REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4754/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića, Damira Kontreca i Gordane Jalšovečki, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. c. d.o.o., Z., OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. K. u Z., protiv prvotuženika Grada Zagreba, OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu M. i B. u Z., drugotuženika B.-E. d.o.o., S., OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu G., G., P. Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik T. M., odvjetnik u Z., radi utvrđivanja smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovnog broja Gž- 320/2020-2 od 20. srpnja 2021. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Psp-180/18-24 od 28. listopada 2019., u sjednici održanoj 25. listopada 2022.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
II. Odbija se zahtjev prvotuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pravna pitanja za koja smatra da imaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u praksi.
3. U odgovoru na taj prijedlog prvotuženik se usprotivio navodima tužitelja te je predložio prijedlog odbaciti, a potražio je i trošak sastava toga podneska. Ostali tuženici nisu podnijeli odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), koji se primjenjuje u ovome predmetu temeljem čl. 107. st. 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 80/2022).
5. Na pravno pitanje koje je numerirano pod brojem 1.(i) nije moguće dati jedinstven odgovor, nego bi on ipak morao ovisiti o svim konkretnim i specifičnim okolnostima svakog slučaja. Dakle, odgovarajući na to pitanje, onakvo kakvo je postavljeno, nije moguće uspostaviti pravni standard primjenjiv u svim slučajevima pa to pitanje ne predstavlja pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP-a.
6. U pogledu pravnog pitanja koje je naznačeno pod brojem 1.(ii) je za navesti da u odlukama na koje, kao na razloge važnosti u smislu čl. 385.a ZPP-a, upućuje tužitelj, nije izraženo pravno shvaćanje drugačije od onoga koje je zauzeo sud u pobijanoj odluci pa time, a ni na ikoji drugi način, nije dokazan razlog važnosti toga pitanja u smislu navedene odredbe ZPP-a.
7. U pogledu pravnog pitanja koje je naznačeno pod brojem 2. je za navesti da je činjenično utvrđenje nižestupanjskih sudova (a ovaj se, revizijski sud, u ovom stupnju postupka se kreće u okviru tih činjeničnih utvrđenja) nije takvo da bi predmetne pokretne stube bile sastavni dio građevine (takvog utvrđenja nema), pa se samim time i pravno pitanje, onakvo kakvo je postavljeno, ukazuje neutjecajnim za odluku u sporu, jer propituje pravni aspekt činjeničnih utvrđenja koja ovdje ipak nisu utvrđena.
7.1. Osim toga, tužitelj nije u žalbenom stupnju postupka osporavao shvaćanje prvostupanjskog suda na način da ga je propitivao kroz prizmu načela pravnog jedinstva nekretnina, na koje se upire u postavljenom pitanju (iako je već prvostupanjski sud izrazio ocjenu da se u tom dijelu radi o javnoj prometnoj površini, dakle tužitelj je mogao u tom smislu intervenirati već u žalbi). Zato se ni žalbeni sud nije u tom smislu očitovao na takve (žalbom nepropitivane) navode. Stoga tužitelj ne može u tek u ovom stupnju postupka isticati takve, do sada neproblematizirane navode.
8. Pravno pitanje naznačeno pod brojem 3. se ne može kvalificirati kao materijalnopravno niti postupovnopravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a; njime podnositelj zapravo upire na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a.
8.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takove povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.
8.2. Također, time se pitanjem zapravo smjera na ocjenu činjeničnog stanja utvrđenu po nižestupanjskim sudovima, a ocjena činjeničnog stanja je ipak pravo pridržano tim sudovima, u koja utvrđenja revizijski sud ne intervenira.
9. U pogledu pravnog pitanja pod rednim brojem 4., tužitelj, kako je i sam naveo, nije uputio na odluke viših sudova u smislu čl. 385.a ZPP-a, no nije ni na ikoji drugi način dokazao razloge važnosti toga pitanja u smislu te odredbe. Samo navođenje da bi se eventualnim postupanjem u smislu (navodnog) propusta suda koji se implicira tim pitanjem uskratila pravna zaštita (a na što se u bitnome svodi obrazloženje podnositelja za razloge važnosti toga pitanja), samo po sebi ne dokazuje da bi to pitanje bilo bitno u smislu navedene odredbe.
10. Stoga je odlučeno kao u izreci, kao pod toč. I., sukladno čl. 392. st. 1. i čl. 387. st. 5. ZPP, sve u svezi čl. 400. st. 3. ZPP-a.
11. Zahtjev prvotuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije reviziju je odbijen na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a, jer je ocijenjeno, u smislu odredbe čl. 155. st. 1. toga Zakona, da ta radnja u postupku nije bila od utjecaja na donošenje odluke povodom prijedlog za dopuštenje revizije.
Zagreb, 25. listopada 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
