REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI

Žrtava fašizma br. 7

Poslovni broj: K-20/2016-204

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća sutkinje Ike Šarić, članova vijeća sudaca porotnika Joze Rajkovača i Biserke Lončarić, uz sudjelovanje zapisničara Branke Jukopila, u kaznenom predmetu protiv opt. Ž. D. zbog kaznenog djela iz čl. 246 st. 1 i 2 KZ/11, nakon održane rasprave dana 18. i 19. listopada 2022.g., u prisutnosti opt. Ž. D. i njegova branitelja Đ. V. odvjetnika iz R te zamjenika ŽDO R I. B., dana 24. listopada 2022.g. u prisutnosti opt. Ž. D. i njegova branitelja Đ. V. odvjetnika iz R te zamjenice ŽDO R T. R.

p r e s u d i o  j e

opt. Ž. D., OIB ....., sin Đ. i M. r. S., rođen ......g. u V, drž. RH, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, diplomirani inženjer zaštite od požara, sa završenom Visokom školom za sigurnost na radu, zaposlen u TD D kao direktor, sa plaćom od 9.500,00 kn, vlasnik polovine kuće i vozila marke S A godina proizvodnje ....., neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi kazneni postupak, sa prebivalištem u K, Š – H .......

k r i v  j e

I što je

2. u periodu od 22. travnja do 03. lipnja 2015., u R, kao jedini član uprave TD D d.o.o., u nakani da se na štetu tog trgovačkog društva okoristi, protivno obvezama urednog i savjesnog gospodarstvenika te ne vodeći računa o zaštiti interesa TD D d.o.o., što je protivno odredbi čl. 430 u vezi čl. 252 st. 1 Zakona o trgovačkim društvima, čl. 10 st. 2 Društvenog ugovora TD D d.o.o. i odredbi čl. 2 st. 1 Ugovora o međusobnim pravima i obvezama direktora društva, najprije s pojedinim članovima – udjeličarima tog društva dogovorio kupnju i prijenos njihovih poslovnih udjela na TD D d.o.o. R, sklopivši tako u ime tog društva dana 22. travnja 2015. ugovore o prijenosu poslovnih udjela sa članovima društva – udjeličarima R. T., J. K., P. B., D. R., J. F., Z. V. i M. M., čiji dijelovi iznose ukupno 37% udjela u kapitalu – vrijednosti društva ili ukupno 2.696.806,42 kuna a za koji udio je s računa TD D d.o.o. R istima isplatio sveukupan iznos od 2.087.742,00 kn čime je TD D d.o.o. za navedeni iznos stekao udio u vlasništvu od 37% da bi ubrzo nakon toga, dana 3. lipnja 2015. na održanoj skupštini društva, prikazavši članovima skupštine da vrijednost tog poslovnog udjela društva u navedenom postotku sada iznosi nominalnih 150.800,00 kuna, da je ova cijena odgovarajuća stvarnoj vrijednosti tog udjela i da je financijski opravdana, ishodio suglasnost i potom, u ime navedenog društva kao prenositelja sklopio Ugovor o prijenosu poslovnog udjela TD D d.o.o. od naprijed navedenih 37% za iznos od samo 150.800,00 kn na sebe kao stjecatelja, premda znajući da je vrijednost tvrtke na dan 3. lipnja 2015. najmanje 5.200.924,00 kuna od čega 37% iznosi 1.924.341,88 kuna nakon čega je po uplati iznosa od 150.800,00 kn u korist računa TD D d.o.o. stekao vlasništvo te izvršio prijenos paketa od 37% udjela tvrtke na sebe, čime je na razlici u cijeni koju je platio za iznos od 37% udjela i iznosa vrijednosti tog udjela u društvu, ostvario korist na štetu TD D d.o.o. u visini od najmanje 1.773.541,88 kuna,

dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelje na zakonu, pravnom poslu i odnosu povjerenja i na taj način pribavio sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, a pribavljena je znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta,

II čime je počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246 st. 1 i 2 Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu KZ/11).

III Za gornje kazneno djelo opt. Ž. D., po čl. 246 st. 2 KZ/11,

o s u đ u j e  s e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

Po čl. 56 st. 1, 2 i 3 KZ/11 prema opt. Ž. D. izriče se

UVJETNA OSUDA

te se određuje da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko opt. Ž. D. u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine, koje vrijeme počinje teći od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo. IV Po čl. 148 st. 1 Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08) u vezi čl. 145 st. 1 i 2 tč. 1 i 6 ZKP/08 nalaže se opt. Ž. D. da u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe podmiri troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 10.000,00 kn/1.327,23 eura[1] (deset tisuća kuna/tisućutristodvadesetsedam eura dvadesettri centa) te putni trošak svjedoka I. Z. u iznosu od 1.084,00 kn/143,87 eura[1] (tisućuosamdesetčetiri kune/stočetrdesettri eura osamdesetsedam centi), troškove isplaćene FINI u iznosu od 1.198,00 kn/159,00 eura[1] (tisućustodevedesetosam kuna/stopedesetdevet eura), nagradu stalnog sudskog vještaka D. T. B., dipl.oec. u iznosu od 11.178,20 kn/1.483,60 eura[1] (jedanaest tisuća stosedamdesetosam kuna dvadeset lipa/tisućučetristoosamdesettri eura šezdeset centi) dok će se o ostalim troškovima donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. ŽDO u R optužnicom K-DO-17/15 od 17. svibnja 2016. (list 2 – 19 spisa Kov 6/16) optužilo je D. Ž. zbog dva kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246 st. 1 i 2 KZ/11 a opisana pod tč. 1 i 2 optužnice međutim podneskom od 30. rujna 2020. (list 291 – 294 spisa) ŽDO R odustalo je od kaznenog progona protiv okr. D. Ž. zbog kaznenog djela opisanog pod tč. 1 optužnice radi čega je po čl. 380 st. 1 tč. 1 ZKP/08 i obustavljen kazneni postupak u odnosu na optuženika za to kazneno djelo (list 295 – 296 spisa).

2. ŽDO R dostavilo je dana 28. lipnja 2022. (list 1034 spisa) izmjenu optužnice vezano za činjenični opis djela pod tč. 2 (list 1034 – 1035 spisa) a koju optužnicu je mijenjao i na raspravi dana 19. listopada 2022. u pogledu novčanog iznosa (list 1065 spisa) te je opt. D. optužen na način kako je to navedeno i u izreci ove presude.

3. Na raspravi opt. se izjasnio da se ne smatra krivim (list 1041 i 1065 spisa) a u svojoj obrani (list 1056 – 1065 spisa) istakao je da su manjinski članovi koji su 22. travnja 2015. prodali tvrtki 37% udjela bili ljudi iz struke, a neki i u radnom odnosu u tvrtki D d.o.o. te su upoznati sa time da je zakonodavac 2014. donio odluku o osnivanju radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o dimnjačarskoj djelatnosti kojom bi se dimnjačari stavili na slobodno tržište. Prije skupštine održane dana 10. travnja 2015. manjinski članovi vršili su pritisak na njega da se isplati zadržana dobit ili da se otkupe njihovi udjeli, na toj skupštini manjinske članove zastupao je odvjetnik koji je na samom početku skupštine iskazao da manjinski članovi žele prodati udjele tvrtki pa su za nekoliko dana dostavili i ponudu koja je i realizirana. Dakle, manjinski članovi nisu željeli sudjelovati u daljnjem poslovanju tvrtke jer su se bojali da će im stečena vrijednost propasti. Iz zapisnika sa skupštine od 10. travnja 2015. vidljivo je da su prijetili sudskom tužbom ako se dobit ne isplati i da su svi bili suglasni da tvrtka kupi njihove udjele. Kao uprava društva sukladno važećim propisima tvrtku mora voditi s dužnom pozornosti i odgovara kao solidarni dužnik za štetu koja može nastati otkupom vlastitih udjela. Našao se u situaciji da se tvrtka u 2015. nalazila pred neizvjesnom budućnošću zbog vjerojatnog poslovanja na slobodnom tržištu a manjinski članovi željeli su isplatu zadržane dobiti i prijetili tužbom ako se dobit ne isplati ili žele da tvrtka otkupi udjele i da na taj način im se kroz prodajnu cijenu isplati zadržana dobit, što se na kraju i dogodilo da se izbjegnu nesuglasice među udjeličarima i sudski sporovi. Kako tvrtka nije imala dovoljno novca da svima isplati dobit to je kroz prodajnu cijenu za 37% udjela isplaćeno 37% dobiti a preostala dobit od 63% služila je za nastavak poslovanja. Dakle, manjinski članovi društva iskazali su namjeru prodaje svojih udjela u D d.o.o. i za provedbu prodaje i dogovora cijene angažirali su odvjetnički ured P. i njegov ekonomski stručni tim. Iz zapisnika sa skupštine društva od 21. travnja 2015. razvidno je da su članovi društva u tč. 6 donijeli odluku da društvo stječe udjele od članova društva čiji pojedinačni udjeli iznose do 15% udjela u temeljnom kapitalu te su ovlastili upravu da u ime i za račun društva zaključi ugovore o prijenosu udjela sa članovima društva T., B., R., J. F., Z. i R. V. i M. te K.. Iz tih ugovora razvidno je da su članovi prodali svoje udjele i time sva svoja prava i obveze prema društvu. Radi se o tipskim ugovorima kojima članovi društva prodaju sve što čini vrijednost udjela a ako neku vrijednost ne prodaju to je obvezno navesti u ugovoru a kako takvog navoda u ovim ugovorima nema jasno je da su članovi prodali sve pa i zadržanu dobit. Članovi su toga svjesni jer do danas nitko nije podnio niti pismeni zahtjev za isplatom zadržane dobiti niti pokrenuo sudsku tužbu. Da su članovi bili svjesni da su prodajom udjela prodali i zadržanu dobit vidi se iz tč. 3 zapisnika sa skupštine održane dana 10. travnja 2015. gdje su jasno iskazali da su protiv toga da se dobit ne isplati. Dana 29. travnja 1996. svi članovi društva potpisali su kod javnog bilježnika svaku stranicu Društvenog ugovora i bili su upoznati s odredbom čl. 31 u kojoj je propisano da pravo na isplatu dobiti ima član društva koji je upisan u knjigu poslovnih udjela na dan isplate dobiti a ta odredba i danas postoji u Društvenom ugovoru i nikada nije mijenjana pa su i zbog toga manjinski članovi bili potpuno svjesni da prodaju sve pa i zadržanu dobit. Iz same ponude odvjetnika P. koju je dostavio u ime grupe manjinskih članova proizlazi da je prodajna cijena formirana između ostalog i na osnovu zadržane dobiti. Ovakvi ugovori sklapali su se i ranijih godina i svi kupci su znali da su sve kupili od prodavatelja pa i dobit ostvarenu prije sklapanja ugovora. Na dan sklapanja ugovora ni jednom članu društva nije bilo poznato da je RH dana 14. travnja 2015. prodala svoje udjele "uvjetovanom prodajom u pogledu zadržane dobiti" a da se na dan 22. travnja 2015. nije znalo za taj ugovor vidljivo je i iz toga što je poziv za skupštinu za dan 21. travnja 2015. upućen Vladi RH te iz samog ugovora sklopljenog između RH i Z. koji je ovjeren kod javnog bilježnika 21. travnja 2015. a dostavljen je D s popratnim dopisom od strane javnog bilježnika koji dopis je datiran sa 6. svibnja 2015. Dakle, nije postojala ni teoretska mogućnost da se ugovori kojima su manjinski članovi prodali svoje udjele izrade po uzoru na ugovor sklopljen između RH i I. Z. u smislu "uvjetovane prodaje u pogledu zadržane dobiti". Pogrešno je da je on pregovarao sa manjinskim članovima i utjecao na prodajnu cijenu, bio je samo posrednik u pregovorima između grupe manjinskih članova i većinskog člana društva. Iz dostavljene ponude razvidno je da su manjinski članovi kao grupa za 27% poslovnog udjela tražili 1.566.000,00 kn što iznosi 58.000,00 kn za 1% poslovnih udjela. Nije on nakon toga dostavio tri ponude sa lista 3/105 spisa jer kada se pogleda dokumentacija vidljivo je da se radi o tri varijante u kojima se ukupna suma za 27% udjela ne mijenja i ne bi trebala biti veća od 1.570.000,00 kn, dakle dostavljene su im razrađene tri varijante "njihove prije dostavljene ponude", jedino što se mijenja u drugoj i trećoj varijanti je veći iznos za gospođu T. a na teret drugih članova "radi meni nepoznatog njihovog internog dogovora".

K. koji je raspolagao s 10% poslovnih udjela složio se da njemu bude kao i drugima iz grupe uz uvjet da se njemu dogovoreni iznos zaokruži. Pogrešno je razmatrati prodajne cijene pojedinačno po ugovorima jer su pojedinačne prodajne cijene plod "njihovog internog dogovora unutar grupe" koliko će kome pripasti od ukupne cijene dogovorene s većinskim vlasnikom. Iznos ukupne zadržane dobiti približno odgovara ukupnoj prodajnoj cijeni za svih šest ugovora sklopljenih 22. travnja 2015. Pripadajuća zadržana dobit za navedenih 37% udjela iznosi oko 2.183.000,00 kn i isplatom takvih naknada kompenzirana im je isplata dobiti koja je predviđena za buduća razdoblja, vidljivo je da je sama naknada za koju je prijenos udjela izvršen zapravo manja od pripadajuće dobiti ali sama činjenica da se na ovaj način unaprijed isplaćuje dobit, koja bi ovisno o likvidnosti tvrtke bila isplaćivana godinama kasnije, rezultira time da je cijena samih udjela opravdano malo manja. Manjinski članovi bili su slobodni svoje udjele prodati bilo kome po bilo kojoj cijeni ali očito je da nisu na slobodnom tržištu našli kupca koji bi ponudio veću cijenu od ostvarene dana 22. travnja 2015. Manjinski članovi prodali su ukupno 37% temeljnog kapitala za iznos od 2.087.742,00 kn čime je D d.o.o. stekao pravo na udjele i sve što i inače udjeli nose sa sobom a što znači da 1% tvrtke je prodano po tržišnoj cijeni od 56.425,00 kn. U svibnju 2015. u D d.o.o. zaprimljen je Ugovor o prodaji poslovnih udjela između RH i Z. iz kojeg je razvidno da je RH u travnju 2015. na javnoj dražbi prodala 1,83% poslovnih udjela po tržišnoj cijeni od 3.525,00 kn a što znači da je 1% tvrtke prodan za iznos od 1.900,00 kn. Ta tržišna cijena odnosi se na sve što udjeli sadrže osim zadržane dobiti iz prethodnog razdoblja, naime čl. 4 Ugovora prodavatelj je zadržao pravo na isplatu dobiti ostvarene do potpisa ugovora a iz čega proizlazi da kupac ima pravo na dobit koja će se ostvariti od dana potpisa Ugovora. Od odvjetničkog ureda tvrtke dobio je odgovor da je sve u redu sa tim ugovorom. RH je dakle prodala sve što ide s udjelom osim zadržane dobiti pa se zbrojem postignute tržišne cijene i iznosa zadržane dobiti lako dolazi do ukupne tržišne cijene udjela u kojoj bi bila uključena i zadržana dobit. Iznos zadržane dobiti na dan prodaje iznosio je oko 5.900.000,00 kn a 1,83% od toga iznosi 108.000,00 kn pa kada se zbroji prodajna cijena od 3.525,00 kn i iznos zadržane dobiti od 108.000,00 kn dobija se suma od 111.525,00 kn a što znači da je RH prodavala udjele sa zadržanom dobiti 1% tvrtke prodala bi za 60.942,00 kn što je blizu dogovorenoj cijeni između članova društva i D d.o.o.

Vezano za ugovor sklopljen između D d.o.o. i njega navodi da je provjerio sa odvjetničkim uredom tvrtke da li može od D d.o.o. kupiti 37% udjela po istom modelu "uvjetovanog ugovora" kojeg su sklopili RH i Z. pa kad mu je potvrđeno da se može dana 3. lipnja 2015. održana je skupština na kojoj su svi članovi društva potvrdili ugovor između D d.o.o. i njega, dakle odobreno je sklapanje ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. Iz ugovora je razvidno da je dogovoreno da kupac stječe pravo na dobit koja će se ostvariti nakon dana potpisa ugovora iz čega proizlazi da prodavatelj ima pravo na dobit ostvarenu do dana potpisa ugovora a on je kupljene udjele platio 150.800,00 kn a što znači da 1% tvrtke je kupljen za iznos od 4.075,00 kn, znači da je ta prodajna cijena duplo veća u odnosu na ugovor između RH i Z. ali bitno manja u odnosu na cijenu kada se sa udjelima prodaje i zadržana dobit što je bio slučaj kada je D d.o.o. kupovao svoje vlastite udjele. D d.o.o. mu je prodao sve što ide s udjelom osim zadržane dobiti pa se zbrojem postignute tržišne cijene i iznosa zadržane dobiti na dan prodaje dolazi do ukupne tržišne cijene udjela u kojoj bi bila uključena i zadržana dobit, pa kako je zadržana dobit na dan prodaje iznosila 5.900.000,00 kn a 37% od toga je 2.183.000,00 kn i ako se zbroji prodajna cijena od 150.800,00 kn i iznos zadržane dobiti za 37% udjela od 2.183.000,00 kn dobije se suma od 2.333.800,00 kn a što znači u slučaju da je D d.o.o. prodavao udjele sa zadržanom dobiti 1% tvrtke bi prodao za 63.075,00 kn što je vrlo blizu prije dogovorenim cijenama u oba prijašnja slučaja. Ističe kako je on ipak platio najveću cijenu.

Naknadno je u razgovoru s drugim odvjetnicima saznao da ugovor sklopljen između RH i Z. nije možda pravno najbolje riješen jer se prema Zakonu o trgovačkim društvima i Društvenom ugovoru dobit isplaćuje članovima društva koji su na dan isplate upisani u knjigu poslovnih udjela. Utvrdili su da se zadržana dobit iz prethodnog razdoblja može temeljem tog ugovora isplatiti RH ali da o tome netko posebno mora voditi brigu i da ne bi netko zaboravom na taj ugovor mogao isplaćivati dobit iz tog razdoblja Z. kao članu društva. Samim tim uvidio je da se te primjedbe i moguće pogrešne isplate zadržane dobiti odnose i na ugovor koji je on sklopio sa D d.o.o. po istom modelu. Nadalje, iz procjene vrijednosti društva D d.o.o. izrađene u srpnju 2015. od revizora M d.o.o. proizlazi da je ukupna vrijednost društva 5.209.084,00 kn a što je znatno manja vrijednost od knjigovodstvene vrijednosti društva i potvrđuje da on nije oštetio tvrtku prilikom kupnje poslovnih udjela. Prilikom izrade procjene naučio je da postoji teoretska mogućnost da bi neki drugi revizor mogao imati drugačiji pogled na vrijednost tvrtke pa je iz tog razloga kao i prije navedenih razloga predložio članovima društva sklapanje ugovora o raskidu ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. Razlog raskida ugovora nije njegovo priznanje da je oštetio tvrtku za milijunske iznose kako mu se to inputira od strane DORH-a. Dana 6. kolovoza 2015. održana je skupština društva koja je prihvatila njegov prijedlog.

Vezano za šest ugovora kojima je D d.o.o. od manjinskih članova kupio vlastite udjele navodi da isti imaju tipski oblik ugovora kojima kupac kupuje svu vrijednost tvrtke, dakle prodaje se neki postotak tvrtke za neki novčani iznos a ugovor o prodaji i kupnji uređuje odnose između prodavatelja i kupca pa ako se u ugovoru ne istakne "neka uvjetovana prodaja ili kupnja neke vrijednosti" onda je jasno da kupac po tipskom ugovoru kupuje sve pa i dobit koja je nastala do potpisa ugovora i od potpisa ugovora, a na dan kupnje čini vrijednost kupljenih udjela nekog društva. U ugovoru između njega i D d.o.o. kupnja je "uvjetovana" na način da je napisano da on kao kupac ima pravo na dobit od potpisa ugovora pa iako u ugovoru nije napisano kakav utjecaj to ima na drugu stranu iz toga proizlazi da D d.o.o. kao prodavatelj ima pravo na dobit do potpisa ugovora. Iz dokumentacije proizlazi da se u provedbi isplate zadržane dobiti za 2014. na dan 18. lipnja 2015. potvrđuje u ekonomskom smislu istovjetnost "uvjetovane prodaje" iz čl. 4 ugovora od 14. travnja 2015. između RH i Z. i čl. 4 ugovora od 3. lipnja 2015. između D d.o.o. i njega jer su isplate dobiti završile upravo na računu prodavatelja (RH i D d.o.o.) kao bivših članova društva na dan isplate a ne na računu Z. i njega kao članova društva na dan isplate.

Nitko ne može tvrditi da je financijska vrijednost ugovora sklopljenog između RH i Z. 3.525,00 kn jer je RH na osnovu "uvjetovane prodaje" iz tog ugovora naknadno na račun dobila novac u iznosu od 111.600,00 kn temeljem odluka o isplati dobiti od 17. lipnja i 1. rujna 2015. te 21. travnja 2017. i 24. travnja 2018. Kako je ugovor sklopljen između D d.o.o. "identičnih uvjeta" kao ugovor sklopljen između RH i Z. jasno je da nitko ne može tvrditi da je financijska vrijednost tog ugovora 150.800,00 kn kada bi D d.o.o. na osnovu "uvjetovane prodaje" iz tog ugovora naknadno dobio 2.183.000,00 kn. Prvom odlukom o isplati dobiti od 17. lipnja 2015. D d.o.o. je profitirao za iznos od 90.601,58 kn a da ugovor između njega i D d.o.o. nije raskinut dana 6. kolovoza 2015. D d.o.o. bi kroz preostale tri odluke o isplati dobiti profitirao i za preostali iznos od 2.092.398,42 kn.

Manjinski članovi društva prodaju D d.o.o. 37% udjela za ugovorenu cijenu od 2.087.742,00 kn a njemu je D d.o.o. te udjele prodao za 150.800,00 kn. Iz bilance analitike od 31. svibnja 2015. proizlazi da tvrtka posjeduje zadržanu dobit od 5.898.524,99 kn pa ako se netko "odrekne" 37% proizlazi da se "odrekao" iznosa od 2.182.454,20 kn, dakle za iste udjele samo mjesec i 10 dana nakon toga ugovorio je veću cijenu plaćanja u iznosu od 245.512,20 kn a ne cijenu manju za iznos od 1.936.958,00 kn kako to neutemeljeno tvrdi DORH pa proizlazi da tvrtka ne može biti oštećena. Dakle, u sve tri prodaje udjela u 2015. (cijena prodajnog udjela sa zadržanom dobiti iz ugovora 2.087.742,00 kn; ugovor RH – Z.; ugovor D d.o.o. – D.) postignute su skoro identične cijene. Kako je RH svoje udjele prodala Z. po najvećoj postignutoj tržišnoj cijeni na javnoj dražbi a samo cca 45 dana kasnije D d.o.o. svoje udjele "identičnom uvjetovanom prodajom" prodaje njemu po "istoj toj najvećoj postignutoj tržišnoj cijeni na javnoj dražbi" sigurno je da D d.o.o. ne trpi nikakvu štetu budući da udjele ne može prodati po većoj cijeni u slučaju kada sa udjelima ne prodaje ostvarenu dobit do dana potpisa ugovora već kupac kupuje i plaća budućnost tvrtke. Smatra da je nalaz vještaka D. T. B. iz rujna 2020. u kojem je navela da smatra da za D d.o.o. nije nastala šteta na temelju otkupa 37% poslovnih udjela društva D d.o.o. izrađen prema pravilima struke jer je vještak uvažila postignute tržišne cijene. Za dopunu nalaza i mišljenja nije bilo potrebe. Jedinu pravu tržišnu vrijednost određuje slobodna konkurencija na slobodnom tržištu a to je u ovom slučaju javna dražba na kojoj je RH prodala udjele Z. 14. travnja 2015. Prodaje odnosno kupnje udjela dana 22. travnja 2015. i 3. lipnja 2015. obavljene su za sličnu tržišnu cijenu pa nema govora da je itko oštećen. Dopuna nalaza vještaka T. B. od srpnja 2021. nije sačinjena prema pravilima struke, ima brojne računske i logičke pogreške. Iz stručne literature proizlazi da se vrijednost koja se dobila bilo kojom metodom procjene mora promatrati odvojeno od prodajne cijene jer je prodajna cijena rezultat dogovora prodavatelja i kupca a jedinu pravu vrijednost određuje slobodna konkurencija na slobodnom tržištu a to je u ovom predmetu javna dražba na kojoj je RH prodala udjele Z.. Prilikom kupnje udjela D d.o.o. vodio se javnom dražbom koju je provela RH smatrajući da je ista zakonita, poštena i mjerodavna u određivanju tržišne cijene i platio je duplo veću cijenu od one postignute na javnoj dražbi i bio je tada a i sada uvjeren da je sve zakonito i pošteno prema svim sudionicima u provedenim prodajama/kupovinama udjela D d.o.o. u travnju i lipnju 2015. Dakle, proizlazi da D d.o.o. nije oštećen prilikom otkupa 37% poslovnih udjela a iz toga proizlazi da nije kriv prema tč. 2 optužnice.

Upitan zašto, kada su mali udjeličari prodavali 37% udjela to nije prodano od strane D d.o.o. na javnoj dražbi, navodi da u D d.o.o. ni u jednom slučaju nisu išli na javnu dražbu jer da su vidjeli da RH od 2013. na javnoj dražbi ne može prodati udjele a i nisu imali obvezu da to stave na javnu dražbu jer su d.o.o. Nisu imali ni obvezu da prikupe tri najbolje ponude pa navodi kako odluku o prodaji udjela donose članovi društva. Od početka ovog postupka njegovo zdravstveno stanje je narušeno, ima 7 stentova, problem sa kiselinom pa ima i posebnu prehranu a zadnje vrijeme ga muče zglobovi pa ne može hodati. Supruga također ima zdravstvenih problema, izvađena joj je maternica dok su njihova djeca – sinovi od 20 i 24 godine zdravi a žive sa njima.

Kada je optuženiku predočeno da je prilikom prvog ispitivanja u ŽDO R iskazao kako prilikom prodaje udjela od strane malih udjeličara u cijenu nije bila ukalkulirana zadržana dobit a da sada u svojoj obrani govori o tome kako je cijena iz ugovora sa malim udjeličarima ustvari sadržavala zadržanu dobit, pa upitan što je točno navodi "malo smo se tu pogubili kod ispitivanja u ŽDO R. Točno je ono što sam naveo danas na raspravi a to je da je zadržana dobit bila ukalkulirana u tu cijenu prilikom ovih ugovora od 21. travnja 2015.". Kada mu je predočeno da iz njegovog iskaza proizlazi da se Z. "odrekao zadržane dobiti" prilikom sklapanja ugovora sa Vladom RH i s druge strane kada mu je predočeno da je iskazao kako su mu pravnici rekli da je to privatan kapital i da se može dogovoriti što god se hoće, pa ako je Vlada RH u ugovor stavila da zadržava pravo da joj se isplati zadržana dobit koja je ostvarena do trenutka potpisivanja ugovora bez obzira kada će ta dobit biti isplaćena čega se to Z. odrekao kada nije ništa niti imao jer kupuje samo 2% udjela, navodi da je to točno. Upitan čega se on "odrekao" ugovorom od 3. lipnja 2015. navodi kako u ugovoru stoji da on ima pravo na isplatu zadržane dobiti i to buduće dobiti, dakle od 3. lipnja 2015. pa kada mu je predočeno da je normalno da udjeličar ima pravo na isplatu zadržane dobiti za ono vrijeme za koje je vlasnik udjela, dakle on u konkretnom slučaju od 3. lipnja 2015. do 6. kolovoza 2015. opt. navodi kako je to točno no dodaje da kada su sačinili ugovor od 3. lipnja 2015. da nisu mogli prepisati ono što je u ugovoru između RH i Z. jer da je onih 37% udjela već isplaćeno malim udjeličarima. Što se tiče toga koji mu je odvjetnik rekao da se ugovor od 3. lipnja 2015. ne bi mogao uspoređivati sa ugovorom Z. – RH navodi da ne zna kako se zove ali "ima odvjetnički ured na stepenicama iznad hotela B.". Dopuna nalaza vještaka B. izrađena je po statičkoj metodi ali takvih metoda postoji cijeli niz. Iz razgovora sa pet vještaka i dva revizora proizlazi da je vještak B. u dopuni nalaza koristila knjigovodstvenu statičku metodu koja se ne koristi pri izradi statičke vrijednosti poduzeća. Tvrtku vodi od 2003. kao direktor i sve je bilo OK, nema nikakvih drugih bilo kakvih sudskih postupaka, u ovom postupku pregledana je imovina njega i supruge i utvrđeno je da je stečena na legalan i zakonit način. Sve je radio putem skupština i sklopljenih ugovora, sve je prijavljivao državnim tijelima, sve su provjeravali javni bilježnici a u tome su sudjelovali i odvjetnički uredi, nije krivotvorio niti jedan dokument iz cijelog spisa pa se pita kako netko može smatrati za tako vođenu tvrtku da je neku vrijednost koja je prodana za 2.150.000,00 kn kupio samo za 150.000,00 kn.

3.1. Prilikom prvog ispitivanja u ŽDO R opt. Ž. D. iznio je svoju obranu što proizlazi iz zapisnika o prvom ispitivanju (list 816 – 819 spisa) a reproduciranjem audio video snimke (list 820 spisa) utvrđeno je da je te prigode opt. iskazao a u odnosu na djelo iz tč. 2 optužnice da se kupnja D svojih vlastitih udjela i prodaja tih udjela odvijala putem odvjetničkog ureda sa kojim je imao sklopljen ugovor a radi se o odvjetničkom uredu G. M. i L. S. time da mu je L. S. u biti vodila praktično sve poslove. Znači odvjetnički ured je bio u to upućen i aktivno je u tome sudjelovao, pripremao dokumentaciju, potvrđivao pravilnost provedenih postupaka. D je kupio sve te udjele na skupštini održanoj 21. travnja 2015. gdje su članovi to potvrdili a nakon toga u 5. mjesecu 2015. dobili su od javnobilježničkog ureda iz Z ugovor kojim Vlada RH, koja je bila član, prodaje 2% svojih udjela. Dobili su taj ugovor koji je bio realiziran i to je bilo njihovo prvo saznanje da je Vlada prodala svoje udjele I. Z. na način da je zadržala pravo na isplatu zadržane dobiti a praktično I. Z. koji je platio 50% manje od nominalne cijene tog udjela imao je pravo na buduću dobit koja će se ostvariti iz tog poslovanja. Taj ugovor i tu dokumentaciju proslijedio je odvjetničkom uredu i oni su rekli da je pravno to ispravno a nakon toga razgovarao je sa odvjetničkim uredom i dogovorili su se da odvjetnički ured pripremi ugovor kojim će on kupiti 37% udjela u tvrtki D. Na skupštini održanoj 3. lipnja 2015. članovi društva potvrdili su da po tom sličnom modelu kao i Vlada RH i Z. to kupi pa je platio 37% punu nominalnu cijenu od 150.800,00 kn ali se u ugovoru u klauzuli u biti odrekao zadržane dobiti i po tom istom principu u bilanci tvrtke sa 31. svibnja 2015. zadržana dobit iznosi cca 5.890.000,00 kn a što znači da tih 37% od toga što se on odrekao iznosi 2.180.000,00 kn plus ono što je platio 150.800,00 kn pa proizlazi da je svoje udjele platio 2.333.000,00 kn što je 245.000,00 kn više nego što je D platio svojim članovima pri kupnji udjela.

Vezano za to zašto je "dioničarima" plaćeno 2 miliona kuna navodi da je na skupštini 10. travnja 2015. punomoćnik R. T. u točki gdje se određuje što će se raditi sa dobiti iz prethodnih godina, nije se slagao da se dobit zadrži, u tom zapisniku sa skupštine stoji da je iskazao da će pokrenuti tužbu prema tvrtki D sa traženjem da se isplati sva zadržana dobit iz prethodnog razdoblja udjeličarima odnosno članovima društva i to svima i tu su bili u situaciji da tvrtka moguće izgubi spor, da mora platiti velike materijalne troškove a ako dođe do pravomoćne presude da će morati vjerojatno isplaćivati i svu buduću dobit, odnosno praktično skoro svu a to bi značilo da bi se tvrtka D dovela u nezavidnu situaciju što se tiče poslovanja, ne bi bili solventni, ne bi mogli ispunjavati mnogobrojne zahtjeve koji su propisani propisima za djelatnost, bilo bi apsolutno ugroženo poslovanje pa su članovi na skupštini 21. travnja 2015. odlučili da potvrde ugovore o prodaji jer im je to znači očito bilo u interesu. Kada su članovi prodavali D udjele ili kada je D prodavao svoje udjele njemu to nisu uopće dva identična ugovora, ugovori sadrže bitno različite uvjete jer tamo su se članovi odrekli zadržane dobiti kada su prodavali D a nakon toga kada je on kupovao udjele od D on se odrekao zadržane dobiti u iznosu od 2.180.000,00 kn i još povrh toga je platio 150.000,00 kn a bitno je naglasiti da 37% udjela prije prodaje, prije kupnje od samog D ne može isto vrijediti kao kad je D prodavao te udjele jer su 2 miliona i nešto izašla iz tvrtke.

Pozvan da objasni zašto je udjeličarima plaćeno preko 2 miliona a on je platio 150.000,00 kn za 37% ističe kako je odvjetnica rekla da se tu radi o privatnom kapitalu i ono što se dvije strane dogovore da je to prihvatljivo i ispravno a članovi su se dogovorili i na skupštini je to potvrđeno od strane članova, znači ti ugovori sa iznosima su potvrđeni, na skupštini 21. travnja 2015. kao uprava i direktor dobio je od članova ovlaštenje da 22. travnja 2015. ode u javnobilježnički ured i da potpiše takve ugovore i izvrši isplate, znači članovi su se dogovorili i članovi su to odobrili. Nakon mjesec i 10 dana tih 37% udjela kupio je on od D za 150.000,00 kn i odrekao se onog dijela zadržane dobiti iz prethodnog razdoblja, ta zadržana dobit nije bila uključena u cijenu koju je D platio bivšim udjeličarima za onih 37% jer da tome nije tako onda se ni on ne bi imao od čega odricati. Najveći udjeličar je V. T., to je njegova punica koja nije sudjelovala na skupštinama nego je dala punomoć svojoj kćerki M. D. koja je njegova supruga. Sa tom punomoći M. D. je odlučivala na skupštini u ime svoje majke i njenih dijelova. K. je imao 10% , B. 9%, R. T. 14% a ostali članovi društva kretali su se oko 2% dok V. T. sada ima 61% a ranije je imala 59%.

Odluku da se udjeličarima za onih 37% izvrši isplata donijeli su članovi društva na skupštini a ne on samostalno a njegov posao je bio da kod javnog bilježnika potpiše te ugovore i izvrši isplatu, nije imao utjecaja na formiranje te cijene. Nakon što je kupio tih 37% udjela savjetovao se sa jednim odvjetnikom, raspravljali su o mnogo toga pa su se dotakli i ugovora gdje je Vlada RH prodala svoje udjele po modelu da Vlada kao bivši član zadržava pravo na zadržanu dobit a novi član I. Z. u biti stječe pravo samo na neku ostvarenu buduću dobit od dana potpisivanja ugovora pa je odvjetnik rekao da on ne bi mogao sa 100%-tnom sigurnošću reći kao njegovo odvjetničko društvo koje je predstavljalo tvrtku, da je to baš sve najspretnije riješeno i onda se vezano s tim nametnulo pitanje budući su primijenili isti model, praktično slični i na ugovor kada je on kupovao udjele od tvrtke D i onda nije htio dvojiti oko toga nego je sazvao skupštinu koja se održala 6. kolovoza 2015. gdje je članovima društva objasnio što je razgovarao sa odvjetnikom, da to možda nije ispravno i da bi možda netko mogao reći da je D moguće u nekoj budućnosti oštećen i članovi društva su se tu složili da on razvrgne taj ugovor tako da je vratio udjele tvrtki D a D je njemu vratio ono što je platio, 150.800,00 kn tako da su se otklonile u principu sve moguće sumnje u neko oštećivanje D. Na toj skupštini 6. kolovoza 2015. sudjelovali su svi članovi društva i oni su se s tim složili, tako da je to otklonjeno iako odvjetnički ured koji je zastupao tvrtku i dalje tvrdi da je to sve pravno čisto i u redu, da to nisu trebali činiti ali da bi otklonili bilo kakvu sumnju u mogućnost oštećivanja D "vratili smo udjele i otklonili sve moguće sumnje". V. T. sada ima 61%, D ima svoj vlastiti udio od 37% i I. Z. ima 2%. Odvjetnik s kojim je razgovarao rekao je da bi to odricanje od zadržane dobiti moglo biti sporno, naime taj odvjetnik je rekao da bi možda neki nasljednici jednog dana možda mogli zanemariti tu klauzulu isplate zadržane dobiti pa onda isplaćivati taj dio sebi "pa onda da to otklonimo evo vratili smo to na početnu poziciju". Dakle, ta njegova izjava o odricanju od zadržane dobiti neke potencijalne nove stjecatelje tih 37% možda ne bi obvezivala. RH je zadržala pravo na dobit, sklopljen je takav ugovor gdje Vlada RH zadržava pravo na svu stečenu zadržanu dobit do datuma prodaje a dalje Z. ima pravo na buduću ostvarenu dobit.

3. U tijeku dokaznog postupka pročitani su Društveni ugovor D d.o.o. (list 27 – 34 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra (list 35 – 39 spisa), financijski izvještaj za 2013.g. (list 40 – 42 spisa), poziv za skupštinu društva D od 10. travnja 2015.g. (list 43 – 49 spisa), analitičke kartice konta na dan 31. ožujka 2015.g. (list 50 – 51 spisa), očitovanje na predložene točke dnevnog reda i prijedlog dnevnog reda (list 52

– 54 spisa), poziv za skupštinu društva D d.o.o. za 21. travnja 2015.g. (list 55 – 59 spisa), ponuda upravi TD D d.o.o. i odgovor (list 59 – 67 spisa), knjiga poslovnih udjela sa danom 06. srpnja 2011.g. (list 68 – 69 spisa), Odluka o isplati dobiti za 2013.g. (list 71 – 72 spisa), zapisnik sa redovne glavne skupštine društva D d.d. od 29. travnja 1996.g. i dokumentacija (list 120 – 140 spisa), zapisnik skupštine društva D d.o.o. i dokumentacija od 5. lipnja 2000.g. (list 142 – 145 spisa), zapisnik sa skupštine društva D d.o.o. od 20. kolovoza 2003.g. i dokumentacija (list 147 – 176 spisa), zapisnik sa skupštine društva D d.o.o. od 28. studenoga 2003.g. i dokumentacija (list 178 – 205 spisa), popis članova društva na dan 30. ožujka 2011.g. i 12. travnja 2011.g. (list 209 – 214 spisa), zapisnik sa skupštine društva D d.o.o. od 18. veljače 2011.g. i dokumentacija (list 217 – 246 spisa), Ugovor o prijenosu poslovnog udjela D d.o.o. između F. P. i V. T. od 26. siječnja 2015.g. (list 248 – 252 spisa), Odluka skupštine društva D d.o.o. od 21. travnja 2015.g. o izmjeni Društvenog ugovora od 18. veljače 2011.g. (list 254 – 265 spisa), ugovori o prijenosu poslovnih udjela između D d.o.o. i R. T., J. K., P. B., D. R., J. F., Z. V., R. V. i M. M. (list 270 – 287 spisa) te upis promjene članova društva u sudskom registru (list 267 – 269 spisa), izvod sa računa D d.o.o. broj ......... koji se vodi kod banke d.d. (list 288 – 290 spisa), promjena upisa u sudski registar (list 292 – 293 te 298 – 299 spisa), Ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnih udjela između RH i Z. I. sa dokumentacijom (list 301 – 308 spisa), prijava za upis u sudski registar D. Ž. kao imatelja 6 poslovnih udjela (list 310 – 312 spisa), Ugovor o prijenosu vlastitih poslovnih udjela D d.o.o. zaključen 3. lipnja 2015.g. između D d.o.o. i Ž. D. (list 313 – 316 spisa), zapisnik sa skupštine društva D d.o.o. od 3. lipnja 2015.g. (list 317 – 318 spisa), upis Ž. D. kao člana društva D d.o.o. (list 321 – 322 spisa), zapisnik redovne skupštine D d.o.o. od 29. travnja 2003.g. (list 323 – 324 spisa), zapisnik izvanredne skupštine društva od 13. lipnja 2003.g. (list 325 – 327 spisa), zapisnik sa skupštine društva D d.o.o. od 20. kolovoza 2003.g. (list 328 – 329 spisa), zapisnik sa skupštine društva D d.o.o. od 25. kolovoza 2003.g. (list 330 – 332 spisa) uz dokumentaciju (list 333 – 344 spisa), zapisnik sa skupštine društva D d.o.o. od 25. kolovoza 2003.g. (list 345 – 346 spisa), zapisnik sa skupštine od 28. studenoga 2003.g. (list 347 – 351 spisa), zapisnik sa skupštine od 23. travnja 2004.g. , 25. travnja 2005.g., 25. travnja 2006.g., 23. travnja 2007.g., 18. travnja 2008.g., 17. travnja 2009.g., 16. travnja 2010.g., 18. veljače 2011.g., 15. travnja 2011.g., 20. travnja 2012.g., 21. siječnja 2013.g., 19. travnja 2013.g., 22. travnja 2014.g., 10. travnja 2015.g., 21. travnja 2015.g., 3. lipnja 2015.g. (list 352 – 397 spisa), popis članova društva iz 2001.g., 2003.g., 2004.g., 2006.g., 2008.g., 2009.g., 2011.g., 2015.g. (list 398 – 429 spisa), Ugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela od 21. siječnja 2002.g. između K. J. i P. B. (list 430 – 433 spisa), Ugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela od 25. kolovoza 2003.g. između B. M. i V. T. (list 434 – 436 spisa), Ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnog udjela između fonda za ....... i C b d.o.o. zastupanog po direktoru H. a u ime i za račun D. P. od 20. lipnja 2003.g. i dokumentacija (list 437 – 444 spisa), Ugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela između J. T. i V. T. od 21. srpnja 2004.g. (list 444 – 446 spisa), Ugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela od 21. srpnja 2004.g. između A. F. i V. T. (list 447 – 449 spisa), Ugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela između M. M. i V. T. od 28. veljače 2006.g. (list 450 – 451 spisa), Ugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela od 24. travnja 2009.g. između Đ. V. i V. T. (list 453 – 456 spisa), Ugovor od 26. siječnja 2015.g. između F. P. i V. T. (list 457 – 459 spisa), Ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnih udjela između RH i Z. I. od 14. travnja 2015.g. (list 460 – 463 spisa), Odluka o isplati dobitka za 2005.g. i preslike isplatnica (list 492 – 500 spisa), Odluka o isplati dobitka za 2006.g. i preslike isplatnica (list 501 – 515 spisa), Odluka o isplati dobiti za 2007.g. i preslike isplatnica (list 516 – 533 spisa), Odluka o isplati dobiti za 2008.g. i nalozi za isplatu (list 534 – 544 spisa), Odluka o isplati dobiti za 2009.g. i izvadak o stanju i prometu po računu (list 546 – 549 spisa), Odluka o isplati dobiti za 2010.g. i izvadak po računu (list 550 – 556 spisa), Odluka o isplati dobiti za 2012.g. i izvod po računu (list 557 – 561 spisa), Odluka o isplati dobiti za 2013.g. i izvod iz prometa po računu (list 562 – 566 spisa), Odluka o isplati dobiti za 2014.g. i izvod prometa po računu (list 567 – 570 spisa), Sporazum o prestanku Ugovora o radu između D d.o.o. i R. T. uz dokumentaciju (list 621 – 630 spisa), zapisnik sa skupštine društva D d.o.o. od 18. veljače 2011.g. i specijalna punomoć V. T. uz fotokopije povratnica (list 647 – 657 spisa), uplatnica od 3. srpnja 2015.g. o uplati iznosa od 150.800,00 kn (list 683 spisa), izvod po računu D d.o.o. od 17. lipnja 2015.g. pa nadalje (list 684 – 692 spisa), financijski izvještaj D d.o.o. za 2014.g. (list 693 – 700 spisa), Ugovor o radu između D d.o.o. i Ž. D. od 26. kolovoza 2003.g. (list 711 – 713 spisa) te anexi Ugovora od 6. listopada 2003.g. i 01. veljače 2010.g. (list 714 – 716 spisa), Ugovor o radu između D d.o.o. i Ž. D. od 21. siječnja 2013.g. (list 717 – 719 spisa), Ugovor o međusobnim pravima i obvezama direktora i društva od 21. siječnja 2013.g. (list 720 – 724 spisa), Ugovor o punomoćstvu (list 622 – 623 spisa), zapisnik sa izvanredne skupštine društva D d.o.o. od 6. kolovoza 2015.g. (list 847 – 851 spisa), Ugovor o raskidu Ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela od 6. kolovoza 2015.g. (list 852 – 854 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za D d.o.o. (list 1/84 – 89 te 1/309 – 315 spisa), u suglasnosti sa strankama pročitani su iskazi svjedoka R. T. (list 92 – 93, 853 – 861 te 864 spisa), J. K. (list 93 – 94, 862 – 864 te 864 - 865 spisa), J. F. (list 94 – 95, 865 spisa), P. F. (list 95 – 96, 868 - 870 spisa), P. B. (list 114 – 115, 866, 875 - 877 spisa), Z. V. (list 115 – 116, 866, 878 - 880 spisa), D. R. (list 150, 866, 872 - 874 spisa), Đ. P. (list 863 spisa), M. M. (list 867 spisa) a po čl. 431 st. 7 i 8 ZKP/08 i iskaz svjedoka I. Z. (list 321 spisa), pročitana je dokumentacija priložena po optuženiku a u odnosu na tč. 2 (list 3/141 – 4/142 spisa), ispitani su svjedoci M. D. (list 1045 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka u odnosu na tč. 2 optužnice (list 253 – 285 spisa), dopuna nalaza i mišljenja (list 900 – 951 spisa) te dopuna nalaza i mišljenja nakon što je vještak uzela u obzir primjedbe optuženika (list 994 – 1015 spisa) te je saslušana stalni sudski vještak dipl.oec. D. T. B. (list 322 – 323 te 1052 – 1056 spisa) te je pročitan izvod iz KE (list 316 spisa).

3.1. Iz Društvenog ugovora D d.o.o. od 11. travnja 2011. potpisanog po predsjedniku skupštine K. J. (list 27 – 34 spisa) proizlazi da je sjedište društva bilo u R – V ....... a kao djelatnost društva navode se dimnjačarski poslovi čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje, itd., dok se u čl. 6 navodi da temeljni kapital društva iznosi 409.300,00 kn time da je V. T. imala 59% poslovnih udjela (243.500,00 kn), R. T. 14% poslovnih udjela (55.800,00 kn), J. K. 10% poslovnih udjela (40.900,00 kn), P. B. 9% poslovnih udjela (37.200,00 kn), P. F. 2% poslovnih udjela (7.500,00 kn), D. R. 2% poslovnih udjela (7.500,00 kn), J. F. 1% poslovnih udjela (5.600,00 kn), fond 2% poslovnih udjela (7.500,00 kn), Z. V., R. V. i M. M. 1% poslovnih udjela (3.800,00 kn). Poslove društva vodi uprava u skladu sa zakonom, društvenim ugovorom i odlukama skupštine društva i te poslove dužna je voditi s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Skupštinu društva čine svi članovi društva koji imaju poslovni udio u društvu i što je upisano u knjigu poslovnih udjela a te članove društva na skupštini mogu zastupati punomoćnici na temelju pismene punomoći ovjerene po javnom bilježniku ili upravi društva. Skupština društva saziva se po upravi po potrebi a obavezno jedanput godišnje radi odlučivanja o godišnjim financijskim izviješćima i upotrebi dobiti. U čl. 19 propisano je da u slučaju prijenosa poslovnog udjela ili dijela poslovnog udjela pojedinog člana društva trećima, ostali članovi imaju pravo prvokupa razmjerno visini svog udjela u društvu. Član društva koji ima namjeru prenijeti svoj poslovni udio besplatno ili naplatno dužan je prethodno obavijestiti upravu društva sa naznakom cijene i osobe kojoj prenosi poslovni udio. Uprava društva dužna je u roku od 8 dana od dana primljene obavijesti preporučenim pismom obavijestiti ostale članove društva o namjeravanom prijenosu poslovnoga udjela. Ukoliko se članovi društva u roku od 30 dana od dana primljene obavijesti društva pismeno ne izjasne da žele kupiti poslovni udio, uprava društva će obavijestiti člana koji prenosi svoj poslovni udio da ga može prenijeti trećima, ali ne po nižoj cijeni od one ponuđene članovima društva. U slučaju da član društva želi besplatno prenijeti svoj poslovni udio trećima cijena istog se određuje prema tržišnoj cijeni a ostali članovi imaju pravo prvokupa. U čl. 30 i 31 propisano je da skupština društva nakon usvajanja godišnjih financijskih izviješća odlučuje o upotrebi dobiti nakon pokrivanja gubitka. Udio člana društva u raspodjeli dobiti jednak je postotnom udjelu njegovog poslovnog udjela. Pravo na isplatu dobiti ima član društva koji je upisan u knjigu poslovnih udjela na dan isplate dobiti. Uprava je ovlaštena isplatiti članovima društva predujam na ime dobiti iz predvidivog dijela netto dobiti, tijekom poslovne godine, samo onda ako račun dobiti i gubitka za proteklu godinu pokazuje dobit. Isplata predujma ne može prijeći iznos polovice prošlogodišnje dobiti.

3.2. Iz povijesnog izvatka sudskog registra za društvo D d.o.o. (list 35 – 39 spisa) proizlazi da je odlukom glavne skupštine od 29. travnja 1996. dioničko društvo preoblikovano u društvo s ograničenom odgovornošću pa su odlukom članova društva od 28. studenoga 2003. izmijenjene odredbe društvenog ugovora a odlukom članova društva od 18. veljače 2011. izmijenjene su odredbe društvenog ugovora vezano za temeljni kapital, temeljne uloge, poslovne udjele, trajanje mandata predsjednika skupštine i završne odredbe. Kao osnivači društva sa danom 27. veljače 2012. kod T suda u R upisani su V. T., R. T., J. K., P. B., D. R., J. F., RH, Z.

V., M. M. dok je P. F. bio član društva do 5. veljače 2015. a R. V. bila je član društva do 10. travnja 2015. Sa danom 28. kolovoza 2003. kao osoba ovlaštena za zastupanje društva u sudski registar upisan je Ž. D. – član uprave koji zastupa društvo samostalno i pojedinačno. Temeljni kapital društva na dan 15. srpnja 1996. iznosio je 408.800,00 kn a dana 24. veljače 2012. kao temeljni kapital navodi se iznos od 409.300,00 kn. Naime, odlukom članova društva od 18. veljače 2011. povećan je temeljni kapital za 500,00 kn.

