REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 5466/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Marko Hrabar, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Trg bana J. Jelačića 10, OIB: 92963223473, koga zastupa punomoćnik Ozren Pučar, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-1062/2020-2 od 24. lipnja 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1345/2019-18 od 26. lipnja 2020., u sjednici održanoj 25. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-1062/2020-2 od 24. lipnja 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1345/2019-18 od 26. lipnja 2020. te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

2. Tužitelj je predložio da mu se dopusti podnošenje revizije u odnosu na sljedeća pravna pitanja:

„1. Primjenjuju li se Uredba o pretvaranju deviznih depozita kod banaka u javni dug Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 71/91) i Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 106/1993, 58/1995) na ugovorni odnos banke i ulagača ako ulagač ne potražuje od banke isplatu deviznog depozita, već isplatu dospjele razlike između ugovorene i isplaćene kamate?

2. Jesu li donošenjem Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 106/93. i 58/95) i Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 71/91) izmijenjene pojedinačne odredbe ugovora o oročenom depozitu sklopljenih između banaka na području Republike Hrvatske i građana Republike Hrvatske za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije?

3. Jesu li dospijećem zadnje obveznice dana 30.06.2005. godine, u smislu članka 10. stavka 1. Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 106/1993, 58/1995), prestale važiti odredbe predmetnog zakona?

4. Je li počinjena bitna povreda odredaba Zakona o parničnom postupku, ako drugostupanjski sud činjenice koje nisu utvrđene u prvostupanjskom postupku, prilikom preinačenja prvostupanjske presude, utvrđuje koristeći se načelom dokaza iz suprotnih pretpostavki (argumentum a contrario) umjesto da utvrđuje činjenice isključivo na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu?“

3. U obrazloženju važnosti postavljenih materijalnopravnih pitanja (prva tri pitanja) predlagatelj se pozvao na presudu Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3213/2014 od 20. lipnja 2016., presudu Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-604/2019 od 8. srpnja 2019., presudu Okružnog suda u Zagrebu broj Gž-8522/93 od 26. listopada 1993. i presudu Županijskog suda u Gradu Zagrebu broj Gž-11685/94 od 9. svibnja 1995.

4. Tuženik je u odgovoru na prijedlog predložio da revizijski sud odbaci prijedlog tužitelja kao nedopušten te je zatražio trošak sastava odgovora na prijedlog.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je prijedlog nedopušten.

6. Naznačena materijalnopravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. To stoga što pobijana presuda, a koja se temelji i na zaključku da su ugovorne odredbe prestale važiti stupanjem na snagu Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 106/93 i 58/95, ) i Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske („Narodne novine broj 71/91, dalje: Uredba), ne odstupa od prakse revizijskog suda prema kojoj su navedeni Zakon i Uredba prisilni specijalni propisi kojima je izmijenjen sadržaj ugovornog odnosa između stranaka (tako i revizijski sud u presudi broj Rev- 2653/1993-2 od 11. siječnja 1995., Rev-1388/1996-2 od 29. veljače 2000. idr.). Osim toga, u odnosu na treće naznačeno pitanje u prijedlogu nisu izloženi odgovarajući razlozi važnosti, jer u odlukama na koje se predlagatelj pozvao u odnosu na treće pitanje nije ni izraženo pravno shvaćanje.

7. Za postavljeno postupovnopravno pitanje (četvrto pitanje) tužitelj nije određeno izložio razloge zbog kojih smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, a što je bio dužan prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP-a.

8. Budući da, slijedom navedenog, a u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP-a riješiti kao u izreci.

9. Zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog nije prihvaćen jer se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. u vezi s čl. 166. ZPP-a).

Zagreb, 25. listopada 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil