REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 10 Us I-594/2022-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice M. L. iz M., B., U. 17. t. 16, koju zastupa opunomoćenica D. T., odvjetnica u K., B. 2C, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaže Polića 2, zastupanog po službenoj osobi I. R., radi uklanjanja građevine, 24. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I- 362-02/22-02/364, URBROJ: 443-02-02-12-22-2 od 21. travnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/22-02/364, URBROJ: 443-02-02-12- 22-2 od 21. travnja 2022., točkom 1. naređeno je investitoru uklanjanje nadogradnje tri armiranobetonska stupa presjeka 20 x 20 cm terase postojeće građevine i to:

visine 1 m; dva amiranobetonska stupa presjeka 20 x 20 cm visine 2,56 m; drvene jednostrešne konstrukcije krovišta sa pokrovom od crijepa tlocrtnih dimenzija 7,90 x 2,85 m, d) bočni zid terase ozidan siporeks blokovima debljine 20 cm, dužine 2,85 m, visine od 1,80 do 2,56 m;e) nadozid u cijeloj dužini postojeće parapetne ograde terase visine 40 cm, izveden od siporeks blokova debljine 20 cm, prema projektu uklanjanja na k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/ IG k. o. B. u naselju B. M., UI. 17. t. 16, upisanoj u Registar kulturnih dobara RH Klasa:UP/I-612-08/1906/0029 od 31.

Točkom 2. je

siječnja 2019., u roku od 60 dana od dana zaprimanja ovog rješenja.

utvrđeno da je investitor M. L. obvezna pribaviti projekt uklanjanja iz točke 1. izreke koji mora biti izrađen od ovlaštene osobe i ovjeren od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. Točkom 3. je utvrđeno da nadzor nad provedbom uklanjanja građevine na k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/1 G k. o. B., odnosno njezina dijela provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara. Točkom 4. je utvrđeno da se je investitoru M. L. obustava rekonstruiranja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na građevini na k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/ IG k. o. B. 16. studenog 2021. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja. Točkom 5. upozorava se investitor M. L. da će se na sprječavanje daljnjeg rekonstruiranja prisiljavati novčanim kaznama do obustave rekonstruiranja na k. č. br. 13/G i k.č.br. 14/1 G k. o. B., ako nastavi s rekonstruiranjem nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom. Točkom 6. upozorava se investitor M. L. da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kane, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke. Točkom 7. upozorava se investitor M. L. da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njenu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. Točkom 8. je utvrđeno da treća osoba, odnosno ugovorni izvođač radova dužan je pribaviti projekt uklanjanja izrađen od ovlaštene osobe, te ukloniti građevinu, odnosno njezin dio sukladno projektu uklanjanja ovjerenom od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, ako nastupi slučaj prisilnog izvršenja putem treće osobe. Točkom 9. upozorava se investitor M. L. da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine na k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/1G k. o. B., koji bi nakon uklanjanja dijela građevine čije uklanjanje je naređeno mogli biti opasni za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti te koji su izvedeni/rekonstruirani nakon obustave građenja. Točkom 10. upozorava se investitor M. L. da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina na k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/1G k. o. B. ili njezin dio i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, ako ne postupi po naredbi iz točke l . izreke. Točkom 11. upozorava se investitor M. L. da je obvezna ukloniti stvari iz građevine na k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/1G k.o. B., odnosno njezinoga dijela, u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu odriče se prava njihova

štete. Točkom 12. upozorava se investitor M. L. da se izvršenju naredbe o uklanjanju putem treće osobe može pristupiti i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kami i prije isteka roka u kojem je obvezna postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve tri novčane kazne, ako ne obustavi rekonstrukciju nakon obustave građenja. Točkom 13. je utvrđeno da ako nadležno tijelo za zaštitu kulturnih dobara odbije ovjeriti pribavljeni projekt uklanjanja, građevinski inspektor obustavit će rješenjem postupak izvršenja inspekcijskog rješenja, a nadležno tijelo za zaštitu kulturnih dobara postupit će s građevinom na k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/1 G k. o. B. u naselju B.-M., Ul. 17. t. 16, prema posebnom propisu.

2. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava rješenje tuženika, te u bitnome navodi kako nadležno tijelo ni na koji način nije utvrdilo na kojim se nekretninama nalazi izgrađena gradnja odnosno iz izreke kao i obrazloženja rješenja nije razvidno na koji je način tuženik utvrdio da se doista radi o nekretninama označenim kao k. č.13/G i k. č. 14/1G k. o. B. pa ovim putem tužiteljica ističe putem prigovor identifikacije, da iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je utvrđeno nepostojanje akta kojim se odobrava gradnja, ali da nije navedeno na koji način je takva bitna činjenica utvrđena dok se u Zapisniku nadležnog tijela odnosno tuženika od 16. studenog 2022. navodi kako je takva činjenica utvrđena telefonskim putem na način da je takva informacija dobivena od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša i tužiteljica smatra da takvo utvrđeno činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. Ističe kako je u navedenom zapisniku navedeno također da je sastavljen u dva primjerka od kojih se jedan uručuje stranci da bi se nastavno u istom zapisniku navelo da osim građevinskih inspektora nema drugih sudionika niti je navedeni zapisnik potpisan od strane tužiteljice čime je istoj onemogućeno raspravljanje pred upravnim tijelom. Navodi kako se točkom 12. izreke pobijanog rješenje upozorava tužiteljica da se uklanjanju može pristupiti i putem treće osobe i bez prisiljavanje na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezna postupiti prema pobijanom rješenju odnosno prije nego što su izrečene sve tri novčane kazne, ako ne obustavi rekonstrukciju nakon obustave građenje , a u zapisniku tuženika od 16. studenog 2022. da je utvrđeno da je došlo do obustave građenja pa je navedeno u izravnoj kontradiktornosti sa spomenutom točkom izreke pobijanog rješenja. Točkom 5. izreke pobijanog rješenja da se upozorava da će se na sprječavanje daljnjeg rekonstruiranja prisiljavati novčanim kaznama do obustave rekonstruiranja na k. č. 13/G i k. č. br.14/1G k. o. B. , ako nastavi s rekonstruiranjem nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, a u obrazloženju pobijanog rješenja da se navodi kako je gradilište zatvoreno sukladno propisima pa da je također navedena točka izreke pobijanog rješenja u suprotnosti s obrazloženjem istog. Tužiteljica je također postavila zahtjev za odgodnim učinkom tužbe i navodi kako je u kući bez izgradnje terase dolazilo do prokišnjavanja i velikog ulaza oborinskih voda u donji dio kuće koji se nalazi ispod terase, a što da je svakako od utjecaja i na elektroinstalacije koje se nalaze u donjem dijelu kuće tužiteljice pa ista smatra kako bi potpunim uklanjanjem gradnje opisane u pobijanom rješenju došlo do štete koja bi se teško mogla popraviti, te ujedno predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužitelja koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju i predlaže da se odbije tužbeni zahtjev. Napominje da je identifikacija nekretnine izvršena uvidom u izvodu iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, kao i dokumentacije utvrđene u naprijed navedenom inspekcijskom postupku vođenom 2017. Temeljem izvida na terenu radi dobivanja informacija u cilju daljnjeg postupanja i zabrane daljnjih radova da je telefonski pozvan Upravni odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk od kojeg je dobivena informacija o nepostojanju akta za gradnju kao niti prijave početka građenja, a o čemu je u daljnjem postupku dobivena i pisana informacija o izrečenom i koja se nalazi u spisu predmeta. Navodi kako se Zapisnik o inspekcijskom nadzoru uvijek se piše u dva primjerka od kojih se jedan predaje zatečenoj stranci u trenutku pregleda ukoliko je prisutna ili prilikom prvog susreta kao što je konkretno i učinjeno tijekom inspekcijskog zapisnika sastavljenog 6. travnja 2022. u prisustvu tužiteljice, te napominje kako je utvrđeno da je tužiteljica na radu u inozemstvu na nepoznatoj adresi u trenutku inspekcijskog postupka, te da su pismena dostavljana na poznatu adresu u M.. Ističe kako nije jasno što je kontradiktorno u točkama 5. i 12. izreke pobijanog rješenja, a vezano za prijedlog odgode rješenja zbog prokišnjavanja u kuću, kako navodi tužiteljica, da se isto treba riješiti na drugi tehnički način (hidroizolacijom terase ili drugo).

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 17. listopada 2022. u prisutnosti zamjenika opunomoćenice tužiteljice i službene osobe tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Zamjenik opunomoćenice tužiteljice je ustrajalo kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, te ustraje kod prijedloga za odgodnim učinkom tužbe i predlaže da se sasluša tužiteljica, da se izvrši uviđaj na licu mjesta i da se izvrši uvid u ostalu dokumentaciju.

6. Službena osoba tuženika je ostala kod svih navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja i odgovora na tužbu i napominje kako se isti postupak vodio i 2017., kojim je tužiteljici također naloženo uklanjanje građevine.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio u sporu provesti predložene dokaze, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema čanku. 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

10. Odredbom članka 106. stavak 1.-4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 , dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

11. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

12. Odredbom članka 113. stavak 1.-3. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem. Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

13. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

14. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

15. Odredbom članka 119. članka 2.-5. ZDI-a, propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona. Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu. Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora. Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni

16. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

17. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

18. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

19. Naputkom o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori ("Narodne novine", broj 23/18, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine.

20. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je temeljem prijava moguće bespravne nadogradnje terase na I. katu stambene građevine u naselju B.- M., na adresi Ul. 17. t. 16, dopisom KLASA: 362-02/2116/3358, URBROJ: 443-02- 02-12-21-7/1R od 11. listopada 2021., pozvana tužiteljica kao vlasnica nekretnine da se očituje vezano za predmetnu gradnju, a obzirom da to nije učinila, 16. studenog 2021. izvršen je inspekcijski nadzor građenja na predmetnoj lokaciji i to na k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/1 G k. o. B., kojom prilikom je utvrđeno da se izvode radovi na nadogradnji terase I. kata, sve kako je opisano pod točkom 1. izreke rješenja. Također je utvrđeno da gradilište nije označeno propisanom gradilišnom pločom prema članku 134. Zakona o gradnji, a uvidom u informacijski sustav e- dozvole Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine utvrđeno je da za predmetne radove nije izvršena prijava početka radova. Iz zemljišnoknjižnog izvatka Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Krk, ZK ulošci br. 1448 i 2532, za k. č. br. 13/G i k. č. br. 14/ IG sve k. o. B., oznake kuća i dvor, utvrđeno je da je tužiteljica vlasnik u cijelosti i za navedene čestice je izvršena zabilježba kojom iste imaju svojstvo kulturnog dobra temeljem Rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, KLASA: UPA-612-08/19-06/0029, URBROJ: 532-04-01-03-02/2-19-1 od 31. siječnja 2019. Kontrolnim inspekcijskim nadzorom od 3. veljače 2022. je utvrđeno da se nisu izvodili novi radovi od dana obustave građenja, te da na gradilištu nema prisutnih osoba, da na građevini već duže vremena nitko ne boravi. Također je iz spisa vidljivo da je na istoj adresi tijekom 2017. vođen inspekcijski postupak KLASA: UPA-362-02/17-02/760 u predmetu nadogradnje terase izvedene bez akta kojim se odobrava građenje, a koji je okončan uklanjanjem izvedene gradnje, te je utvrđeno da tužiteljica radi u inozemstvu, sa nepoznatim boravištem, zbog čega je u njezinom poštanskom sandučiću ostavljen poziv da se javi Službi građevinske inspekcije Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka. Po dolasku iste u Republiku Hrvatsku, 6. travnja 2022. izvršen je inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen zapisnik KLASA: 362- 02/21-16/3358, URBROJ: 44302-02-12-22-15, u kojemu je izjavila da je investitor predmetne nadogradnje terase izgrađene tijekom rujna-listopada 2021. i da je nakon inspekcijskog postupanja 2017. pokrenula potrebne radnje radi ozakonjenja stambene građevine, te ishodila Rješenje o izvedenom stanju od 20. studenog 2017., pravomoćno od 16. prosinca 2017. Tom prilikom je dostavila i dokumentaciju navedenu u obrazloženju osporavanog rješenja i iskazala je kako je podnijela zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, ali zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa da nije mogla dovršiti postupak izdavanja građevinske dozvole, da je zbog propuštanja terase i vlaženja stropne ploče i zidova prizemlja morala zaštiti prizemne prostorije, te da je odlučila izgraditi predmetnu nadstrešnicu, bez ishođenja akta za građenje, da je radove izvodila u vlastitoj režiji u trajanju od nekoliko dana i kako radi u inozemstvu da ne poznaje dobro hrvatsku zakonsku regulativu, te da je zbog toga angažirala savjetnika u Krku koji da je nije dobro uputio i informirao.

21. Dakle, iz priložene dokumentacije, utvrđeno je da je predmetna stambena građevina ozakonjena sa nenatkrivenom ravnom terasom na I. katu oivičenu niskim ogradnim, parapetnim zidom, te da je za daljnje radove na građevini potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje, pa je stoga utvrđeno da tužiteljica gradi građevinu bez građevinske dozvole čime je počinila povredu članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji.

22. Iako tužiteljica prigovara kako je tuženik telefonskim putem dobio informacija od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša da za predmetno zemljište nije izdan akt kojim se odobrava gradnja, niti sama tužiteljica nije dokazala suprotno.

23. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, pa je stoga na temelju članka 57. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

24. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 79. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

25. Tužiteljica je u okviru tužbe podnijela zahtjev za odgodom izvršenja osporavanog rješenja tuženika, međutim u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe jer se radi o građevini koja ne služi tužitelju kao osnovna građevina za stanovanje pa stoga izvršenjem osporavanog rješenja tužitelju ne bi nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti budući da tužitelju ne bi bio ugrožen neki egzistencijalni interes, npr. stanovanje i sl., već bi tužitelju u slučaju drugačije odluke nastala materijalna šteta koja nije nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Stoga nije bilo uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe u smislu odredbe članka 26. ZUS-a.

U Rijeci 24. listopada 2022.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

I. Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

II. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice opunomoćenik D. V., odvjetniku u P., G. 7

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi Pazin, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8