3.3. Iz financijskog izvještaja društva D d.o.o. za 2013.g. (list 40 – 42 spisa) proizlazi da je dobit za 2012.g. iznosila 769.810,00 kn a za 2013.g. 751.985,00 kn dok je zadržana dobit za 2012.g. iznosila 3.796.891,00 kn a za 2013.g. 4.566.701,00 kn. 3.4. Iz analitičke kartice konta 11310 – depoziti u bankama (list 50 – 51 spisa) proizlazi da je depozit na dan 31. ožujak 2015.g. iznosio 5.085.463,13 kn a na dan 21. ožujak 2014.g. taj depozit je iznosio 3.395.904,83 kn, itd.

3.5. Iz zapisnika sa redovne glavne skupštine D d.d. od 29. travnja 1996.g. i priležeće dokumentacije (list 120 – 140 spisa) proizlazi da je skupštinu sazvala uprava društva (sada pok. I. T.) i na toj skupštini između ostalog donesena je Odluka o preoblikovanju dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću a donesen je i Društveni ugovor D d.o.o. a iz Odluke o preoblikovanju i popisa osnivača proizlazi da su osnivači – članovi društva d.o.o. 15 slijedećih osoba: I. T. sa 45,90% temeljnog kapitala, R. T. sa 13,64% temeljnog kapitala, J. K. sa 10,00% temeljnog kapitala, P. B. sa 6,82% temeljnog kapitala, Z. V. sa 3,64% temeljnog kapitala, D. P. sa 2,73% temeljnog kapitala, A. F. sa 2,27% temeljnog kapitala, J. K. sa 2,27% temeljnog kapitala, Đ. V. sa 2,27% temeljnog kapitala, M. B. sa 1,82% temeljnog kapitala, P. F. sa 1,82% temeljnog kapitala, F. M. sa 1,82% temeljnog kapitala, D. R. sa 1,82% temeljnog kapitala, J. T. sa 1,82% temeljnog kapitala i J. F. sa 1,36% temeljnog kapitala a ukupan temeljni kapital društva iznosi 408.800,00 kn.

3.6. Iz zapisnika sa skupštine društva D d.o.o. od 5. lipnja 2000.g. (list 142 – 145 spisa) proizlazi da je član uprave – direktor I. T. umro 23. svibnja 2000.g. pa se donosi Odluka o imenovanju D. P. za člana uprave – direktora dok je za predsjednika skupštine izabran J. K..

3.7. Iz zapisnika sa skupštine društva D d.o.o. od 20. kolovoza 2003.g. i dokumentacije (list 147 – 176 spisa) proizlazi da je temeljem rješenja o nasljeđivanju od 11. prosinca 2000.g. iza pok. I. T. njegova supruga između ostalog naslijedila prava i obveze – poslovni udjel od 45,90% svih udjela TD D d.o.o. pa ista dana 11. kolovoza 2003.g. svim članovima društva šalje obavijest da se saziva skupština društva za dan 20. kolovoza 2003.g. sa prijedlogom da se na toj skupštini opozove D. P. sa funkcije člana uprave i da se za člana uprave imenuje Ž. D.. Prema specijalnoj punomoći od 22. svibnja 2003.g. V. T. ovlašćuje Ž. D. da u njeno ime i za njen račun sudjeluje u radu svih sjednica skupštine TD D d.o.o. a u slučaju glasovanja da i glasuje pa navodi da ima 45,90% svih poslovnih udjela i da sa ovom punomoći prenosi sva prava koja proizlaze iz njenog članstva u društvu na Ž. D. a sve vezano za rad skupštine. Dana 20. kolovoza 2003.g. javni bilježnik konstatira da društvo ima 15 članova a da je nazočan samo Ž. D. koji se prezentirao kao punomoćnik sazivatelja i A. F. pa da je očito da nema uvjeta za održavanje skupštine te se skupština zakazuje za dan 25. kolovoza 2003.g. Iz zapisnika sa skupštine D d.o.o. od 25. kolovoza 2003.g. proizlazi da je P. D., član društva i član uprave otvorio vrata ali da je rekao da neće sudjelovati u radu skupštine te je napustio prostorije a što se tiče prisutnih članova društva navode se A. F., Ž. D. kao punomoćnik članova B. M. i V. T. pa se utvrđuje da je prisutno ukupno 50% broja glasova i da skupština može valjano odlučivati te se donosi odluka da se D. P. opoziva sa funkcije člana uprave društva a za člana uprave imenuje se Ž. D.. Ova promjena upisuje se i u sudski registar (list 148 – 149 spisa). Iz specijalne punomoći (list 171 spisa) proizlazi da je 25. kolovoza 2003.g. B. M. ovlastila Ž. D. da u njeno ime i za njen račun sudjeluje u radu svih sjednica skupštine društva navodeći da ima temeljni ulog od 7.430,00 kn i da raspolaže s pravom na dva glasa u skupštini. Dana 28. kolovoza 2003.g. izvršeno je brisanje D. P. u glavnoj knjizi sudskog registra kao direktora D d.o.o. a kao direktor upisan je Ž. D..

3.8. Iz Ugovora o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela s temeljnim ulogom u društvu D d.o.o. R od 25. kolovoza 2003.g. (list 185 – 186 spisa) proizlazi da član društva B. M. prenosi bez naknade svoj poslovni udio od 1,82% - temeljni ulog od 7.430,00 kn na V. T..

3.9. Iz zapisnika sa skupštine D d.o.o. od 28. studenoga 2003.g. (list 178 – 184 spisa) proizlazi da je skupštini prisutno 94% ukupnog broja glasova (V. T. zastupana po G. M. sa 47,72% svih udjela i pravom na 48 glasova, R. T. zastupana po P. B. sa 13,64% udjela i pravom na 14 glasova, J. K. sa 10% udjela i pravom na 10 glasova, P. B. sa 6,82% udjela i pravom na 7 glasova, Z. V. zastupan po L. V. sa 0,91% udjela i pravom na 1 glas, D. P. zastupan po Z. G. sa 3,64% udjela i pravom na 3 glasa, A. F. sa 2,27% udjela i pravom na 2 glasa, Đ. V. sa 2,27% udjela i pravom na 2 glasa, P. F. sa 1,82% udjela i pravom na 2 glasa, D. R. sa 1,82% udjela i pravom na 2 glasa, J. T. sa 1,82% udjela i pravom na 2 glasa, J. F. sa 1,36% udjela i pravom na 1 glas pa se većinom glasova (53,19%) donose slijedeće odluke: stavlja se izvan snage Odluka o raspodjeli dobiti po završnom računu za 2002.g. od 29. travnja 2003.g.; isključuje se iz društva član društva D. P.. Poslovni udio isključenog člana društva prenosi se na člana društva V. T. koja je ovlaštena zahtijevati od uprave da temeljem ove odluke se izvrši upis prijenosa udjela u knjigu poslovnih udjela društva na svoje ime. Isključeni član društva ima pravo na naknadu za svoj poslovni udio u iznosu od 3.716,00 kn koji iznos se stjecatelj tj. V. T. obvezuje isplatiti u roku od 15 dana. Isključenom članu prestaje članstvo u društvu isplatom gornje naknade; mijenjaju se odredbe čl. 7 i 8 Društvenog ugovora od 29. travnja 1996.g. u dijelu koji se odnosi na isključenje člana društva D. P. i prijenos njegovog poslovnog udjela (list 195 – 201 spisa), V. T. uplaćuje na ime D. P. dana 2. prosinca 2003.g. iznos od 3.716,00 kn pa se 12. siječnja 2004.g. kod T suda u R zaprima prijedlog da se izvrši upis udjela sukladno naprijed navedenom a 23. siječnja 2012.g. (list 208 – 214 spisa) D d.o.o. dostavlja prijavu za upis članova društva pa se navodi da su članovi društva V. T. sa 59% svih udjela, R. T. sa 14% udjela, J. K. sa 10% udjela, P. B. sa 9% udjela, P. F. sa 2% udjela, D. R. sa 2% udjela, J. F. sa 1% udjela, fond sa 2% udjela te Z. V., R. V. i M. M. sa 1% udjela time da temeljni kapital iznosi 409.300,00 kn. 3.10. Iz zapisnika sa skupštine društva D d.o.o. od 18. studenoga 2011.g. i dokumentacije (list 217 – 246 spisa) proizlazi da je temeljni kapital društva iznosio 408.800,00 kn a da su članovi društva povećali postojeći temeljni ulog uplatom u novcu tako ta temeljni kapital društva iznosi 409.300,00 kn time da je V. T. preuzela temeljni ulog u iznosu od 243.500,00 kn, R. T. u iznosu od 55.800,00 kn, J. K. u iznosu od 40.900,00 kn, P. B. u iznosu od 37.200,00 kn, P. F. u iznosu od 7.500,00 kn, D. R. u iznosu od 7.500,00 kn, J. F. u iznosu od 5.600,00 kn, fond u iznosu od 7.500,00 kn a Z. i R. V. te M. M. preuzele su temeljni ulog u iznosu od 3.800,00 kn. Iz specijalne punomoći od 15. veljače 2011.g. proizlazi da V. T. ovlašćuje M. T. da u njeno ime i za njen račun sudjeluje u radu svih sjednica skupštine TD D d.o.o. a u slučaju glasovanja i da glasuje (list 223 spisa).

3.11. Iz Ugovora o prijenosu poslovnog udjela D d.o.o. od 26. siječnja 2015.g. (list 248 – 252 te 457 – 459 spisa) proizlazi da je P. F. svoj poslovni udio u društvu u nominalnom iznosu od 7.500,00 kn u cijelosti prenio na V. T. i to za iznos od 7.500,00 kn pa se V. T. pojavljuje kao imatelj dva poslovna udjela i to jedan nominalnog iznosa 243.500,00 kn i jedan nominalnog iznosa 7.500,00 kn, odnosno ukupno 251.000,00 kn.

3.12. Dana 14. travnja 2015. odvjetnik Đ. P. "sukladno odluci skupštine trgovačkog kojom je upravi društva dana ovlast za pregovore glede otkupa poslovnih udjela društva" dao je upravi TD D d.o.o. ponudu "kao punomoćnik udjelničara koji su imatelji 28% temeljnog kapitala" te je predložio da društvo otkupi te udjele po cijeni od 58.000,00 kn za 1% poslovnih udjela odnosno ukupno iznos od 1.624.000,00 kn a kao rok važenja te ponude navodi se 5 dana odnosno zaključno sa 20. travnja 2015. U obrazloženju se navodi kako je na skupštini održanoj dana 10. travnja 2015. usvojena odluka kojom se ovlašćuje uprava na pregovore radi otkupa poslovnih udjela od manjinskih udjelničara (list 59 – 60 spisa) nakon čega opt. kao direktor TD D d.o.o. šalje odvjetniku Đ. P. "svoju ponudu za kupnju poslovnih udjela" (list 61 – 67 spisa) navodeći da se unutar dokumenta kupnja udjela nalaze varijante a da P. slobodno može iskalkulirati svoju i da mu je dostavi te traži da mu potvrdi da zastupa članove društva "označene žutom bojom" a uvjet kupnje je i da gospođa T. prije bilo kojeg potpisivanja ugovora o prijenosu poslovnih udjela potpiše sporazumni raskid ugovora o radu "u gornjoj tablici možete kalkulirati različite prodajne iznose pa gospođa T. može dobiti i veći iznos na uštrb drugih" a kao treći uvjet kupnje navodi se "ukupni iznos koji tvrtka mora isplatiti po bilo kojem ugovoru ne prelazi iznos od 1.570.000,00 kn" (list 63, 65, 67 spisa) a što se tiče prodajne cijene u prvoj varijanti (list 62 spisa) navodi se prodajna cijena od 58.000,00 kn za sve članove društva time da se kraj R. T., P. B., D. R., J. F. i Z. i R. V. te M. M. navodi iznos u kunama koje bi trebali dobiti a to je ukupan iznos od 1.557.342,00 kn, u drugoj varijanti (list 64 spisa) prodajna cijena za naprijed navedene članove je 45.000,00 kn osim za T. R. gdje se kao prodajna cijena navodi iznos od 71.000,00 kn a ukupan iznos koji bi se isplatio je 1.562.741,00 kn dok se u trećoj varijanti (list 66 spisa) kao prodajna cijena za sve članove koji su naprijed navedeni navodi iznos od 40.000,00 kn osim za T. R. za koju se navodi cijena od 76.000,00 kn što bi značilo da treba dobiti za svoj poslovni udio koji iznosi 55.800,00 kn iznos od 1.036.110,00 kn.

3.13. Naime, iz poziva za skupštinu društva koja se trebala održati dana 10. travnja 2015. (list 43 – 49 spisa) proizlazi da je za dnevni red predloženo između ostalog davanje suglasnosti upravi društva za isplatu akontacije dobiti za 2015.g., davanje suglasnosti na sklapanje ugovora o pristupanju društvu D d.o.o., donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala društva radi uplate novog uloga, donošenje odluke o izmjeni društvenog ugovora od 18. veljače 2011. i to u odredbama o temeljnom kapitalu, poslovnim udjelima, upravi društva, skupštini društva, prijenosu poslovnih udjela, brisanju odredbi o upravi, prijenosu poslovnih udjela, nadalje usvajanje pročišćenog teksta društvenog ugovora a pod tč. 10 predloženog dnevnog reda navedeno je davanje suglasnosti na sklapanje ugovora o međusobnim pravima i obvezama direktora i društva dok je pod tč. 9 bio prijedlog za donošenje odluke o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji udjeli iznose do 5% udjela u temeljnom kapitalu društva. Dakle, opt. kao uprava društva predložio je da se temeljni kapital društva poveća sa iznosa od 409.300,00 kn uplatom novog uloga u iznosu od 730.700,00 kn od strane M. D., koja pristupa društvu pa bi temeljni kapital društva iznosio 1.140.000,00 kn čime bi ista imala 64% poslovnih udjela, V. T. 22% poslovnih udjela, R. T. 4%, J. K. i P. B. po 3%, D. R., J. F., RH te Z. V., R. V. i M. M. po 1% dok je pod tč. 9 predloženog dnevnog reda navedeno "ovlašćuje se uprava da u ime i za račun društva zaključuje ugovore o stjecanju poslovnih udjela te isplati ugovorene naknade za udjele do 5% temeljnog kapitala društva". U samom pozivu se navodi da ukoliko na sazvanoj skupštini ne bude kvoruma da će se iduća skupština održati dana 17. travnja 2015. u prostorijama društva uz nepromijenjeni dnevni red.

3.14. Na predložene točke dnevnoga reda R. T. dostavila je očitovanje i prijedlog dopune dnevnog reda (list 52 – 54 spisa) predlažući da se ne prihvati raspodjela dobiti po usvojenom završnom računu za 2014.g. nego da se donese odluka da se dobit podijeli članovima sukladno njihovim udjeličarskim pravima, da se uskrati suglasnost upravi društva za isplatu akontacije dobiti za 2015.g., da se uskrati suglasnost za sklapanje ugovora o pristupanju društvu D d.o.o. te da se vezano za tč. 9 predloženog dnevnog reda ne prihvti donošenje odluke o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji udjeli iznose do 5% udjela u temeljnom kapitalu društva jer da je to protivno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

3.15. Iz zapisnika sa skupštine društva D d.o.o. od 10. travnja 2015.g. (list 388 – 391 spisa) proizlazi da su skupštini pristupili odvj. Đ. P. i D. P. kao punomoćnici člana društva R. T. koja je i osobno pristupila a osim toga da su prisutne Z. V., M. M. i D. R. pa se utvrđuje da je prisutno samo 17 glasova te se radi nedostatka kvoruma skupština ne može održati i određuje se za dan 17. travnja 2015.g. u 15,30 sati. Nakon toga konstatira se da je u 15,55 sati pristupila M. D. kao punomoćnica V. T., temeljem punomoći ovjerene od strane uprave društva, i utvrđuje se da je prisutno 70% temeljenog kapitala pa za dnevni red glasa jedino M. D. sa 61% glasova a potom se kako se to navodi u zapisniku jednoglasno usvaja završni račun za 2014.g. a što se tiče raspodjele dobiti po usvojenom završnom računu za 2014.g. opt. D. kao član uprave navodi da uprava predlaže da dobit bude zadržana s namjerom kupnje poslovnog prostora za društvo a i osiguranje egzistencije tvrtke, za slučaj ulaganja, širenja na tržištu, gubitka koncesije, nemogućnosti isplata plaća i svih troškova dok se ne dobiju drugi poslovi u cilju održavanja i napominje da se dobit kontinuirano isplaćuje od 60.000,00 kn do 100.000,00 kn. Na upit člana društva Z. V. opt. kao uprava potvrđuje da je taj iznos koji ostaje oročen a nadalje na upit članova društva navodi da je poslovanje za prethodno razdoblje bilo pozitivno na što punomoćnik R. T. navodi da očekuje isplatu dobiti obzirom da ima zadržanih sredstava i da nisu suglasni sa takvom raspodjelom jer da ista nije u skladu sa zakonom, punomoćnik R. T. izjavljuje protivljenje toj odluci i najavljuje poništenje sudske odluke za koju je glasala jedino M. D.. Jednoglasno je donesena odluka da uprava nema suglasnost za isplatu akontacije dobiti za 2015.g. a što se tiče tč. 5 odnosno davanja suglasnosti na sklapanje ugovora o pristupanju društvu D d.o.o. punomoćnik R. T. istakao je da prijedlog nije stavljen od člana društva a R. T. je da ona dokapitalizira društvo jer ima na to pravo pa je jednoglasno utvrđeno da skupština ne daje suglasnost na sklapanje ugovora o pristupanju društvu M. D.. Upravi je data suglasnost da vodi pregovore oko kupnje od udjeličara koji imaju 5% udjela za društvo (vlastite udjele) dok nije data suglasnost na sklapanje ugovora o međusobnim pravima i obvezama direktora i društva.

