Republika Hrvatska

Poslovni broj: Kž-647/2022-9

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća, te Bruna Kleina i Nevena Cambja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Jasne Veršić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika J. J., zbog kaznenih djela iz članka 118. stavak 2. i 139. stavak 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama okrivljenika J. J. i državnog odvjetnika podnesenih protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K- 531/2021 od 6. srpnja 2022, u sjednici vijeća održanoj 25. listopada 2022. u nazočnosti branitelja okrivljenika J. J., V. L., odvjetnika u Odvjetničkom društvu L. & V. p. u S.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomice se prihvaća žalba okrivljenika J. J., a povodom te žalbe i žalbe državnog odvjetnika, i po službenoj dužnosti preinačava se pobijana presuda suda prvog stupnja, na način da se kriminalna aktivnost okrivljenika J. J., opisana u izreci pobijane presude označava kao počinjenje jednog kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 2. u svezi stavka 1. i članka 34. KZ/11, za koje se isti osuđuje, na temelju članka 118. stavak 2. u svezi članka 34. stavak 2. i članaka 48. stavak 1. i članaka 49. stavak 1. točka 3. KZ/11, na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a nakon toga se, na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11, istom izriče uvjetna osuda time da se kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ukoliko isti u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini neko novo kazneno djelo.

II. U preostalom dijelu žalba okrivljenika J. J. i žalba državnog odvjetnika odbijaju se kao neosnovane, pa se u preostalom pobijanom, a ne preinačenom dijelu potvrđuje presuda suda prvog stupnja.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Splitu proglasio je krivim okrivljenika J. J. zbog jednog kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 2. u svezi stavka 1. i članka 34. KZ/11 i jednog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 2. KZ/11, na način da mu je prethodno utvrdio kazne zatvora za svako pojedino kazneno djelo i to temeljem članka 118. stavak 2. u svezi članka 34. i članka 48. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a temeljem članka 139. stavak 3. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, nakon čega ga je, temeljem članka 51. KZ/11, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, a potom mu je temeljem članka 57. KZ/11 izrekao djelomičnu uvjetnu osudu, na način da se dio kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci ima izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini neko novo kazneno djelo.

1.1. Pobijanom presudom na temelju članka 148. stavka 1. u svezi sa člankom 145. stavkom 1. i 2. točkom 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu ZKP/08), odlučeno je kako je okrivljenik J. J. dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u sveukupnom iznosu od 6.100,00 kuna, od čega iznos od 1.900,00 kuna predstavlja troškove kaznenog postupka do podizanja optužnice i to 900,00 kuna za izradu sudskomedicinskog vještačenja dr.sc. Š. A., a iznos od 1.000,00 kuna predstavlja paušalnu svotu prije podizanja optužnice, te iznos od 3.200,00 kuna predstavlja trošak izrade psihijatrijskog vještačenja određenog na raspravi i iznos od 1.000,00 kuna na ime sudskog paušala, to jest paušala nakon podizanja optužnice.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zbog odluke o djelomično uvjetnoj osudi, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i okrivljenika J. J. osudi na kaznu zatvora u primjerenom trajanju.

3. Protiv naveden presude žalbu je podnio i okrivljenik J. J., po svom branitelju iz Odvjetničkog društva L.-V.&partneri d.o.o. u S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog povrede kaznenog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i u odnosu na kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno da se pobijana presuda preinači u odluci o kazni i okrivljenom izrekne odgovarajuća uvjetna osuda. Ujedno, u žalbi se traži da se okrivljenik i njegov branitelj izvijeste o sjednici vijeća suda drugog stupnja.

4. Odgovor na žalbu podnio je okrivljenik J. J., po braniteljima iz Odvjetničkog društva L.-V.&partneri d.o.o. u S., u kojem se predlaže da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

5. Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, sukladno odredbi članka 474. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08-22), spis je dostavljen na uvid.

