joj pripada. Za slučaj da prilikom radova dođe do kakvih oštećenja u donjem dijelu kuće kojeg koristi njezin brat M. G., zamolila je tog građevinara da ga nazove kako bi mu on otvorio svoj dio kuće da bi bi on fotografirao stanje plafona koje je u slučaju oštećenja mislila popraviti i naknaditi eventualnu štetu. Ubrzo da je njezin brat došao u kuću, a kasnije i ona sa svojim sinom, te je samo pitala: " Šta ima?", a tada joj je brat rekao da se tu neće ništa raditi jer je statika kuće slaba. Kad je to čula rekla je bratu da onda ni trstika na njegovoj nadstrešnici tu neće stajati. Tada je on skočio i odgurnuo je tako da je pala na jedan zidić i udarila se u rame, ali u tom trenutku nije osjećala nikakve bolove. Na to je na M. skočio njezin sin A. P. i rekao mu da neće tući njegovu mater, jer da će ga on ubiti. Čini joj se da je A. rekao kako će kupiti pištolj, a ne da mu je u autu, jer uopće nema pištolj, niti imaju ikakvo oružje u kući.

L. P. je nadalje izjavila da je do sukoba došlo zbog toga što se ona I brat ne mogu mirno dogovoriti oko podjele kuće. Unatoč svemu da ne želi da se njezinog brata kazni, iako ga se nakon ovoga počela bojati, jer je 2017. godine već jedanput na nju nasrnuo čekićem dok su bili u konobi, pa je stoga zamolila sud da mu se odredi zabrana približavanja, uznemiravanja i uspostavljanja veze s njom. Kada je čuo iskaz svoje sestre M. G. je izjavio da što se tiče podjele imovine, ne želi ništa komentirati, a što se tiče nasilja kojeg je ispoljio prema sestri, to da je istina, što je i ona sama potvrdila, te da mu je zbog toga žao. Nadalje je u dokazne svrhe pročitano Izviješće o uhićenju, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, Naredba o određivanju mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s L. P. u trajanju od osam dana, očitovanje M. G. o odricanju od prava na branitelja, te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji, iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine M. G. nije prekršajno kažnjavan.

Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog posebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, pomno utvrđujući činjenice koje su u korist okrivljenika, kao i one koje ga terete, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno proizlazi da su se u postupanju M. G. prema sestri L. P. ostvarila sva bitna subjektivna i objektivna obilježj prekršaja koji mu se stavlja na teret.

Člankom 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da su osobe na koje se taj Zakon primjenjuje bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik, bivši bračni drug, bivši izvanbračni drug, bivši životni partner, bivši neformalni životni partner, osobe koje imaju zajedničko dijete, te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu, a prema zadnjoj dopuni istog Zakona, isti se primjenjuje i na sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi.

Člankom 10. istog Zakona propisano je što se smatra nasiljem u obitelji:

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti 4. spolno uznemiravanje

5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

S obzirom da su M. G. i L. P. brat i sestra, na njih se primjenjuje Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u slučajevima kad među njima dođe do bilo koje vrste nasilja.

M. G. je očitujući se o svojoj krivnji za prekršaj radi kojeg se terete izjavio da se osjeća krivim, te je u cijelosti priznao činjenice koje ga terete, a opisao je i okolnosti pod kojima ga je počinio.

Njegova sestra L. P. je kao žrtva obiteljskog nasilja u bitnome potvrdila sve ono što se M. G. stavlja na teret optužnim prijedlogom, a što je sukladno i njegovoj obrani kao i ostalim izvedenim materijalnim dokazima u postupku, tako da nije bilo sporno kako su se u postupanju M. G. u odnosu na sestru u cijelosti ostvarila sva obilježja predmetnog prekršaja, odnosno da je prema njoj primijenio fizičku silu uslijed koje, barem za sada, nije nastupila tjelesna ozljeda, ali je svakako kod nje izazvalo osjećaje straha, uznemirenosti i nelagode.

Zbog svega navedenog trebalo je M. G. proglasiti krivim i odrediti primjerene prekršajnopravne sankcije.