3.16. Uprava društva D d.o.o. po direktoru D. Ž. predložila je (list 55 – 58 spisa) da se dana 21. travnja 2015.g. u prostorijama sjedišta društva održi skupština društva a među točkama dnevnoga reda pod tč. 6 navodi se "donošenje odluke o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji pojedinačni udjeli iznose do 15% udjela u temeljnom kapitalu društva", ujedno je predloženo i donošenje odluke o opozivu J. K. kao predsjednika skupštine i donošenje odluke o imenovanju M. D. za predsjednicu skupštine a predložena je i izmjena odluke o izmjeni društvenoga ugovora i to odredbe čl. 19 temeljem koje se poslovni udjeli mogu prenositi i nasljeđivati a u slučaju prijenosa poslovnog udjela ili dijela poslovnog udjela pojedinog člana društva, član društva koji ima namjeru prenijeti svoj poslovni udio besplatno ili naplatno dužan ga je najprije ponuditi upravi društva ili osobama koje uprava odredi po cijeni koja odgovara članu društva (prodavatelja), itd. Nadalje se navodi da ukoliko na sazvanoj skupštini ne bude kvoruma da će se iduća skupština održati dana 28. travnja 2015.g. 3.17. Iz zapisnika sa skupštine društva D d.o.o. od 21. travnja 2015.g. (list 392 – 395 spisa) proizlazi da su na skupštinu pristupili članovi društva: M. D. kao punomoćnica V. T. i J. K., odvj. Đ. P. i D. P. kao punomoćnici R. T., P. B., D. R., Z. V., R. V. i M. M. te se konstatira da je skupštini prisutno 97% temeljnog kapitala koji raspolažu sa 97 glasova te se jednoglasno prihvaća dnevni red kao i odluka o opozivu J. K. kao predsjednika skupštine društva te odluka o imenovanju M. D. za predsjednika skupštine, jednoglasno se donosi odluka o izmjeni Društvenog ugovora od 18. veljače 2011.g. i to u odredbama o prijenosu poslovnih udjela (čl. 19) te brisanje odredbi o prijenosu poslovnih udjela kao i odluka o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji pojedinačni udjeli iznose do 15% udjela u temeljnom kapitalu društva a vezano za ovu odluku ovlašćuje se uprava u ime i za račun društva zaključiti ugovore o stjecanju poslovnih udjela sa članovima društva R. T., P. B., D. R., J. F., J. K. te Z., R. V. i M. M. te isplatiti ugovorene naknade za pojedinačne udjele do 15% temeljnoga kapitala.

3.18. Iz knjige poslovnih udjela na dan 6. srpnja 2011. (list 68 – 69 spisa) proizlazi za V. T. ima 59% poslovnog udjela, R. T. 14%, J. K. 10%, P. B. 9%, P. F. 2%, D. R. 2%, J. F. 1%, RH 2%, Z. V., R. V. i M. M. 1% pa sukladno tome V. T. ima pravo 59 glasova pri donošenju odluke, R. T. ima pravo na 14 glasova, J. K. ima pravo na 10 glasova, P. B. ima pravo na 9 glasova, P. F. i D. R. na po 2 glasa kao i RH a J. F. te Z. i R. V. i M. M. imaju pravo na po 1 glas pri donošenju odluka.

3.19. Iz odluke o isplati dobiti za 2013.g. (list 72 spisa) od 17. veljače 2015. proizlazi da se V. T. trebalo isplatiti 61.000,00 kn na temelju poslovnog udjela od 16%, R. T. 14.000,00 kn, J. K. 10.000,00 kn, P. B. 9.000,00 kn, D. R. 2.000,00 kn, J. F. 2.000,00 kn, RH 2.000,00 kn te Z. i R. V. i M. M. iznos od 1.000,00 kn.

3.20. Iz spisa T suda u R ........... (list 300 – 308 spisa) proizlazi da je RH dana 14. travnja 2015. sa Z. I. iz K zaključila ugovor o kupoprodaji i prijenosu poslovnih udjela nominalnog iznosa 7.500,00 kn što čini 1,83% temeljnog kapitala društva D d.o.o. R time da je kupoprodaja poslovnih udjela realizirana na javnoj dražbi održanoj putem elektronskog sustava trgovanja burze dana 14. travnja 2015.g. i tom dražbom utvrđena je cijena za poslovne udjele u iznosu od 3.525,00 kn .

3.21. Dana 10. lipnja 2015.g. u sudskom registru kao osnivač član društva briše se D d.o.o. i kao imatelj 6 poslovnih udjela i to jedan nominalnog iznosa 55.800,00 kn, jedan nominalnog iznosa 40.900,00 kn, jedan nominalnog iznosa 37.200,00 kn, jedan nominalnog iznosa 7.500,00 kn, jedan nominalnog iznosa 5.600,00 kn i jedan nominalnog iznosa 3.800,00 kn, odnosno ukupno 150.800,00 kn upisuje se Ž. D..

3.22. Iz ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. 3. lipnja 2015. proizlazi da su D d.o.o. zastupan po M. D., predsjednici skupštine i Ž. D. zaključili ugovor kojim prenositelj udjela D d.o.o. kao imatelj 6 vlastitih poslovnih udjela ukupnog iznosa 150.800,00 kn što predstavlja 37% temeljnog kapitala društva D a koji temeljni kapital inače iznosi 409.300,00 kn prenosi vlastite poslovne udjele na stjecatelja udjela Ž. D. i to za naknadu od 150.800,00 kn. U čl. 4 navodi se da potpisom ugovora prenositelj udjela društvo D d.o.o. zastupano po zakonskom zastupniku Ž. D., članu uprave potvrđuje primitak cjelokupnog iznosa ugovorene naknade dok stjecatelj udjela Ž. D. prihvaća prenesene poslovne udjele pa ugovorne strane suglasno utvrđuju da stjecatelj stječe pravo na dobit kao i sva prava i obveze u odnosu na društvo od dana zaključenja ugovora. U ime društva D ugovor je potpisan po M. D. kao predsjednici skupštine te po stjecatelju udjela Ž. D. (list 313 – 315 spisa).

3.23. Iz zapisnika sa skupštine društva D d.o.o. koja je zakazana od strane uprave društva za dan 3. lipnja 2015. u prostorijama sjedišta društva u R a sa početkom u 15,30 sati proizlazi da predsjednik skupštine (M. D.) za zapisničara određuje Ž. D. pa predsjednik skupštine utvrđuje da je poziv za skupštinu dostavljen svim članovima društva preporučenom pošiljkom a da je u pozivu za skupštinu predloženo davanje suglasnosti na sklapanje ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. na stjecatelja Ž. D. te davanje suglasnosti predsjedavajućem skupštine da potpiše i solemnizira kod javnog bilježnika taj ugovor. Prilikom otvaranja skupštine utvrđuje se da su sjednici prisutni M. D., kao punomoćnica V. T. i I. Z., dakle da je skupštini nazočno 63% glasova i da skupština ima kvorum te da može valjano odlučiti. Predsjednik uprave tj. opt. Ž. D. predložio je prijenos vlastitih poslovnih udjela društva D na sebe kao stjecatelja iz razloga "što smatra da je postignuta cijena za svih 6 vlastitih udjela društva u ukupnom iznosu od 150.800,00 kn odgovarajuća njihovoj vrijednosti te je financijski opravdana" pa se jednoglasno prihvaća ta točka kao i točka o davanju suglasnosti M. D. da potpiše i solemnizira taj ugovor kod javnog bilježnika.

3.24. Iz potvrde o članovima trgovačkog društva od 9. lipnja 2015. (list 319 spisa) proizlazi da nakon potpisa ugovora o prijenosu poslovnog udjela članove TD D d.o.o. čine V. T. kao imatelj dva poslovna udjela od ukupno 251.000,00 kn te Ž. D. kao imatelj šest poslovnih udjela od ukupno 150.800,00 kn i I. Z. kao imatelj jednog poslovnog udjela nominalnog iznosa 7.500,00 kn, dakle da temeljni kapital društva iznosi 409.300,00 kn.

3.25. Iz rješenja o nasljeđivanju suda u R od 11. prosinca 2000 (list 337 – 338 spisa) proizlazi da je iza pok. I. T. njegova supruga V. T. između ostalog naslijedila i poslovni udjel od 45,90% svih udjela TD D d.o.o., prema izvatku iz knjige poslovnih udjela D d.o.o. od 5. lipnja 2000. pa dana 11. kolovoza 2003. V. T. svim članovima društva (list 339 – 340 spisa) upućuje obavijest da kao imatelj 45,90% saziva sjednicu skupštine za dan 20. kolovoza 2003. za koju sjednicu je predložen opoziv člana uprave društva D. P. i imenovanje novog člana društva Ž. D. a ujedno je dala i specijalnu punomoć Ž. D. da u njeno ime i za njen račun sudjeluje u radu svih sjednica skupštine TD D d.o.o. (list 340 spisa).

3.26. Iz zapisnika sa skupštine društva D d.o.o. od 3. lipnja 2015.g. (list 317 – 318 te 396 - 397 spisa) a kojoj su bili prisutni M. D. kao punomoćnica V. T. i I. Z., dakle bilo je nazočno 63% glasova, data je suglasnost na sklapanje ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D na stjecatelja Ž. D. i suglasnost predsjednici skupštine da potpiše i solemnizira kod javnog bilježnika taj ugovor.

3.27. Iz ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 22. travnja 2015. (list 270 – 272 te 464 – 466 spisa) proizlazi da su R. T. kao prenositelj s jedne strane i D d.o.o. zastupan po Ž. D. s druge strane kao stjecatelju zaključili ugovor kojim R. T. prenosi na D d.o.o. svoj poslovni udjel u društvu D d.o.o. u nominalnom iznosu od 55.800,00 kn a što čini 14% svih udjela trgovačkog društva za naknadu od 992.945,00 kn koju se stjecatelj obvezuje platiti u roku od tri dana od ovjere ugovora.

3.28. Iz ugovora o prijenosu poslovnog udjela D d.o.o. od 22. travnja 2015. (list 273

– 274 te 468 – 470 spisa) proizlazi da J. K. kao prenositelj udjela u društvu D d.o.o. u nominalnom iznosu od 40.900,00 kn prenosi na D d.o.o. zastupan po zakonskom zastupniku Ž. D. taj poslovni udio za naknadu od 500.000,00 kn što se stjecatelj obvezuje isplatiti u roku od tri dana od potpisa ugovora.

3.29. Iz ugovora o prijenosu poslovnog udjela (list 275 – 277 te 471 – 474 spisa) od 22. travnja 2015. proizlazi da je P. B. kao imatelj poslovnog udjela u društvu D d.o.o. u nominalnom iznosu od 37.200,00 kn a što čini 9% svih udjela trgovačkog društva taj udio prenio na D d.o.o. zastupan po Ž. D. kao članu uprave uz naknadu od 408.991,00 kn a što se stjecatelj obvezao platiti u roku od tri dana.

3.30. Iz ugovora o prijenosu poslovnog udjela (list 278 – 280 te 475 – 478 spisa) od 22. travnja 2015. proizlazi da D. R. svoj poslovni udjel u društvu D d.o.o. u nominalnom iznosu od 7.500,00 kn a što čini 2% svih udjela u trgovačkom društvu prenosi na stjecatelja D d.o.o. zastupano po Ž. D. kao članu uprave uz naknadu od 82.458,00 kn što se stjecatelj obvezuje isplatiti najkasnije u roku od tri dana od dana ovjere ugovora.

3.31. Iz ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 22. travnja 2015. (list 281 – 283 te 479 – 482 spisa) proizlazi da J. F. prenosi svoj poslovni udio u društvu D d.o.o. u nominalnom iznosu od 5.600,00 kn a što čini 1% svih udjela trgovačkog društva na društvo D d.o.o. zastupano po Ž. D. kao članu uprave uz naknadu od 61.569,00 kn što se stjecatelj obvezuje platiti u roku od tri dana od dana ovjere ugovora.

3.32. Iz ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 22. travnja 2015.g. (list 284 – 286 te 483 – 487 spisa) proizlazi da Z. V., R. V. i M. M. prenose svoj poslovni udjel u društvu D d.o.o. u iznosu od 3.800,00 kn a što čini 1% svih udjela trgovačkog društva na društvo D d.o.o. zastupano po Ž. D. uz naknadu od 41.779,00 kn a što se stjecatelj obvezuje isplatiti najkasnije u roku od tri dana od dana ovjere ugovora.

3.33. Iz odluke o isplati dobiti za 2014.g. (list 567 spisa) a koju odluku je 17. lipnja 2015. donio direktor Ž. D. proizlazi da se trebala isplatiti dobit u iznosu od 155.308,42 kn i to V. T. 150.802,37 kn, RH 4.506,05 kn i D d.o.o. 90.601,58 kn. 3.34. Iz uplatnice (list 683 spisa) proizlazi da je D. Ž. dana 3. srpnja 2015., a temeljem ugovora o kupnji poslovnog udjela, uplatio u korist D d.o.o. iznos od 150.800,00 kn.

3.35. Iz ugovora o radu (list 717 – 720 spisa) od 21. siječnja 2013.g. a sklopljenog između D d.o.o. zastupan po predsjedniku skupštine J. K. s jedne strane i Ž. D. s druge strane proizlazi da se ugovor zasniva na neodređeno vrijeme time da će Ž. D. koji je inače rad započeo s danom 26. kolovoza 2003. obavljati poslove direktora člana uprave TD D i druge poslove po nalogu poslodavca na neodređeno vrijeme time da će imati osnovnu plaću od 13.000,00 kn brutto.

3.36. Iz ugovora o međusobnim pravima i obvezama direktora i društva (list 720 – 724 spisa) proizlazi da su dana 21. siječnja 2013.g. D d.o.o. zastupan po predsjedniku skupštine J. K. i Ž. D. kao direktor društva zaključili ovaj ugovor radi reguliranja međusobnih prava i obveza koja proistječu iz poslovanja društva te prava, obveza i ovlaštenja direktora društva. U čl. 2 navodi se da član uprave društva vodi poslovanje, organizira rad i zastupa društvo samostalno i pojedinačno u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, podzakonskim propisima, društvenim ugovorom i drugim pravilima (općim aktima) društva. U čl. 5 propisuje se da član uprave društva ne može imati udjele ili dionice u drugim društvima niti biti vlasnik društva za obavljanje iste ili slične djelatnosti za koju je registrirano društvo niti obavljati poslove u drugom društvu takve djelatnosti bez odobrenja skupštine društva za vrijeme trajanja ugovora.

3.37. Iz zapisnika sa izvanredne skupštine društva D d.o.o. od 6. kolovoza 2015. (list 847 – 851 spisa) proizlazi da je skupština sazvana temeljem odluke uprave društva koja je poziv na skupštinu poslala preporučenom poštanskom pošiljkom svim članovima društva a prije početka rada skupštine član uprave društva Ž. D. kao dnevni red naveo je donošenje odluke o raskidu ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. na stjecatelja Ž. D. i suglasnost na sklapanje ugovora o raskidu te davanje suglasnosti predsjedavajućem skupštine da potpiše i solemnizira kod javnog bilježnika ugovor o raskidu. Konstatira se da su izvanrednoj skupštini društva nazočni opt. D. kao član društva i kao jedini član uprave društva te M. D. kao punomoćnica člana društva V. T., dakle da je skupštini nazočno 98% glasova pa Ž. D. kao član uprave predlaže da glavna skupština društva izabere predsjedavajućeg skupštine i ujedno za tu funkciju predlaže M. D. koja je i imenovana i koja utvrđuje da izvanredna skupština ima kvorum pa se vezano za donošenje odluke o raskidu ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. na stjecatelja Ž. D. daje riječ Ž. D. da obrazloži odluku te se navodi "odlukom skupštine društva dana je suglasnost na sklapanje ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela na Ž. D. uz obrazloženje da je postignuta cijena za svih 6 vlastitih udjela društva u ukupnom iznosu od 150.800,00 kn odgovarajuća njihovoj vrijednosti te je financijski opravdana. Prilikom utvrđivanja vrijednosti rukovodilo se stavom RH prilikom sklapanja ugovora o prodaji poslovnih udjela i utvrđivanja vrijednosti istih sa Z. I., pri čemu je vođeno računa o činjenici da prodavatelj zadržava pravo na isplatu zadržane dobiti dok kupac ima pravo samo na isplatu buduće (eventualne) dobiti. Po nalogu direktora i uprave društva obavljena je revizija po ovlaštenom revizoru iz koje bi proizašlo da se vrijednost poslovnog udjela može cijenit i na drugi način pa da bi u tom slučaju isti bio znatno veći od onoga utvrđenog primjenom metoda prilikom prodaje od strane RH. Stoga je radi zaštite imovine i interesa društva potrebno raskinuti ugovor na način da svaka ugovorna strana vrati ono što je ugovorom dobila". Nakon toga odluka je data na raspravu koje nije bilo i na glasovanje te je donesena odluka kojom se utvrđuje da se jednoglasno donosi odluka o raskidu ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. na stjecatelja Ž. D. i suglasnost na sklapanje ugovora o raskidu.

