Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 15 Gž Ob-1229/2021-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Suzane Kapustić, predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Jadranke Travaš i Roberte Pandža, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice- protutuženice IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Vego, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Frano Letica, odvjetnik u Zagrebu, i pravnoj stvari tuženika-protutužitelja ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Frano Letica, odvjetnik u Zagrebu protiv tužiteljice-protutužene IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivic Vego, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-590/2016-169 od 14. rujna 2021., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj P Ob-590/2016-176 od 8. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 25. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice-protutuženice IZ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob- 590/2016-169 od 14. rujna 2021. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P Ob-590/2016-176 od 8. rujna 2022. u dijelu pod točkom II., IV., VI i VII. izreke te u dijelu u kojem tužiteljica-protutužena nije uspjela sa troškovima postupka.

II. Odbija se žalba tuženika-protutužitelja ČZ kao neosnovana i potvrđuje navedena presuda u dijelu pod točkom I., III. i V. izreke.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom 1. izreke naložio tuženiku ČZ da tužiteljici IZ na ime njezinog ulaganja i doprinosa u izgradnji obiteljske kuće u [adresa], izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], kuća i dvorište, [adresa], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] isplati iznos od 589.029,00 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. ožujka 2021. pa do isplate.

Pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužiteljice u dijelu naknade zakonskih zateznih kamata za razdoblje od 17. studenog 2017. pa do 9. ožujka 2021.

Pod točkom III. izreke utvrđeno je da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela nekretnine čkbr. 509ZGR, kuća i dvor površine 123 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je tuženik ČZ dužan trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi uknjiži kao suvlasnica u ½ dijela predmetne nekretnine.

Pod točkom IV. izreke odbijen je dio tužbenog zahtjeva koji glasi: „Nalaže se tuženiku ČZ da tužiteljici IZ, na ime ½ dijela poslovnog prostora u Sesvetama na čkbr. [katastarska čestica] lokal u Sesvetama, Dubec, Trg A. Mihanovića 3, objekt urbanističke oznake 2, ulaz II, rohbau sistem, površine 113,51 m2, k. o. [katastarska općina] isplati iznos od 16.000,00 € u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućim od 22. prosinca 2004. do isplate.“

Odbijen je zahtjev kojim se nalaže tuženiku ČZ da tužiteljici IZ u roku od 15 dana po osnovi korištenja njenog suvlasničkog dijela čkbr. 509ZG kuća i dvor, površine 123 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vremenu od 22. ožujka 2000. do dana preciziranja tužbenog zahtjeva isplati iznos od 50,00 € mjesečno ili ukupno 10.550,00 € kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućim od donošenja presude do isplate.

Pod točkom V. izreke naloženo je tuženiku-protutužitelju da tužiteljici-protutuženoj IZ, plati trošak postupka u iznosu od 18.767,01 kunu, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. rujna 2021. pa do isplate.

Pod točkom VI. izreke prihvaćen je protutužbeni zahtjev kojim je tužiteljica- protutužena dužna tuženiku, s naslova njegova udjela u bračnoj stečevini, platiti iznos u kunskoj protuvrijednosti od 35.611,48 € prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, zajedno sa kamatama koje banka u mjestu ispunjenja plaća na devizne štedne uloge građana po viđenju, kao i iznos od 2.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema Uredbi o visini stope zatezne kamate („Narodne novine“, broj 72/02.), koje teku od dana podnošenja protutužbe 2. srpnja 2004. pa do isplate.

Pod točkom VII. izreke naloženo je tužiteljici-protutuženoj naknaditi troškove postupka tuženiku-protutužitelju u iznosu od 14.687,50 kuna.

2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkom II., IV., VI. i VII. izreke te u dijelu u kojem tužiteljica-protutuženica nije uspjela sa troškovima postupka žalbu je podnijela tužiteljica-protutuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 13.796,75 kuna.

2.1. Protiv navedene presude u dijelu pod točkom I., III. i V. izreke žalbu je podnio tuženik-protutužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te zbog odluke o troškovima postupka. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalbe su neosnovane.

4. Razmatranjem presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka predviđene odredbom članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a.

5. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice-protutuženice nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP na koju žaliteljica upire u žalbi, budući da pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Između stranaka je nesporno:

[katastarska općina]

Vrapče, u naravi obiteljska kuća,

- da je brak stranaka razveden te je prestao dana 15. studenog 2013.,

- da je u braku rođeno jedno dijete,

- da je prilikom prekida bračne zajednice tužiteljica-protutuženica uzela iznos od 139.300 DEM i 4.000,00 kuna i potpisala potvrdu 17. rujna 1998. kojom to potvrđuje,

- da je za vrijeme trajanja bračne zajednice majka tuženika-protutužitelja darovala tuženiku zemljište na kojem je sagrađena obiteljska kuća u [adresa] koja je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je predmetna obiteljska kuća građena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka,

- da je za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka stečena nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća sa dvorištem,

- da su obje stranke zajedno u početku bračne zajednice živjele i radile u Njemačkoj,

- da je po povratku u Hrvatsku tuženik-protutužitelj imao otvoren obrt u kojem je bio zaposlen, a tužiteljica-protutuženica je obavljala kućanske polove te se brinula o djetetu.

7. Sud prvog stupnja je na temelju iskaza svjedoka DZ, OZ i ZZ te iskaza stranaka saslušanih u svrhu dokazivanja utvrdio da su za vrijeme trajanja bračne zajednice stranke radile u Njemačkoj te od ušteđevine koju su tamo zaradili, što je iznosilo oko 250.000,DEM započeli gradnju kuće u [adresa]. Utvrđeno je da je tužiteljica-protutuženica za vrijeme života u Zagrebu bila kućanica, te je vodila brigu o djetetu dok je tuženik-protutužitelj bio zaposlen i plaćao tužiteljici- protutuženoj poljoprivredno osiguranje.

7.1. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu članka 287. stavka 1. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj: 11/78., 27/78., 45/89., 59/90., dalje: ZBPO) koji se primjenjuje u konkretnom slučaju na temelju odredbe članka 553. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15.) u vezi članka 361. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13., dalje: ObZ) kojom je propisano da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova, udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, pri čemu je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je doprinos tužiteljice-protutuženice u stjecanju zajedničke imovine u ½ dijela.

7.2. Obzirom na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje u svezi ovog dijela zahtjeva sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je na glavnoj raspravi odbio prijedlog tuženika-protutužitelja radi saslušanja svjedoka VZ na okolnost da je predmetna nekretnina izgrađena vlastitim sredstvima tuženika-protutužitelja.

8. Suprotno žalbenim navoda tuženika-protutužitelja sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je prihvatio preinaku tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica- protutuženica postavila obveznopravni zahtjev za isplatom ½ dijela protuvrijednosti nekretnine u Zagrebu, na adresi [adresa] nakon što je odbijen stvarnopravni zahtjev tužiteljice-protutuženice za utvrđenjem suvlasništva na toj nekretnini. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika-protutužitelja da se radi o presuđenoj stvari, obzirom da se ne radi o objektivnom identitetu spora.

8.1. Stoga je pravilno sud prvog stupnja radi svrsishodnosti postupka dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva temeljem odredbe članka 190. stavka 1. ZPP-a kojom je propisano da tužitelj može do zaključenja glavne rasprave preinačiti tužbu. Prijelaznim odredbama iz članka 102. stavak 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 25/13., dalje: ZID ZPP/13) koji je u primjeni od 1. travnja 2013. propisano je da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu tog zakona dovršiti prema odredbama ZPP. U tom smislu odredbe članka 190. stavka 1 ZPP ovlašćuje tužiteljicu da u ovom sporu pokrenutom prije primjene ZID ZPP/13 preinači tužbu do zaključenja glavne rasprave, obzirom da su ostvarene pretpostavke iz stavka 2 i 3 istog članka.

9. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja je pravilno odbio prigovor zastare tražbine istaknut od strane tuženika-protutužitelja a koji se odnosi na ulaganja tužiteljice-protutuženice u iznosu od 589.029,00 kuna obzirom da u smislu odredbe članka 381. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 53/91., 73/94., 7/96., 112/99., 88/01.) zastarijevanje ne teče između bračnih drugova, pa je zastarni rok za utuženo potraživanje tužiteljice od pet godina počeo teći tek od trenutka prestanka bračne zajednice stranaka (2013. godine) pa imajući u vidu da je tužiteljica obveznopravni zahtjev podnijela 2017. godine to prigovor zastare tuženika- protutužitelja nije osnovan.

10. Sud prvog stupnja je na temelju preslika ZK izvadaka utvrdio kako je tuženik- protutužitelj upisan kao vlasnik za cijelo, nekretnine upisane u ZK. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi obiteljska kuća u [adresa].

11. Tijekom postupka tužiteljica-protutuženica ne osporava da je predmetna obiteljska kuća izgrađena na zemljištu koje je tuženiku darovala njegova majka darovnim ugovorom od 3. siječnja 1980. i da isto zemljište predstavlja njegovu posebnu imovinu.