6. Na sjednicu vijeća suda drugog stupnja nisu pristupili okrivljenik J. J. i zamjenik ŽDO Split, za koje je dostava bila uredno iskazana, dok je pristupio branitelj okrivljenika V. L., odvjetnik u Odvjetničkom društvu L.-V.&partneri d.o.o. u S., pa je sjednica održana sukladno odredbi članka 475. stavak 3. ZKP/08-22. Branitelj okrivljenika u cijelosti je ostao kod svih navoda i prijedloga iz žalbe i odgovora na žalbu, posebno ističući da se na raspravi od 13. svibnja 2022. nije okrivljenik očitovao onako kako se tvrdi u pobijanoj presudi o svojoj krivnji. Dakle, da nije priznao oba kaznena djela, te da stalni sudski vještak ne navodi u svom nalazu i mišljenju je li ponašanjem okrivljenika moglo doći do teške tjelesne ozljede. U svakom slučaju se predlaže okrivljeniku izreći uvjetnu osudu.

7. Žalba okrivljenika J. J. je djelomično osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika neosnovana.

8. U žalbi okrivljenika ističe se kako je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, jer da se presuda ne može ispitati s obzirom da je izreka presude nerazumljiva i da nema razloga o odlučnim činjenicama. Bez obzira što je okrivljenik priznao kazneno djelo, da je sud morao izvesti sve dokaze, a u odnosu na kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju da nema razloga o odlučnim činjenicama, niti su one navedene u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Š. A. Dakle, je li radnjom izvršenja okrivljenika moglo doći do teške tjelesne ozljede. Na ovaj način da je došlo i do povrede kaznenog zakona, a također i činjenično stanje da je pogrešno utvrđeno. Na koncu, u odnosu na kaznenu sankciju da valja kazati kako su se u međuvremenu odnosi između okrivljenika kao sina i oštećene kao majke, smirili i da bi svako kažnjavanje bezuvjetnom kaznom zatvora bilo krajnje nesvrsishodno, te da je oštećena svojim naknadnim pisanim izjavama o tome izrazila svoj stav.

9. Nije u pravu okrivljenik kada presudu pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, jer je izreka presuda razumljiva i sud je da o razloge o odlučnim činjenicama, pa tako i u odnosu na kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Š. A. U odnosu na sve drugo, a sadržajno se tiče pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u odnosu na taj žalbeni razlog okrivljenik nije mogao podnijeti žalbu jer se izjasnio da se smatra krivim za sve ono što mu se stavlja na teret činjeničnim opisom, a kako je to stajalo u optužnici. Ni u tom smislu nije u pravu branitelj okrivljenika kada na sjednici vijeća to povezuje s bitnom povredom odredaba kaznenog postupka, odnosno s takvim očitovanjem okrivljenika na zapisniku od 13. svibnja 2022. Naime, na raspravnom zapisniku od 13. svibnja 2022. (list 192.-194. spisa) okrivljenik J. J. je kazao, prilikom očitovanja o optužbi: „Ja priznajem kaznena djelo iz optužnice“ (očiti lapsus, trebalo je stajati djela), „Osjećam se krivim i kajem se.“, a odmah potom prilikom davanja svoje obrane kazao je: "Ja sam uvodno priznao počinjenje djela iz same optužnice pa ne bih o tome posebno davao obranu." Stoga, nije u pravu branitelj okrivljenika kada dovodi u pitanje priznanje kaznenih djela od strane okrivljenika i to baš kako je to stajalo u činjeničnom opisu optužnice.

9.1. Ispitujući povodom podnesenih žalbi pobijanu presudu, u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08-22, ovaj sud kao sud drugog stupanja nije našao da bi sud prvog stupnja počinio neku bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, ali je pronašao da je počinjena povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika iz članka 469. točka 4. ZKP/08-22, a na koju pazi po službenoj dužnosti.