3.38. Iz ugovora o raskidu ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. (list 852 – 857 spisa) od 6. kolovoza 2015. proizlazi da D d.o.o. zastupan po M. D. kao predsjednici skupštine i Ž. D. suglasno utvrđuju da je 3. lipnja 2015. sklopljen ugovor o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. pa da ugovorne strane raskidaju taj ugovor i da Ž. D. prenosi vlastite poslovne udjele na društvo D a društvo se obvezuje Ž. D. isplatiti iznos od 150.800,00 kn.

3.39. Dana 18. kolovoza 2015. u glavnu knjigu sudskog registra T suda u R (list 856

– 857 spisa) upisuje se promjena člana društva, naime umjesto Ž. D. kao člana društva upisuje se D d.o.o.

3.40. Iz izvoda po računu društva D d.o.o. (list 288 – 290 spisa) razvidno je da je sa računa društva broj ......... dana 23. travnja 2015.g. R. T. izvršena isplata iznosa od 992.945,00 kn, P. B. iznos od 408.991,00 kn, D. R. iznos od 82.458,00 kn, J. K. iznos od 500.000,00 kn, J. F. iznos od 61.569,00 kn, Z. V. iznos od 41.779,00 kn pa je na dan 24. travnja 2015.g. stanje na računu iznosilo 1.111.857,57 kn.

3.41. Iz Ugovora o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela od 21. srpnja 2004.g. (list 444 – 449 spisa) proizlazi da je J. T. kao član društva s temeljnim ulogom u visini od 7.430,00 kn i poslovnim udjelom u visini od 1,82% od svih udjela prenio svoj poslovni udio na V. T. za nominalni iznos od 7.430,00 kn a A. F. sa temeljnim ulogom od 9.290,00 kn i poslovnim udjelom od 2,27% prenio je isto na V. T. za nominalni iznos od 9.290,00 kn.

3.42. Iz Ugovora o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela od 28. veljače 2006.g. (list 450 – 451 spisa) proizlazi da je M. M. kao prenositelj temeljnog uloga od 7.430,00 kn i poslovnog udjela od 1,82% isto prenio na V. T. za nominalni iznos od 1.858,00 kn.

3.43. Iz Ugovora o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela od 24. travnja 2009.g. između Đ. V. i V. T. (list 453 – 456 spisa) proizlazi da je V. Đ. sa temeljnim ulogom od 9.290,00 kn i poslovnim udjelom od 2,27% isto prenio na V. T. za iznos od 5.000,00 kn.

3.44. Iz Odluke o isplati predujma dobitka za 2005.g. i preslika isplatnica (list 492 – 500 spisa) proizlazi da je opt. kao direktor donio odluku kojom nalaže upravi društva da iz tekuće likvidnosti isplati predujam dobitka članovima društva (ukupno 12 članova) u svoti od 30.000,00 kn pa je npr. V. T. za svojih 55,45% udjela dobila iznos od 16.635,00 kn a J. F. za svojih 1,36% dobio je iznos od 408,00 kn.

3.45. Iz Odluke o isplati dobitka za 2006.g. i preslike isplatnica (list 501 – 515 spisa) proizlazi da je opt. kao direktor društva naložio da se iz tekuće likvidnosti isplati dobitak članovima društva (ukupno 10 članova) u svoti od 50.000,00 kn pa je npr. V. T. za svojih 57,27% dobila iznos od 28.635,00 kn a J. F. za svojih 1,36% dobio je iznos od 680,00 kn.

3.46. Iz Odluke o isplati dobiti za 2007.g. a sukladno održanoj skupštini društva od 18. travnja 2008.g. i odlukama donesenim na istoj (list 516 – 533 spisa) opt. kao uprava društva donio je odluku o isplati dobiti za 2007.g. u iznosu od 50.000,00 kn pa je npr. V. T. za svojih 57,27% udjela dobila iznos od 28.635,00 kn a J. F. za svojih 1,36% udjela dobio je iznos od 680,00 kn.

3.47. Iz Odluke o isplati dobiti za 2008.g. i nalozima za isplatu (list 534 – 544 spisa) proizlazi da je opt. kao uprava društva sukladno odluci sa skupštine društva od 17. travnja 2009.g. donio odluku o isplati dobiti za 2008.g. u iznosu od 50.000,00 kn pa je npr. V. T. za svojih 59,54% udjela dobila iznos od 29.770,00 kn a J. F. za svojih 1,36% udjela dobio je iznos od 680,00 kn.

3.48. Iz Odluke o isplati dobiti za 2009.g. i izvatka o stanju i prometu po računu (list 545 – 549 spisa) proizlazi da je opt. kao direktor sukladno održanoj skupštini društva u 2010.g. i donesenim odlukama donio odluku o isplati dobiti za 2009.g. u iznosu od 50.000,00 kn pa je npr. V. T. za svojih 59,54% udjela dobila iznos od 29.770,00 kn a npr. J. F. za svojih 1,36% udjela dobio je iznos od 680,00 kn.

3.49. Iz Odluke o isplati dobiti za 2010.g. i izvatka po računu (list 550 – 556 spisa) proizlazi da je opt. kao direktor sukladno održanoj skupštini društva u 2011.g. i donesenim odlukama donio odluku o isplati dobiti za 2010.g. u iznosu od 60.000,00 kn pa je npr. V. T. za svojih 59% udjela dobila iznos od 35.400,00 kn dok je npr. J. F. za svojih 1% udjela dobio iznos od 600,00 kn.

3.50. Iz Odluke o isplati dobiti za 2012.g. i izvoda po računu (list 557 – 561 spisa) proizlazi da je opt. kao uprava društva sukladno održanoj skupštini društva donio odluku o isplati dobiti za 2012.g. u iznosu od 60.000,00 kn pa je npr. V. T. za svojih 59% udjela dobila iznos od 35.400,00 kn dok je npr. J. F. za svojih 1% udjela dobio iznos od 600,00 kn.

3.51. Iz Odluke o isplati dobiti za 2013.g. i izvoda iz prometa po računu (list 562 – 566 spisa) proizlazi da je opt. 17. veljače 2015.g. donio odluku da se sukladno održanoj skupštini donosi odluka o isplati dobiti za 2013.g. u iznosu od 100.000,00 kn pa je npr. V. T. za svojih 61% udjela dobila novčani iznos od 61.000,00 kn dok je npr. J. F. za svojih 1% udjela dobio iznos od 1.000,00 kn.

3.52. Iz Odluke o isplati dobiti za 2014.g. i izvoda po računu (list 567 – 570 spisa) proizlazi da je dana 17. lipnja 2015.g. sukladno "održanoj skupštini društva u 2015.g. i donesenim odlukama" donesena odluka o isplati dobiti za 2014.g. u iznosu od 155.308,42 kn pa je npr. V. T. dobila iznos od 150.802,37 kn, RH iznos od 4.506,05 kn a za D d.o.o. navodi se "prava i obveze iz ovog temeljnog udjela miruju sukladno pozitivnim propisima, iznos temeljnog uloga je 150.800,00 kn ... ukupno za isplatiti: 90.601,58 kn" pa je idućeg dana i izvršena isplata V. T. i Centru ....... Z a sa datumom 18. lipnja 2015.g. u izvodu po prometu računa navedeno je da Ž. D. na ime povrata pozajmice uplaćuje iznos od 150.800,00 kn a iz Ugovora o zajmu od 17. lipnja 2015.g. (list 615 spisa) između Ž. D. kao zajmoprimatelja i D d.o.o. kao zajmodavatelja proizlazi da se tim ugovorom uređuju međusobni odnosi vezano za pozajmicu novčanih sredstava od strane tvrtke D d.o.o. Ž. D. kao zajmoprimatelju pa se navodi da se posuđuje iznos od 150.800,00 kn (19.947,34 eura) koje će D d.o.o. isplatiti na tekući račun opt. D. koji se obavezuje da će dužni iznos vratiti odbitkom prilikom isplate plaće na žiro račun zajmodavatelja i to u 36 mjesečnih rata, svaki obrok u iznosu 554,09 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja a najkasnije do 15. srpnja 2018.g. a u slučaju kašnjenja da će se sačiniti dodatak ugovoru kojim će se produžiti rok za vraćanje pozajmice. Iz potvrde banke od 3. srpnja 2015.g. razvidno je (list 683 spisa) da je D. Ž. uplatio D d.o.o. iznos od 150.800,00 kn a u opisu plaćanja navodi se "plaćanje po ugovoru o kupnji poslovnog udjela od 3.6.2015.g.".

3.53. Iz Sporazuma o prestanku ugovora o radu i dokumentacije (list 621 – 630 spisa) proizlazi da su D d.o.o. zastupan po opt. D. kao upravi i R. T. sklopili taj ugovor 21. travnja 2015.g. a kojim se utvrđuje da je dana 1. rujna 2003.g. bio sklopljen ugovor o radu na neodređeno razdoblje za radno mjesto administrativno financijskih i kurirskih poslova a da je 1. veljače 2010.g. sklopljen anex ugovora o radu. U čl. 4 navodi se da ugovorne strane suglasno utvrđuju da potpisivanjem tog sporazuma nemaju više nikakvih međusobnih potraživanja i zahtjeva iz predmetnog radnog odnosa.

3.54. Iz izvoda po računu društva D d.o.o. (list 684 – 692 spisa) proizlazi da je dana 17. lipnja 2015.g. evidentirana isplata iznosa od 150.800,00 kn Ž. D. kao pozajmica a istog tog dana Ž. D. uplaćuje taj iznos na račun D d.o.o. kao plaćanje po ugovoru o kupnji poslovnog udjela od 3. lipnja 2015.g.

3.55. Iz financijskog izvještaja D d.o.o. za 2014.g. (list 693 – 700 spisa) proizlazi da je zadržana dobit iznosila 5.249.994,00 kn a u bilješkama uz financijski izvještaj navodi se da su depoziti u banci 2013.g. iznosili 3.391.934,00 kn a 2014.g. 4.585.463,00 kn dok se vezano za kapital navodi da vrijednost temeljnog kapitala iznosi 409.300,00 kn, da revalorizacijske pričuve iznose 92.824,00 kn a zadržani dobitak iz prethodnih razdoblja iznosi 5.249.994,00 kn dok je ostvarena dobit tekuće godine 763.154,00 kn pa se ta ostvarena dobit za 2014.g. raspoređuje na zadržani dobitak. U 2014.g. društvo je ostvarilo ukupni prihod od 4.698.120,00 kn a što se odnosi na prihode od obavljenih usluga. Ukupni rashodi društva u 2014.g. iznosili su 3.672.524,00 kn (poslovni rashodi – materijalni troškovi, troškovi osoblja, ostali troškovi, amortizacija te ostali poslovni rashodi i financijski rashodi – kamate).

3.56. Svjedok R. T., čiji je iskaz u suglasnosti sa strankama pročitan, (list 92 – 93, 853 – 861 te 864 spisa) iskazala je da je u D d.o.o. radila kao knjigovođa – administrator a svoje udjele u tom društvu prodala je za iznos od 992.000,00 kn. U D d.o.o. V. T. imala je 48% vlasničkih udjela a kasnije je došla do 61%, naime V. suprug koji je umro 2000. godine bio je uprava u tom društvu i on je stekao dionice koje je ona naslijedila kao poslovne udjele. Preko svog zeta Ž. D., koji je bio direktor u D d.o.o. V. T. stjecala je kasnije te poslovne udjele, naime Ž. D. kupovao je poslovne udjele od drugih osoba koje su imale te udjele a za svoju punicu V. T..

Imala je 14% poslovnih udjela u tom društvu, ukupno su mali udjeličari imali 39% udjela, zna da su udjele imali P. B., P. F., J. F., J. K. dok je ona imala najviše tih poslovnih udjela a što se tiče odlučivanja o tome da se prodaju poslovni udjeli navodi da je na skupštini 10. travnja 2015.g. usvojen prijedlog uprave da se kupe poslovni udjeli od osoba koje su imale te udjele. Društvo D kupilo je od nje poslovne udjele a što se tiče toga na koji način se utvrđivala vrijednost tih poslovnih udjela navodi da je od njih 37% tzv. malih udjeličara njih 27% uzelo odvjetnika P. i tražili su iznos od 58.000,00 kn po 1% poslovnih udjela. Uprava društva je na to za svakog od njih uputila po tri varijante, dakle sa tri različita iznosa za 1% udjela a jedino je ona bez obzira koji od tih prijedloga prihvatila morala dati sporazumni otkaz ugovora o radu i to prije potpisivanja ugovora o prodaji poslovnih udjela jer je "valjda bila neko antitijelo u tom društvu", valjda im je smetala kao obitelji u tom društvu i kako joj je svega bilo dosta na kraju je potpisala i taj sporazumni ugovor odnosno raskid ugovora o radu. Mali udjeličari prodavali su poslovne udjele po različitim iznosima, naime njih 27% se skupilo i dogovorilo, među njima nije bio J. K. koji je posebno prodavao svoje poslovne udjele a njih 27% kojih se dogovorilo da krenu u tu prodaju njima je D d.o.o. isplatio ukupno 2.084.000,00 kn na ime tih poslovnih udjela a tu uključuje i K.. Nakon toga D d.o.o. postao je vlasnik 37% udjela no ne zna što se kasnije događalo sa tim poslovnim udjelima, jednom je na Internetu vidjela da je došlo do promjene vlasničke strukture, da je umjesto D član društva sa tih 37% postao opt. D. a to je bilo manje od dva mjeseca od dana kada su oni prodali poslovne udjele D d.o.o. U tim ponudama koje im je slao D., a radi se o tri različite ponude, niti u jednoj se ne navodi da bi u cijenu poslovnog udjela bila uračunata zadržana dobit. Što se tiče isplate dividende za onih njenih 14% poslovnih udjela navodi da se 5% od ukupne dobiti godišnje isplaćivalo na ime dividende, ne može reći da li se to isplaćivalo svake godine, zna da je bio isplaćen iznos od 100.000,00 kn ukupno svim udjelničarima ali koliko je to bilo prije prodaje poslovnih udjela, ne zna. Kao knjigovođa bila je upoznata sa iznosima zadržane dobiti, uvijek je bilo govora o tome da se to mora koristiti za razvoj poslovanja, kupnju određenih dimnjačarskih stvari i slično a za to na koji način će se upotrijebiti zadržana dobit potrebna je odluka skupštine. Nije dolazila na godišnje skupštine a zna da nije dolazio ni javni bilježnik. Tim skupštinama nikada nije bilo prisutno 75% udjeličara osim 10. i 21. travnja 2015.

Kada je prodavala te udjele cijena za iste bila je cijena bez uračunavanja zadržane dobiti. Nije razmišljala niti znala da li kao član društva kada prestane biti članom društva više ne može tražiti zadržanu dobit i da li se ta odredba Društvenog ugovora mijenjala. Nema saznanja o tome da je nakon što su oni mali udjeličari izvršili prodaju 37% udjela i nakon što je na skupštini od 10. travnja 2015. donesena odluka da se zadržana dobit neće isplaćivati, odmah 17. lipnja 2015., dakle po njihovom izlasku iz društva donesena odluka od strane uprave da se ima izvršiti isplata zadržane dobiti V. T. i RH a da je takva odluka donesena i 1. rujna 2015. Iznos zadržane dobiti bio je oročen i na taj iznos bi se protekom godine dana na ime kamate dobio određeni iznos i ta kamata prikazivala se u financijskim izviješćima. Iznos zadržane dobiti bio je na posebnom računu i to je bio kao depozit.

3.57. Svjedok J. K. čiji iskaz je u suglasnosti sa strankama pročitan (list 93 – 94, 862 – 864, 864 - 865 spisa) iskazao je da je u D d.o.o. radio u svojstvu dimnjačara od 1974. do 2015.g. kada je otišao u mirovinu. U tom društvu imao je 10% poslovnih udjela koje je prodao za što je dobio novčani iznos od 500.000,00 kn, naime u to vrijeme kada su se prodavali poslovni udjeli bio je na godišnjem odmoru pa je nazvao direktora tj. opt. Ž. D. i rekao mu da kako prodaju svi da će tako i on no ne zna da li je, obzirom na svojih 10% udjela, prošao bolje ili lošije od onih koji su prilikom prodaje udjela imali odvjetnika. Bio je i predsjednik glavne skupštine do 2015.g. a koja se održavala jednom godišnje. Pozive za glavnu skupštinu slao je valjda direktor a što se tiče toga da li su se svim imateljima udjela slali pozivi za glavnu skupštinu i na koji način se utvrđivalo jesu li primili te pozive navodi da se na skupštini utvrđivalo da li su dobili poziv međutim na te skupštine nisu baš dolazili imatelji poslovnog udjela, dolazio je jedino i to u 2 – 3 navrata J. F. i dolazila je M. D. čija je mama imala poslovne udjele a ona je imala punomoć za zastupanje iste. Prilikom održavanja tih godišnjih skupština na koje je dolazio on, M. po punomoći za majku, opt. a ponekad i F., te skupštine su se održavale u V gdje je bio zajednički prostor firme i onda bi na samoj skupštini ili od strane njega ili od strane M. se napisalo što je bilo a onda bi se naknadno sačinio zapisnik kojeg bi on dobio nakon dva ili tri dana od direktora da ga potpiše. Dakle, ili M. ili on pisali bi na papirić a kasnije se sačinjavao zapisnik. Ne zna da li je na ijednoj skupštini bio prisutan javni bilježnik. Uprava je sačinjavala dnevni red za skupštinu. Kao predsjedniku skupštine bilo mu je poznato da za pojedine odluke treba većina od 75% kada se nešto kupovalo. Najviše dionica imala je V. T. i to preko 50% udjela dok je on imao oko 10%. Nije mu poznato tko je vodio knjigu poslovnih udjela, naime tu knjigu prilikom ovih skupština nije imao ispred sebe nego samo spisak poziva kome je poziv upućen. Na skupštini se govorilo o tome da će se za zadržanu dobit kupiti poslovni prostor i slično a iz te zadržane dobiti imateljima poslovnih udjela vršena je isplata kao dividenda, naime na početku se to nije isplaćivalo a kasnije je i to na početku prosinca. Nije sa optuženikom pregovarao oko visine poslovnih udjela već je samo došao u R i potpisao ugovor, prodaja poslovnih udjela prema njemu ničim nije bila uvjetovana.