12. Sud prvog stupnja je na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ing ekspert d.o.o., građevinskog vještaka ŽZ, dipl. ing. građevine utvrdio kako zemljište kao posebna imovina tuženika sudjeluje u vrijednosti cijele nekretnine u omjeru od 32 % dok je vrijednost cijele nekretnine na dan 4. veljače 2021. utvrđena u iznosu od 1.742.229 kuna, odnosno zemljište u iznosu od 564.171,00 kuna i kuća u vrijednosti 1.178.058,00 kuna. Kako polovica iznosa 1.178.058,00 kuna iznosi 589.029,00 kuna, to je pravilno sud prihvatio obveznopravni zahtjev tužiteljice- protutužene i naložio tuženiku-protutužitelju s osnova ulaganja tužiteljice-protutužene i doprinosa izgradnji kuće u [adresa] izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isplati iznos od 589.029,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. ožujka 2021. pa do isplate.

13. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je tužiteljica-protutužena suvlasnica u ½ dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] ZGR, kuća i dvor površine 123 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] obzirom da je i sam to tuženik na ročištu održanom 5. srpnja 2018. (list 327 spisa) naveo da je predmetna nekretnina stečena za vrijeme trajanja braka. Na žalbene navode da je tuženik-protutužitelj u predmetnu nekretninu u Tribunju sam ulagao te da je vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja bila manja u odnosu na ono što ista danas vrijedi valja reći da takve svoje navode tuženik- protutužitelj nije dokazao tijekom postupka, niti je u tom pravcu predlagao provođenje vještačenja.

14. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice-protutuženice sud prvog stupnja je pravilno odbio zahtjev tužiteljice-protutuženice za naknadom kamata na iznos od 589.029,00 kuna, obzirom da je predmetni iznos utvrđen nalazom i mišljenjem građevinskog vještaka od 4. veljače 2021., i predstavlja vrijednost nekretnine u vrijeme izrade nalaza građevinskog vještaka, a ne u vrijeme kada je tužiteljica- protutužena postavila obveznopravni zahtjev. Stoga je pravilno odbijen zahtjev za isplatom zateznih kamata na iznos od 589.029,00 kuna za razdoblje od 17. studenog 2017., kada je postavljen obveznopravni zahtjev do dana kada je tuženik-protutužitelj zaprimio nalaz i mišljenje.

15. Sud prvog stupnja je prema ocjeni ovog suda pravilno utvrdio da iznos od 139.300 DEM i 4.000,00 kuna koje je tužiteljica ponijela iz kuće a obzirom da je bila prisiljena napustiti bračnu zajednicu zajedno s djetetom ne predstavlja realnu diobu bračne stečevine stranaka. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da između stranaka nije sklopljen nikakav usmeni sporazum da bi navedeni iznos predstavljao udio tužiteljice-protutuženice u zajedničkoj imovini.

16. Tako je prvostupanjski sud na temelju iskaza tužiteljice-protutužene koji je cijenio kao istinit i uvjerljiv pravilno utvrdio da je do prekida bračne zajednice došlo zbog obiteljskog nasilja koje je tuženik-protutužitelj nad njom počinio pa je tužiteljica- protutužena pri odlasku od kuće, ponijela zajedničku ušteđevinu jer je morala osigurati uvjete za život sebi i djetetu, dok je kasnije zbog prijetnji tuženika- protužitelja potpisala potvrdu od 17. rujna 1998., no nikada nije sa tuženikom- protutužiteljem postigla sporazum da bi taj iznos predstavljao isplatu njezinog dijela bračne stečevine. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da navedeno ne proizlazi niti iz potvrde od 17. rujna 1998. kojom je tužiteljica-protutužena samo potvrdila da je uzela predmetni iznos.

17. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice-protutuženice prvostupanjski sud je pravilno odbio obveznopravni zahtjev radi isplate polovice vrijednosti nekretnine sagrađene na čkbr. [katastarska čestica] Lokal u Sesvetama, Dubec, Trg A.Mihanovića 3, površine 113,51 m2, ko. [katastarska općina]. Naime, sud prvog stupnja je na temelju kupoprodajnog ugovora od 12. ožujka 1997. utvrdio da je predmetnu nekretninu kupio tuženik- protutužitelj za vrijeme trajanja bračne zajednice 12. ožujka 1997. od prodavateljice RZ za iznos od 205.000,00 kuna.

