Poslovni broj: 19 UsI-2556/21-6
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, uz sudjelovanje Pamele Jerković kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja E. Z., poljoprivredna zadruga, , E., zastupana po opunomoćenicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda dr.sc. M., G.&G., Z., , protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, dana 25.listopada 2022. godine
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se tužba tužitelja u ovom upravnom sporu.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška upravnog spora.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi podnesenoj dana 2. srpnja 2021. godine traži poništenje odgovora na prigovor, donositelja Hrvatske šume d.o.o. Klasa: DIR/19-01/3615 urbroj.00-07-01-21-07, a kojim prigovorom je osporen obračun naknade za korištenje šumskog zemljišta bez pravne osnove Klasa: DIR/19-01/3615, urbroj: 15-00-06/01- 21-05 od 14. travnja 2021. godine, te odgovora na prigovor Klasa: GS/21-01/166 urbroj: 00-07-01-/01-21-241 od 26. svibnja 2021. godine, kojim prigovorom je osporen obračun naknade za korištenje šumskog zemljišta bez pravne osnove Klasa. GS/21-01/166 urbroj: 13-00-06-21-154 od 6. svibnja 2021. godine.
2. Tužitelj u tužbi navodi kako je zaprimio Obračun naknade za korištenje šumskog zemljišta bez pravne osnove, KLASA: DIR/19-01/3615. Urbroj:15-00-06/01- 21-05 od 14. travnja 2021. kojim potražuje od tužitelja 720.779,68 kn na ime korištenja zemljišta ukupne površine 633,1675 ha bez pravne osnove za razdoblje od 2015, do 2020. godine, te Obračun naknade za korištenje šumskog zemljišta bez pravne osnove Klasa: GS/21-01/166; Urbroj: 13-00-06-21-154 od 6. svibnja 2021 kojim potražuje od tužitelja 549.623,28 kn na ime korištenja zemljišta ukupne površine 2,748,1164 ha bez pravne osnove za razdoblje od 2015.do 2020. Ističe kako navedeni obračuni nemaju uputu o pravnom lijeku, iako se njima rješavaju prava obveze tužitelja, ali je unatoč takvom propustu javnopravnog tijela, kojim se tužitelju nije omogućila uputa o pravnom lijeku, tužitelj izjavio prigovor na Obračune Hrvatskih šuma d.o.o. Tužitelj ističe da nije točno da je koristio zemljišta navedena u obračunima bez pravne osnove, nego upravo suprotno. Korištenje zemljišta omogućeno mu je od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: Agencija) putem podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za svaku pojedinačnu godinu upisom u ARKOD sustav sukladno odredbama Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, koji je tad bio na snazi (Narodne novine broj 35/2015, 118/2016, 26/2017). Činjenica upisa u javni registar uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD), koji vodi i kontrolira javnopravno tijelo predstavlja pravnu osnovu na temelju koje je tužitelj koristio zemljišta navedena u Obračunima Hrvatskih šuma d.o.o. U vrijeme kada se je tužitelj upisao u ARKOD i ostvario pravo na isplatu poticaja to je bio legitiman i jedini važeći način upisa zemljišta u ARKOD, te se nije tražila legalnost korištenja zemljišta, odnosno ugovor o zakupu, ili neka druga pravna osnova. Međutim, u Obračunima tuženik, od tužitelja potražuju isplatu naknade retroaktivno posljednjih 6 godina pozivajući se na Uredbu o zakupu šumskog zemljišta (Narodne novine 55/2019, dalje tekstu: Uredba), in concreto članak 4. stavak 4. točka 5, članak. 4. stavak 10. 1 članak. 13. stavak 1. Nadalje, u obrazloženju se navodi da je obračun izrađen sukladno članku 16. Pravilnika o utvrđivanju naknade za prenesena ograničena prava na šumi šumskom zemljištu (dalje u tekstu: Pravilnik), odnosno da će protiv tužitelja u slučaju neplaćanja biti pokrenuta tužba radi naknade štete uz obračun zakonske zatezne kamate. Uvidom u odredbe Uredbe razvidno je iste ureduju mogućnost Hrvatskih šuma d.o.o, da sklope Ugovor o zakupu šumskog zemljišta i odrede iznosa zakupnine, stoga je nejasno zašto se tuženik poziva na spomenute odredbe. Nadalje, nejasno je na temelju kojeg pravnog osnova je u Obračunu određen dug u iznosu od 710,779,68 kn, odnosno 549.623,28 kn s obzirom da između Hrvatskih Suma d.o.o. tužitelja nije zaključen Ugovor o zakupu. Upravo činjenica da Ugovor o zakupu za predmetna zemljišta ne postoji predstavlja nezakonitost Obračuna jer ne postoji pravna osnova na temelju koje javnopravno tijelo može jednostrano odlučiti o postojanja obveze. Prema odredbi članka 519. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018: dalje u tekstu: ZOO) ugovor o zakupu je ugovor kojim se jedna ugovorna strana - zakupodavac obvezuje drugoj ugovornoj strani - zakupniku predati određenu stvar na korištenje, a ta druga ugovorna strana dužna je za to plaćati naknadu zakupninu. Iz navedene odredbe može se jasno zaključiti da su bitni sastojci ugovora o zakupu predmet zakupa i visina zakupnine, pa ugovor nastaje kada se ugovorne strane o tim bitnim elementima sporazumiju. Sporazuma oko bitnih elementa ugovora o zakupu nema, što dovodi do nedvojbenog zaključka da Ugovor o zakupu predmetnih nekretnina nije sklopljen kao takav ne može proizvoditi pravne učinke, odnosno ne postoji obveza zakupnika plaćanja zakupnine. Tužitelj ističe i da je sukladno članku 226. stavku 1. ZOO-a propisan zastrani rok od 3 (tri) godine za povremena davanja, što zakupnina jest. Sve da je i postojala pravna osnova, Ugovor o zakupu, na temelju koje su Hrvatske šume d.o.o. mogle utvrditi postojanje obveze za tužitelja, barem za,,obvezu" za 2015., 2016, 2017. 2018. godinu, ona bi bila u zastari. Pravila o stjecaju bez osnove propisana su u članku 1111. ZOO-a, a tuženik ne može na temelju navedene odredbe potraživati naknadu za korištenje zemljišta za koja nije bila potrebna pravna osnova. Osim toga tužitelj ističe da su Hrvatske šume d.o.o. dopisom naziva Potvrda o nepostojanju duga", Klasa: DIR/19-01/15.Ur.broj: 00-06-01/06-19-102, od 31. listopada 2019. temeljem zahtjeva tužitelja potvrdile kako E. Z., poljoprivredna zadruga, nema duga u poslovnim knjigama Hrvatskih šuma d.o.o.". Istu potvrdu o nepostojanju duga tužitelja, Hrvatske šume su izdale 17. prosinca 2018. (Ur.broj:DIR-55-18- 4799/155) 11. ožujka 2018. (Klasa: DIR/19-01/15; Ur.broj:00-06-01/06-19-71). Predlaže poništiti odgovor na prigovor Klasa: DIR/19-01/3615 urbroj.00-07-01-21-07, te Klasa: GS/21-01/166 urbroj: 00-07-01-/01-21-241 od 26. svibnja 2021.
3.U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako odgovori na prigovor izjavljen protiv obračuna naknade za korištenje šumskog zemljišta ne predstavlja upravni akt protiv kojega bi bilo moguće voditi upravni spor, stoga predlaže tužbu odbaciti, odnosno odbiti ukoliko se sud upusti u ispitivanje merituma ove pravne stvari.
4. Tužba nije dopuštena.
5. Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/2021; u daljnjem tekstu: ZUS- a) propisano je da je predmet upravnog spora: 1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek; 2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek; 3. ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu; 4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora.
6. Prema članku 22. stavku 2. ZUS-a tužbom se može zahtijevati 1. poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedinačne odluke, 2. donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku, 3. postupanje koje je tuženik sukladno propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan izvršiti, 4. oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora.
7. Prema članku 30. stavak 1. točka 4. i 7. ZUS-a sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi da je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora, odnosno ako utvrdi da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.
8. Prema članku 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09, u daljnjem tekstu: ZUP-a) upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj je javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnom interesu fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno pravo, a i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.
9. Dakle, da bi se neka pravna stvar mogla smatrati upravnom, potrebno je da ju rješava javnopravno tijelo, da je rješava u upravnom postupku, da rješava o pojedinačnim pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke osobe ili pravne osobe ili drugih stranaka te da se to radi neposredno primjenjujući propise i druge opće akte iz određenog upravnog područja.
10. Obračun naknade za korištenje šumskog zemljišta, po ocjeni ovog suda ne predstavlja upravni akt u smislu odredbe članka 2. ZUS-a, niti akt protiv kojega bi tužitelj bio ovlašten podnositi prigovor u smislu čl. 156. ZUP-a , već predstavlja temelj za naplatu kojega tužitelj može osporavati unutar redovnog parničnog postupka u kojem može isticati prigovore koje je iznio u ovoj tužbi, a koji se odnose na postojanje osnova za naplatu naknade za korištenje šumskog zemljišta, zastaru i sl.
11. S obzirom na gore izneseno, sud smatra da je tužba podnesena u stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora, odnosno koja ne može biti predmet upravnog spora, te je na temelju članka 30. stavka 1. točke 4. i 7. ZUS-a, riješeno kao u točki 1. izreke.
12. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS-a, kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Stoga je, a kako je tužba tužitelja odbačena kao nedopuštena, valjalo odbiti njegov zahtjev za naknadom troška spora.
U Splitu, 25. listopada 2022. godine
S U T K I NJ A
Ana Jurišić, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 30. st. 2. ZUS-a).