Misli da u cijenu vezano za prodaju poslovnih udjela nije išao iznos na ime zadržane dobiti. Vezano za tu prodaju nazvao ga je direktor D d.o.o. i pitao da li će prodati poslovne udjele pa je on rekao da može, ne sjeća se je li tada bilo govora o iznosu kojeg bi trebao dobiti na ime tih udjela. Svi ostali članovi imali su odvjetnika pa je opt. D. rekao da bi i on odvjetnika a D. mu je rekao da radi kako hoće, da će mu biti kao i njima i prvi put je vidio iznos koji će mu biti isplaćen na ime tih udjela kod javnog bilježnika gdje je došao potpisati ugovor. Nije bio prisutan na skupštini od 10. travnja 2015. kada se donosila odluka o prodaji poslovnih udjela. Nema pojma o tome da bi se 2015. u lipnju i rujnu vršila isplata zadržane dobiti i da se zadržana dobit isplaćivala i kasnije i to za razdoblje od 2001. pa nadalje. Ne zna, ne sjeća se toga iako je bio i predsjednik skupštine, da kao član društva ima pravo na zadržanu dobit samo do trenutka dok je član tog društva.

3.58. Svjedok J. F. čiji iskaz je u suglasnosti sa strankama pročitan iskazao je (list 94

– 95, 865 spisa) da je u društvu D d.d. imao 3% dionica koje je platio kreditom dok to nije otplatio i u vrijeme dok je direktor bio pok. T. godišnje je na ime dividende dobivao po 200,00 – 300,00 kn. Nakon toga direktor je postao P. a kada je direktor postao D. onda je prestao dobivati iznose na ime dividende a 1994.g. otišao je u mirovinu. Kada je optuženik došao za direktora bilo je govora o tome da društvo ima dobit međutim da nema para za dijeliti već da to ide za firmu tako da otkada je D. bio direktor društva D d.o.o. samo je u dva navrata na račun dobio neke iznose na ime dividende a na kraju je dobio iznos od 60.000,00 kn jer je prodao tih svojih 3% udjela. Naime, D. mu je najprije ponudio 38.000,00 kn a kako su mu rekli da ne pristane to nije ni pristao nego na iznos od 60.000,00 kn. Uvijek je dolazio na skupštine, i tamo bi bio optuženik koji bi dolazio sa odvjetnikom i optuženik im je govorio kako on ima 50% udjela ili više i da oni nemaju pravo a kako je to optuženik imao 50% ili više od toga ne zna. Na skupštinama bi bili on, direktor, K., B., R., brat mu P. međutim isti su slabo dolazili na te skupštine. Tih 3% udjela prodao je 2015.g. a poslije je išao na sud na saslušanje i dobio 60.000,00 kn za tih 3% udjela. I prije toga ponudio je D. da otkupi te njegove udjele a u tih 60.000,00 kn nije bilo govora da bi ulazila i dividenda. Ne sjeća se da bi na skupštine dolazila M. D. i njezina majka, nikada nije dobio zapisnik sa održane skupštine, nikada nitko nije tražio od njega da potpiše zapisnik, nikada nije bio prisutan nekoj skupštini na kojoj je bila prisutna M. D. a dolazio je na skupštine svaki put kada bi dobio poziv a ako ne bi mogao doći onda bi to javio direktoru. Ne zna u kom svojstvu je optuženik dolazio na te skupštine, da li kao direktor ili imatelj poslovnih udjela, ne zna je li optuženik imao punomoć za zastupanje punice, misli da optuženik nije imao na svoje ime poslovne udjele u D d.o.o.

Kada je prodao svoje poslovne udjele D d.o.o. u to nije ulazila zadržana dobit na koju je imao pravo. Svake godine društvo je imalo dobit međutim ta dobit se nije dijelila jer je direktor stalno govorio da to treba za proširenje društva. Iznos kojeg je dobio za prodaju poslovnih udjela je čisto vrijednost tog poslovnog udjela bez zadržane dobiti. Ništa mu nije poznato o tome da bi 2015.g. iz zadržane dobiti odmah nakon što su mali udjeličari potpisali ugovore o prodaji udjela bila donesena odluka da se vrši isplata zadržane dobiti i da je isplata zadržane dobiti za određene godine i isplaćivana 2015.g. i to u dva navrata.

3.59. Svjedok P. F. čiji je iskaz u suglasnosti sa strankama pročitan (list 95 – 96, 868

– 870 spisa) iskazao je da je bio zaposlenik u D d.o.o. od 1970. do 1. listopada 2002. i imao je 2% poslovnih udjela što je prodao punici direktora za iznos od 7.000,00 kn i to "prije nego što je izbila ova afera, prošle godine" (ispitivan 15. ožujka 2018.), ne zna je li to bilo 2017. ili 2016., uglavnom došao je u V i pitao D. da li će biti dividenda na što mu je ovaj rekao da neće biti dok je on direktor pa je istoga pitao da li hoće kupiti te dionice a direktor je rekao da hoće i onda je tih svojih 2% prodao punici direktora a ne D d.o.o. U početku je dolazio na skupštine društva, nakon što je optuženik postao direktor društva bio je 2 – 3 puta na skupštini, direktor je odlučivao o svemu, njih se ništa nije pitalo. Najviše dionica imao je pok. tast optuženika, zatim je tu V. T. i D., opt. kao direktor nije imao dionice a kada je umro punac optuženika onda je optuženikova punica imala 30 – 40% udjela i kada bi netko rekao da prodaje svoje udjele onda bi optuženik to kupovao na ime svoje punice. Kada je u ta 2 – 3 navrata dolazio na skupštinu na istoj nikada nije bila prisutna žena optuženika. Misli da se na tim skupštinama nije vodio zapisnik ali ne zna, nije siguran, no nikada sa skupštine nije dobio zapisnik.

3.60. Svjedok D. R. čiji je iskaz u suglasnosti sa strankama pročitan (list 150, 866 te 872 - 874 spisa) iskazao je, a vezano za prodaju udjela u D, da je bila ponuda koju je prihvatio i da je to prodao D d.o.o., imao je 4 dionice te je dobio oko 80.000,00 kn. O prodaji je razgovarao sa drugim dioničarima kao što su V., K. i drugi pa kako su oni govorili da će prodati onda je rekao da će prodati i on. Bio je prisutan na skupštinama društva D ali ne baš često.

Teško mu je sada reći da li je vezano za prodaju poslovnih udjela društvu D d.o.o. u tu cijenu koju je dobio za poslovne udjele ulazila i zadržana dobit, misli da mu pravo na zadržanu dobit nitko ne može oduzeti. Ponovno upitan kada je prodavao te poslovne udjele da li je u cijenu ulazila zadržana dobit za prethodne godine a na koje je imao pravo navodi da u tu cijenu nije ulazila zadržana dobit, ima pravo na zadržanu dobit, nakon prodaje poslovnih udjela nikada nije dobio od D d.o.o. ništa na ime zadržane dobiti "kako ću dobiti kada sam prodao poslovne udjele". Nije čuo da bi nakon njihovog izlaska iz društva vršila se raspodjela zadržane dobiti i to za razdoblje od 2001. pa nadalje, samo je čuo kasnije da je ta dobit kada su to prodavali trebala se dijeliti tako da oni dobiju 50% a oni su dobili nekih 5 ili 6% od te zadržane dobiti.

3.61. Svjedok M. D. (list 1064 – 1068 spisa) a koji iskaz je pročitan iskazala je da je u braku sa optuženikom od 1995.g. a isti je 2003.g. počeo raditi u TD D i to kao direktor na kojem radnom mjestu je i danas. Dionice TD D posjeduje njena majka V. T. i to 61% dionica a 37% dionica je ponovno vraćeno u vlasništvo TD D a 2% dionica ima u vlasništvu I. Z.. Ima punomoć za zastupanje svoje majke na skupštinama društva a vezano za odluke oko dividendi, poslovnih odluka i tome slično. Što se tiče iznosa od 22.500 Eura a što je iznos od približno 150.000,00 kn to je iznos koji joj je na račun prebacila majka V. T. 2015.g. jer je majka u 8.mj. od D d.o.o. dobila isplatu neke dividende za određeni period, misli da se radilo upravo o isplati dividende u iznosu od 150.000,00 kn. Njen suprug ima punomoć i na taj devizni račun kao i na druge njene račune. Iznos od 1.810.000,00 kn na računu njene majke je isplata neke dobiti od D d.o.o. za period unatrag više godina. Majka joj je na račun uplatila i iznos od 1.970.000,00 kn a to je novac koji je majka dobila od dividende u D d.o.o. od nekoliko posljednjih godina.

3.62. Svjedok P. B. čiji je iskaz u suglasnosti sa strankama pročitan (list 114 – 115, 866, 875 - 877 spisa) iskazao je da je u TD D bio zaposlen od 23. kolovoza 1978. do 1. siječnja 2017. u svojstvu dimnjačara i u tom društvu imao je 9% poslovnih udjela koje je prodao a za što je dobio novčani iznos od 408.000,00 kn. Bio je prisutan na par skupština, nije baš dolazio na skupštine jer je vidio da to nikamo ne vodi, nikada nije mogao dobiti informaciju koliko točno ima novaca, kolika je zarada a upravo zbog zarade kupio je dionice, da dobije dividendu koja se nije dijelila svake godine pa je istu dobio otprilike 5 – 6 puta. Nekada se na sve njih dijelio ukupan iznos na ime dividende od 100.000,00 kn, nekada iznos od 50 ili 30 tisuća kuna tako da bi on dobio oko 4 ili 5 tisuća kuna. Najveće udjele u društvu D imala je V. T., zatim T., K. pa on. Što se tiče toga kako je došlo do toga da proda svoje poslovne udjele odgovara kako je 2014. ili 2015.g. R. i njega zvao optuženik u kancelariju i ponudio im da prodaju svoje udjele u D d.o.o., da D d.o.o. bude obiteljska firma i tada mu je optuženik rekao da će mu za njegove udjele dati iznos od oko 180.000,00 kn na što je on rekao da mora razgovarati sa obitelji da vidi da li će to uopće prodati i da li će uzeti taj iznos a optuženik je rekao da može uzeti samo taj iznos ako hoće međutim kasnije su se udjeličari skupili i uzeli odvjetnika i na kraju je dogovoren taj iznos koji mu je isplaćen i to drugi dan. Kada im je odvjetnik rekao koliko svatko od njih može dobiti za svoje poslovne udjele jednoglasno su to prihvatili, dakle oko visine iznosa kojeg je dobio na ime udjela dogovarao se odvjetnik sa optuženikom a potom su potpisali ugovor o prodaji. Tijekom pregovaranja o cijeni koja će biti isplaćena za poslovne udjele nije bilo govora o tome da u cijenu tih poslovnih udjela ulazi i dividenda. Nešto kasnije se pričalo da je optuženik to što su oni prodali D d.o.o. otkupio za sebe i da je za te udjele platio nešto malo, misli da se radilo o iznosu od 150.000,00 kn a svi oni koji su potpisali ugovore o prodaji udjela za iste udjele dobili su iznos od ukupno 2 miliona i malo više. Ne zna iz kojih sredstava je imateljima poslovnih udjela isplaćen taj iznos "valjda iz dividende" a što se tiče zadržane dobiti D. je govorio kako će iz iste kupiti poslovni prostor međutim taj prostor se nije kupio a kasnije se pričalo da je u toj zadržanoj dobiti bio iznos od 5.000.000,00 kn. Vezano za prodaju poslovnih udjela društvu D d.o.o. ističe da nisu ni znali kolika je zadržana dobit, u iznos kojeg je dobio na ime poslovnih udjela nije ulazio iznos zadržane dobiti na koji je imao pravo a za prethodo razdoblje. Nije čuo da bi se odmah po njihovom izlasku iz društva donijela odluka da se vrši raspodjela zadržane dobiti.

3.63. Svjedok Z. V. čiji je iskaz u suglasnosti sa strankama pročitan (list 115 – 116, 866, 878 - 880 spisa) iskazala je da su njene kćerke R. V. i M. M. i ona imale ukupno 1% udjela u društvu D d.o.o. te da su odlučile prodati te poslovne udjele, dobile su tri liste ponuda, sastale se sa odvjetnikom P. a odlučili su se na prodaju iz razloga što usprkos svih pokušaja da dobiju dividendu u tome nisu uspijevali, nisu to mogli dobiti redovito a ne može se sjetiti koliko su dobili za prodaju tog 1% poslovnog udjela.

Još 2003.g. optuženik je htio da mu prodaju te udjele međutim tada nisu pristali. Njen suprug i njegova dva brata imali su poslovne udjele i ta dva brata njenog supruga su prodali te poslovne udjele a ona i suprug suglasili su se da to neće prodavati i 2004.g. tražila je zaostale dividende, srela je F. kojeg je pitala da li je dobio dividendu pa je isti rekao da je a kako njene dividende nije bilo tražila je od optuženika da joj kaže gdje je njihova dividenda i kako joj je tada umro suprug to je ponovno 2005. išla kod optuženika i pitala da gdje su zaostale dividende a optuženik joj je rekao da nema uvida u to. Nakon toga 2008.g. njen zet poslao je mail optuženiku pitajući ga da što je sa zaostalom dividendom i prije prodaje ovih poslovnih udjela na ime dividende svake godine dobivali su iznos od 1.000,00 kn i to počevši od 2008.g. Ugovor o prodaji poslovnog udjela potpisala je kod javnog bilježnika i taj novčani iznos koji je bio u ugovoru su i dobili. Misli da je malim udjeličarima isplaćeno preko 2.000.000,00 kn. Na godišnjoj skupštini društva D d.o.o. bila je jednom ili dva puta, jednom joj je P. F. rekao da ne ide na skupštinu jer da mali imatelji poslovnih udjela ne mogu ni o čemu odlučivati, da je on bio kod optuženika pitati da kada će se odlučivati o podjeli dividende ali da od toga nije bilo koristi. Nije joj poznato iz kojih novčanih sredstava su plaćeni ovi poslovni udjeli, prilikom prodaje nije bilo govora o tome da u cijenu koju dobivaju za poslovni udio ulazi neisplaćena dividenda koja je bila zadržana u okviru zadržane dobiti jer da je ne bi ni pristala na prodaju poslovnog udjela. Odluku o tome kako će se raspodijeliti zadržana dobit donosio je optuženik a misli da prema zakonu tu odluku bi trebali donijeti udjeličari.

Ne sjeća se toga, a kada se vršila prodaja tog 1% poslovnog udjela kojeg je imala u društvu D d.o.o. zajedno sa kćerkama da li je u tu cijenu ulazila i zadržana dobit na koju su imali pravo od trenutka kada su bile član tog društva do trenutka potpisivanja ugovora. Kada su joj pročitani raniji iskazi u kojima je navela da prilikom prodaje poslovnih udjela nije bilo govora o tome da u cijenu koju dobiva za udio ulazi neisplaćena dividenda koja je bila zadržana u okviru zadržane dobiti jer da u tom slučaju ne bi niti pristala na prodaju udjela izjavljuje da je to točno.

3.64. Svjedok M. M. čiji je iskaz u suglasnosti sa strankama pročitan (list 867 spisa) iskazala je da je bila samo na zadnjoj godišnjoj skupštini gdje su bili i njena mama, F., R. i drugi i gdje je bilo govora o tome da prodaju poslovne udjele. Sjeća se da su od D d.o.o. dobili tri ponude, izabrali su srednju ponudu, a što se tiče toga da li je bilo govora da u vrijednost koju će dobiti za 1% tih poslovnih udjela ulazi i iznos na koji bi imali pravo na ime zadržane dobiti za vrijeme otkada su članovi toga društva do trenutka potpisivanja tog ugovora, navodi kako misli da o tome nije bilo govora. Nije joj poznato na temelju kojih parametara je utvrđivana vrijednost tih poslovnih udjela niti joj je poznato da je u društvu D d.o.o. svega mjesec i 10 dana nakon što su prestali biti članovi toga društva donesena odluka da se vrši isplata zadržane dobiti za 2014.g. i da je ta isplata i izvršena.