9.2. Naime, iz činjeničnog opisa, a posebice iz iskaza oštećene S. J. proizlazi da je okrivljenik istog dana, 15. kolovoza 2020. oko 14,50 sati u M., u Ulici k. Z. .., u apartmanima za iznajmljivanje u vlasništvu njegove majke S. J., majci prijetio i udarao je, te joj nanio ozljede. To sve proizlazi iz iskaza oštećene S. J., koja je kazala da je okrivljenik hvatao rukama za vrat, odgurnuo u zid, da je udarila glavom i da se on cijelo vrijeme derao i galamio, a kada je bila na podu da je udarao nogama i rukama i cijelo vrijeme prijetio, ponavljajući riječi navedene u činjeničnom opisu. Iako je prijetnja sama po sebi kazneno djelo, riječ je o prethodnom ili istodobnom nekažnjivom djelu koje je konzumirano kaznenim djelom teške tjelesne ozljede u pokušaju kao težim kaznenim djelom. Dakle, riječ je o prividnom stjecaju kaznenih djela po principu konsumpcije, jer je nepravo koje je učinjeno izricanjem prijetnje u trenutku njene realizacije u cijelosti obuhvaćeno nepravom kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju i u odnosu na to djelo predstavlja nekažnjivo prethodno djelo. Stoga, osudom zbog dva kaznena djela, kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 2. u svezi stavka 1. i članka 34. KZ/11 i kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 2. KZ/11, sud prvog stupnja povrijedio je kazneni zakon na štetu okrivljenika.

10. Uslijed prethodnog utvrđenja i postupanja po službenoj dužnosti, ovaj sud drugog stupnja preinačio je pobijanu presudu suda prvog stupnja i okrivljenika J. J. proglasio je krivim samo zbog jednog kaznenog djela i to kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 2. u svezi s člankom 34. KZ/11, pa je u tom smislu trebalo djelomice prihvatiti i žalbu okrivljenika u odnosu na kaznenu sankciju, dok je žalbu državnog odvjetnika, izjavljenu samo zbog odluke o kaznenoj sankciji, trebalo odbiti kao neosnovanu. Dakle, temeljem članka 118. stavak 2. u svezi članka 34. stavak 2. i članka 48. stavak 1. i članka 49. stavak 1. točka 3. KZ/11, ovaj sud drugog stupnja je okrivljenika J. J., uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne zatvora, s obzirom da se radilo o pokušaju kaznenog djela, a za pokušaj se počinitelj može blaže kazniti, sukladno citiranim odredbama, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a potom mu je primijenio uvjetnu osudu s rokom provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine.

10.1. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kaznene sankcije, sukladno članku 47. KZ/11, ovaj sud je okrivljenom prihvatio utvrđene olakotne okolnosti i po sudu prvog stupnja, kako to stoji pod točkom 24.1. pobijane presude, kao i utvrđene otegotne okolnosti, pod točkom 24. 2. pobijane presude. Pri tom je sud imao posebice u vidu olakotne okolnosti da se radilo o pokušaju kaznenog djela, te posebice činjenicu da se okrivljenik u međuvremenu pomirio s majkom i da majka na koncu nije bila zainteresirana za kazneni progon okrivljenika, njenog sina, a u odnosu na što se očitovala s više svojih izjava, ovjerenih kod javnog bilježnika, pa tako i zadnjom izjavom od 21.7.2022., koja je dostavljena ovom sudu 13.10.2022. Stoga, i na ovaj način će se ostvariti svrha izricanja kaznenih sankcija iz članka 41. KZ/11, kako u smislu specijalne prevencije da se okrivljenik ubuduće kloni počinjenja ovakvog ili bilo kojeg drugog kaznenog djela, tako i u odnosu na generalnu prevenciju, da se i svi druge suzdrže od počinjenja ovakvih kaznenih djela.

11. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 486. stavak 1. i članka 482.

ZKP/08-22, odlučeno je kao u izreci.

Split, 25. listopada 2022.

Predsjednica vijeća:

Marica Šćepanović, v. r.