Za taj prekršaj propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 2.000,00 kn ili kazna zatvora do 90 dana.

Pri odlučivanju o vrsti i mjeri sankcija sud je uvažio stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja i ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, sukladno člancima 6., 32. i 36. Prekršajnog zakona, pa je tako kao olakotne okolnosti Mirku Gizdiću uvažio to što je priznao djelo i osjeća se krivim zbog njegova počinjenja i što u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavan, dok osim samih obilježja prekršaja drugih otegotnih okolnosti nije bilo.

Stoga mu je izrečena blaža vrsta kazne, odnosno novčana kazna, i to u minimalnom propisanom iznosu, jer je procijenjeno da će se takvom kaznom u dovoljnoj mjeri djelovati na okrivljenika kako ubuduće više ne bi prema svojoj sestri L. P. ispoljavao bilo kakvu vrstu obiteljskog nasilja.

Uz novčanu kaznu odlučeno mu je izreći i zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja L. P. u trajanju od jedne godine (što naravno ne znači da je nakon proteka tog vremena može nastaviti uznemiravati na bilo koji način), i to na teritoriju cijele Republike Hrvatske, s time što joj se ne smije približiti na udaljenosti manjoj od pet metara. Tako je odlučeno iz razloga što je žrtva obiteljskog nasilja L. P. zamolila sud da mu se odredi ta mjera, jer je nakon ovog događaja počela osjećati strah od brata, navodeći da je jednom prilikom 2017. već na nju nasrnuo čekićem. Stoga proizlazi da je M. G. impulzivna osoba, te da s obzirom na imovinsko-pravne i obiteljske probleme koji nisu riješeni postoji realna opasnost od ponavljanja prekršaja prema istoj žrtvi, pa se izrečenom mjerom žele otkloniti okolnosti koje bi na njega mogle poticajno djelovati u smislu ponavljanja istog ili sličnog prekršaja.

U izrečenu zaštitnu mjeru uračunato mu je trajanje mjere opreza koju mu je odredio ovlašteni tužitelj, jer ta mjera opreza po svom sadržaju i svrsi odgovara izrečenoj zaštitnoj mjeri, sve sukladno članku 130. stavku 9. Prekršajnog zakona. Okrivljenik je dužan postupati prema izrečenoj zaštitnoj mjeri jer će u protivnom biti kažnjen za prekršaj iz. članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji novčanom kaznom od najmanje 3.000,00 kn i zatvorom od najmanje deset dana. O eventualnom kršenju zaštitne mjere sud će obavijestiti policijski službenici nadležne policijske postaje koja će provoditi izrečenu zaštitnu mjeru sukladno odredbama Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji te mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva (Narodne novine br. 28/19).

Za vjerovati je da će izrečene prekršajnopravne sankcije djelovati na okrivljenika da ubuduće više ne bude nasilan prema L. P., niti bilo kojem članu obitelji, te da će djelovati i na druge građane da ne pribjegavaju obiteljskom nasilju. Za napomenuti je na kraju da je svrha propisivanja, izricanja i primjene prekršajnih sankcija u ovakvim situacijama, prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji primjenom odgovarajućih mjera prema počiniteljima, te ublažavanje posljedica već počinjenog nasilja pružanjem zaštite žrtvama nasilja. Stoga sud upozorava M. G. da više ne ponovi ponašanje protivno odredbama Zakona, jer ukoliko ponovi prekršaj, koji lako može prerasti i u kazneno djelo ukoliko se žrtvi u obitelji nanesu teže tjelesne ozljede, stroža, pa i bezuvjetna zatvorska kazna je sasvim izvjesna.

Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka, te materijalne prilike okrivljenika.

U Splitu 26. listopada 2022.

Zapisničarka

Sutkinja

Sanda Peroš, v.r.

Ljiljana Vuko, v.r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude, nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, a putem ovog Suda u dva ista primjerka bez pristojbe.

Dostaviti: okrivljeniku, žrtvi, ovlaštenom tužitelju, ovdje

Za točnost otpravka - ovlaštena službenica

Sanda Peroš