18. Međutim, kako je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da je tužiteljica-protutuženica postavila je obvezno pravni zahtjev na iznos od 16.000,00 €, a kupoprodajna cijena navedenog poslovnog prostora izražena je u kunama, a tužiteljica nije dostavila niti jedan dokaz iz kojeg bi se mogla utvrditi vrijednost tog poslovnog prostora niti da je 16.000,00 € upravo polovica protuvrijednosti predmetnog poslovnog prostora na dan prestanka bračne zajednice niti koliko je njegova vrijednost bila na dan prekida bračne zajednice, sud prvog stupnja je pravilno odbio ovaj zahtjev tužiteljice- protutuženice.

19. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice-protutuženice sud prvog stupnja je pravilno temeljem odredbe članka 221.a ZPP-a odbio zahtjev tužiteljice-protutuženice kojim se nalaže tuženiku-protutužitelju s osnova korištenja njenog suvlasničkog dijela ½ dijela čk. br. 509 ZG kuća i dvor površine 1 a i 23m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u razdoblju od 22. ožujka 2000. do preciziranja tužbenog zahtjeva isplati iznos od 50,00 € mjesečno, obzirom da visinu zahtjeva tužiteljica-protutuženica tijekom postupka nije dokazala.

20. Na žalbene navode valja reći da nepravilno tužiteljica-protutuženica u žalbi navodi da je sud odbio provođenje građevinskog vještačenja na okolnost vrijednosti poslovnog prostora u Sesvetama, obzirom da je iz spisa razvidno da je na ročištu održanom 6. srpnja 2021. prvostupanjski sud odbio dokazne prijedloge tužiteljice- protuženice iz podneska od 14. travnja 2021. jer nije postupila po raspravnom rješenju suda od 28. travnja 2021. i u roku koji joj je sud odredio provjerila je li moguće vrijednost poslovnog prostora u Sesvetama utvrditi na drugačiji način nego što je to građevinsko vještačenje jer navedeni prostor više nije u suvlasništvu tužiteljice-protutuženice. Pri tom valja istaći da je na glavnoj raspravi tužiteljica- protutuženica navela da nema daljnjih dokaznih prijedloga.

21. Sud prvog stupnja je pravilno prihvatio protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja i naložio tužiteljici-protutuženici vratiti tuženiku-protutužitelju ½ dijela zajedničke ušteđevine stranaka, a koji iznos od 139.300,00 DEM i 4.000,00 kuna koje je nesporno tužiteljica ponijela sa sobom nakon napuštanja bračne zajednice jer su joj nužna bila sredstva za život s djetetom. Tijekom postupka tužiteljica- protutuženica nije osporavala da je od zajedničke imovine uzela navedeni iznos, pa to izričito navodi u podnesku od 5. srpnja 2002. (list 32 spisa), pa stoga sada u žalbi ne može osporavati činjenicu koja je bila nesporna tijekom postupka. Obzirom da valuta DEM ne postoji, pravilno je sud prvog stupnja prihvatio protutužbeni zahtjev koji je pravilno obračunat i izražen u €, i to u iznosu od 35.611,48 €. Pravilno je sud prvog stupnja odredio tijek zakonske zatezne kamate od podnošenja protutužbe koja je podnesena 13. kolovoza 2004.

22. Na žalbene navode tužiteljice-protutuženice u svezi istaknutog prigovora prijeboja u podnesku od 12. siječnja 2017. (list 245 spisa) valja reći da sud prvog stupnja nije mogao odlučiti o tome jer je sadržajno zahtjev neodređen budući da stavlja u prijeboj svu visinu naknade koju tuženik-protutužitelj duguje tužiteljici-protutuženici s osnova korištenja njenog suvlasničkog dijela i to svih nekretnina kako to navodi na ročištu održanom 28. rujna 2017. (list 283 spisa). Kako tijekom postupka tužiteljica- protutuženica nije odredila visinu koju stavlja u prijeboj niti predložila dokaze na okolnosti osnovanosti prigovora, to su žalbeni navodi u tom pravu neosnovani.

23. Pravilna je odluka o troškovima koja se temelji na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a te se odnosi na zastupanje po punomoćniku odvjetniku i odmjerena je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.) za što je sud prvog stupnja dao valjano obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud i tužiteljica- protutuženica ih svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju.

24. Slijedom svega navedenog žalbeni navodi stranaka nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude.

25. Stoga je valjalo na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odbiti žalbe stranaka i potvrditi prvostupanjsku presudu na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

U Zagrebu 25. listopada 2022.

Predsjednica vijeća

Suzana Kapustić