3.65. Svjedok Đ. P. čiji je iskaz u suglasnosti sa strankama pročitan iskazao je (list 863 spisa) da kada je dobio poziv za raspravu nije znao o čemu se radi pa je uvidom u računalo utvrdio da se radi o tome da su kolega P. i on zastupali male udjeličare. Naime, njega je najprije angažirao muž R. T. za R. T. koja je u D d.o.o. bila šefica računovodstva a nakon toga javili su se i ostali mali udjeličari pa su tako zastupali sveukupno 5 – 6 ljudi. To je trajalo nekoliko dana, sve se brzo odvijalo, uprava je sazvala skupštinu i to je bio povod da ih se angažira. Tada su zastupali mali udjeličare, skupština je bila dosta loše i nekvalitetno organizirana pa su kolega P. i on uspjeli većinski preglesati odluke koje su išle u prilog stranaka a nakon tog trenutka počela je komunikacija vezano za otkup udjela. Uglavnom je kontaktirao sa mužem R. T. koja je tamo bila 10, 20 godina šefica računovodstva i imala je uvid u svu dokumentaciju i koliko se sjeća uprava je dala pisani prijedlog. Bilo je nekoliko tih pisanih prijedloga i to je dato udjeličarima da se dogovore, vrlo brzo su se dogovorili, sklopili ugovore, društvo je steklo udjele i tu njegova saznanja prestaju a poslije nekoliko mjeseci nazvao ga je opt. D. i pitao da kakva je to kaznena prijava na što mu je on rekao da nema pojma jer nikakve komunikacije ni sa D. ni sa udjeličarima nije imao. Kada mu je predočena ponuda koju je sastavio sa lista 59 spisa te ponude koje je dostavila uprava društva i upitan, a obzirom da u ugovorima koji su sklopljeni sa malim udjeličarima se ne navodi da bi oni izgubili pravo na zadržanu dobit do trenutka potpisivanja ugovora da li je zadržana dobit obuhvaćena tim iznosom, navodi da se o tome uopće nije vodila rasprava. Koliko se sjeća na temelju zadržane dobiti procijenjena je vrijednost udjela, taj financijski dio dala je gospođa R. T., kolega i on bili su u čudu kako se je to sve brzo provelo jer većinski udjeličar određuje uvjete i da li će se nešto kupiti ili prodati a dobit se ne mora isplaćivati. Što se tiče toga da se pregovaralo i o zadržanoj dobiti da li bi u ugovoru o kupoprodaji poslovnih udjela to moralo biti navedeno navodi kako odgovor na to daje Zakon o trgovačkim društvima, da je to pitanje za suce trgovačkog suda a kada mu je predočeno da je samo mjesec i 10 dana nakon što su potpisani ti ugovori o kupnji poslovnih udjela došlo do podjele dobiti i to za razdoblje od 2001. pa nadalje navodi da o tome nema nikakvih saznanja.

3.66. Svjedok I. Z. čiji je iskaz pročitan iskazao je (list 321 spisa) da država s vremena na vrijeme objavljuje natječaje vezano za svoje udjele u društvima. Sjeća se da je bila oglašena prodaja udjela u oko 100-tinu tih društava pa se javio za kupnju udjela u društvu D d.o.o. R i V stanica K. Kada država to objavljuje onda se ne navode iznosi nego se najprije moraju kupiti prava pa je on preko jedne brokerske kuće u Z i kupio te udjele. Za vrijeme otkada je kupio te udjele na ime dobiti dobio je prije možda dvije godine (ispitivan 19. veljače 2021.) neki iznos od 7 ili 8.000,00 kn i drugi put dobio je iznos čini mu se od 17.000,00 kn. Negdje 2016.g. opt. D. pitao ga je da li je zainteresiran da proda te udjele ali on to nije prodao. Od trenutka kada je kupio te udjele (14. travnja 2015.g.) bio je na jednoj ili dvije skupštine osobno prisutan, dakle fizički, a na ostalima je sudjelovao elektronski i što se tiče toga da li je bio prisutan na skupštini u kolovozu 2015. kada je donesena odluka da se poslovni udjeli sa optuženika prenesu na društvo D d.o.o. navodi da nije bio na toj skupštini nego je sudjelovao elektronski, a kada mu je predočeno da se u zapisniku sa skupštine navodi da je bio osobno prisutan ističe da onda valjda je. Vezano za dražbu temeljem koje je kupio ove udjele CERP je taj koji određuje cijenu ali izraženo u pravima. Ovo je bila zadnja dražba gdje je država prodavala te udjele a vezano za prava, sve ostale dražbe bile su u kunama. Dakle, preko brokera kupio je ta prava od nekog čovjeka za daleko veći iznos od onoga što je to nominalno iznosilo pa upitan kome je i koliko platio za tih 1,83% udjela u društvu D d.o.o. ističe da je platio banci možda iznos od 10.000,00 kn za 8.000 prava u ta dva društva a upitan da li se sjeća koji iznos je uplatio banci a vezano za društvo D d.o.o. navodi da je to bio iznos od možda 5.000,00 kn, 6.000,00 kn. Prije kupnje ovih udjela nije poznavao opt. D., upoznao ga je kada je došao na skupštinu na koju je bio pozvan i što se tiče neke njihove suradnje samo bi došao na skupštinu i tu nije bilo nikakvih problema. Bio je prisutan skupštini društva u lipnju 2015. na kojoj je opt. D. kupovao 37% udjela od društva a što se tiče po kojoj cijeni je to D. kupovao navodi kako mu se čini da je to bio nominalni iznos i da je to pisalo u samom pozivu.

3.67. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl.oec. D. T. B. a vezano za tč. 2 optužnice proizlazi (list 281 – 285 spisa) da su dana 22. travnja 2015.g. sklopljeni ugovori o prijenosu poslovnih udjela između stjecatelja D d.o.o. zastupanog po Ž. D. kao članu uprave i prenositelja udjela R. T., D. R., Z. V., P. B., J. F. i J. K., a iz tih ugovora proizlazi da temeljni kapital društva iznosi 409.300,00 kn a da naprijed navedeni prenositelji prenose svoj udio u iznosu od 150.800,00 kn što čini 37% svih udjela društva D d.o.o. dok V. T., P. F. i RH ne prenose svoj udio u iznosu od 258.500,00 kn što čini 63% udjela trgovačkog društva. Iz tih ugovora o prijenosu poslovnih udjela proizlazi da prenositelji prenose svoj udio u iznosu od 150.800,00 kn što čini 37% svih udjela društva D d.o.o. za iznos od 2.087.742,00 kn odnosno proizlazi da prenositelji za svoje udjele dobivaju veće iznose nego što su ih uplatili i to za iznos od 1.936.942,00 kn (2.087.742,00 – 150.800,00 = 1.936.942,00).

Društvo D d.o.o. poslovalo je kao društvo s ograničenom odgovornošću i svojim članovima na temelju ostvarene dobiti moglo je isplatiti udio u dobiti a temeljem javno objavljenih izviješća na stranicama FINA utvrđeno je da je društvo D d.o.o. u razdoblju od 2006. do 31. svibnja 2015.g. poslovalo s dobiti a na dan 31. svibnja 2015. evidentirana dobit i zadržana dobit iznose 5.898.525,00 kn. Svakom prenositelju pripada odgovarajući udio u dobiti ostvaren do dana prijenosa udjela odnosno za udio u iznosu od 150.800,00 kn, što čini 37% svih udjela trgovačkog društva prenositeljima pripada dobit u iznosu od 2.182.454,25 kn (5.898.525,00 x 37% = 2.182.454,25). Iz raspoložive dokumentacije proizlazi da su prenositelji za svoje udjele ostvarili naknadu u iznosu od 2.087.742,00 kn odnosno da im je isplaćen udio po nominalnoj vrijednosti + zadržana dobit. Prodajna cijena 1% udjela sa zadržanom dobiti iznosi 56.425,46 kn a prodajna cijena 1% udjela bez zadržane dobiti iznosi 4.075,68 kn pa prodajna cijena 37% udjela bez zadržane dobiti iznosi 150.800,00 kn a prodajna cijena 37% udjela sa isplatom dobiti iznosi 2.087.742,00 kn.

Iz ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. od 3. lipnja 2015. proizlazi da Ž. D. kupuje 37% udjela u nominalnom iznosu od 150.800,00 kn (ali bez mogućnosti isplate dobiti po ovim udjelima budući da je dobit društva D d.o.o. do 22. travnja 2015. već isplaćena R. T., D. R., Z. V., R. V. i M. M., P. B., J. F. i J. K.). Iznos od 150.800,00 kn kojeg je Ž. D. uplatio kao fizička osoba proknjižen je na žiro računu društva D d.o.o. dana 17. lipnja 2015.g. a 6. kolovoza 2015.g. na izvanrednoj skupštini društva donesena je odluka o raskidanju ugovora od 3. lipnja 2015.g. te je Ž. D. sa žiro računa društva D d.o.o. izvršen povrat novca u iznosu od 150.800,00 kn a udjeli su preneseni u vlasništvo TD D d.o.o. Naprijed navedeno potvrđeno je ugovorom o raskidu ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. od 6. kolovoza 2015. pa temeljem svega gore navedenog vještak smatra da za TD D d.o.o. nije nastala šteta na temelju otkupa 37% poslovnih udjela društva D d.o.o. 3.67.1. U dopuni nalaza i mišljenja (list 322 – 323 spisa) vještak je istakla da je društvo D d.o.o. pozitivno poslovalo u razdoblju od 2006. – 2015.g. i svake godine ostvarivalo je dobit a na kraju svake poslovne godine skupština društva određuje što će biti sa dobiti, dakle da li će se ista isplatiti članovima društva i ukoliko hoće u kojem iznosu i što će na kraju biti sa ostatkom dobiti a u većini slučajeva neisplaćena dobit stavlja se u zadržanu dobit i tako se zapravo dobit akumulira kao zadržana dobit tijekom cijelog razdoblja osim one koja se isplatila članovima društva tijekom tog razdoblja. Svaki poslovni udio nešto košta i ima nekakvu tržišnu cijenu koja se može računati na više načina, dakle po statičkoj metodi odnosno knjigovodstvenoj vrijednosti koja metoda u sebi uključuje imovinu društva uključivo i dobit ili se može računati po dinamičkoj vrijednosti a što znači da osim tih pokazatelja uključuju se i prihodi koje će društvo eventualno ostvariti u budućnosti. Temeljem statičke metode izračunala je da bi poslovni udjeli sastojali se od nominalnog iznosa poslovnog udjela i dobiti međutim nije računala da li ono što je svaki od članova društva dobio odgovara nominalnoj vrijednosti plus zadržanoj dobiti za svakoga od njih a vezano za postotak njihovih udjela. Društvo D d.o.o. trebalo je poslovne udjele od 37% dana 3. lipnja 2015. prodati po većoj cijeni od nominalne. Zadržana dobit vodi se na posebnom kontu u glavnoj knjizi i da je isplata članovima društva isplaćena sa tog konta to bi se moralo vidjeti u glavnoj knjizi. Nije imala na raspolaganju glavnu knjigu kada je radila nalaz i mišljenje. Financijski izvještaji i bilješke uz financijska izviješća dostavljaju se Poreznoj upravi i FINI a iz tih financijskih izviješća i bilješki mora biti vidljivo da li su isplate članovima društva izvršene iz zadržane dobiti. Kada se poslovni udio prodaje na javnoj dražbi onda se tržišna cijena određuje od minimalne pa naviše. Zadržana dobit ukoliko pravna osoba nema nikakve druge imovine predstavlja najveću vrijednost tog društva.

3.67.2. U dopuni nalaza i mišljenja (list 900 – 951 spisa) navela je da je tržišnu vrijednost poslovnih udjela gotovo nemoguće odrediti za d.o.o. jer u RH ne postoji tržište poslovnih udjela pa se tržišna vrijednost određuje procjenom i pregovorima postojećih članova društva sa izlazećim članom ili članovima. Tržišna vrijednost udjela je ona koju je netko spreman platiti za udjel – za dio ili svih udjela u društvu. Istupajući član društva uvijek ima pravo da mu se nadoknadi tržišna vrijednost njegovog poslovnog udjela kakva je u trenutku istupanja. Polazište u određivanju tržišne vrijednosti su financijski izvještaji društva. Za isplatu člana društva koji želi prodati svoje udjele često se koristi model statičke procjene vrijednosti društva a na način da se procijeni imovina i obveze društva. Na dan 22. travnja 2015. statička vrijednost poduzeća D d.o.o. iznosila je 7.247.498,16 kn a 37% vrijednosti poduzeća iznosi 2.681.574,32 kn, dakle 1% vrijednosti iznosi 72.474,98 kn. Imatelji poslovnih udjela su za svojih 37% udjela trebali dobiti iznos od 2.681.574,32 kn a dobili su iznos od 2.087.742,00 kn odnosno iznos od 593.832,32 kn manje nego što je društvo vrijedilo na dan 22. travnja 2015. (primjenom statičke metode vrijednosti udjela).

Na dan 3. lipnja 2015.g. statička vrijednost društva iznosila je 5.045.133,62 kn a 37% vrijednosti poduzeća iznosilo je 1.866.699,44 kn, dakle 1% vrijednosti društva iznosi 50.451,34 kn. Dana 3. lipnja 2015. opt. D. se 37% poslovnih udjela moglo prodati po cijeni od 1.866.699,44 kn za svih 37% odnosno po cijeni od 50.451,34 kn za 1% poslovnog udjela a udjeli od 37% prodani su za iznos od 150.800,00 kn odnosno za 1.715.899,44 kn manje.

Što se tiče vrijednosti udjela na temelju ostvarene dobiti do dana 22. travnja 2015. vještak navodi da je ostvarena dobit D d.o.o. u razdoblju do 31. prosinca 2014. iznosila 6.013.148,00 kn od čega zadržana dobit iznosi 5.249.994,00 kn a ostvarena dobit u 2014.g. iznosi 763.154,00 kn. U veljači 2015.g. svim imateljima poslovnih udjela isplaćena je dobit za 2013. u sveukupnom iznosu od 100.000,00 kn a na tako isplaćenu dobit uplaćeni su porez i prirez na dohodak od kapitala u iznosu od 14.622,54 kn pa je za ukupan iznos od 114.622,54 kn umanjena dobit koja je na dan 31. prosinca 2014. iznosila 6.013.148,00 kn pa nakon ovog odbitka iznosi 5.898.525,46 kn i to je dakle stanje zadržane dobiti i ostvarene dobiti na dan 22. travnja 2015. Svakom udjeličaru pripada odgovarajući udio u dobiti ostvaren do dana prodaje udjela odnosno za udio u iznosu od 150.800,00 kn što čini 37% svih udjela trgovačkog društva do dana 22. travnja 2015. udjeličarima pripada dobit u iznosu od 2.182.454,25 kn a prodavatelji su za 37% udjela ostvarili naknadu u sveukupnom iznosu od 2.087.742,00 kn. Prosječno ostvarena naknada za 1% udjela po ugovorima od 22. travnja 2015. iznosi 56.425,46 kn a prosječna nominalna cijena 1% udjela iznosi 4.075,68 kn. Na dan 22. travnja 2015. nominalna vrijednost 37% poslovnih udjela iznosila je 150.800,00 kn a 37% zadržane a neisplaćene dobiti iznosi 2.182.454,25 kn a isplaćena naknada prodavateljima iznosi 2.087.742,00 kn iz čega proizlazi da su prodavatelji poslovnih udjela dobili manju naknadu u iznosu od 245.512,25 kn time da je R. T. za 14% udjela isplaćena veća naknada u iznosu od 111.351,50 kn, D. R. za 2% udjela isplaćena je manja naknada u iznosu od 43.012,50 kn, Z. i R. V. i M. M. za 1% udjela isplaćena je manja naknada u iznosu od 21.006,25 kn, P. B. za 9% udjela isplaćena je manja naknada u iznosu od 159.076,25 kn, J. F. za 1% udjela isplaćena je manja naknada u iznosu od 3.016,25 kn a J. K. za 10% udjela isplaćena je manja naknada u iznosu od 130.752,50 kn. Dakle, tu se radi o razlici između isplaćene naknade i naknade koja uključuje nominalnu vrijednost + dobit.

37% zadržane a neisplaćene dobiti do dana prodaje poslovnih udjela 22. travnja 2015. iznosila je 2.182.454,25 kn dok je naknada koja je isplaćena za 37% udjela iznosila 2.087.742,00 kn iz čega proizlazi da je prodavateljima ako se gleda razlika između isplaćene naknade i zadržane dobiti isplaćen iznos od 94.712,25 kn manje odnosno da je u isplaćenim naknadama sadržana zadržana dobit tada bi R. T. bilo isplaćeno 167.151,50 kn više (isplaćena naknada 992.945,00 kn a zadržana dobit do 22. travnja 2015. za 14% udjela 825.793,50 kn) dok bi J. F. bilo isplaćeno više 2.583,75 kn a svim ostalim malim udjeličarima bio bi isplaćen manji iznos od udjela zadržane dobiti i to R. manji iznos za 35.512,50 kn, V. 17.206,25 kn, B. 121.876,25 kn, K. 89.852,50 kn.

3.67.3. Nakon što je opt. D. stavio primjedbe na dopunu nalaza i mišljenja vještak je dala očitovanje na te primjedbe (list 994 – 1015 spisa) u kojem je navela da je statička vrijednost poduzeća na dan 31. prosinca 2014. sačinjena na temelju priložene bilance stanja na dan 31. prosinca 2014. i iznosila je 6.515.272,00 kn a 37% vrijednosti poduzeća iznosi 2.410.650,64 kn odnosno 1% vrijednosti poduzeća iznosi 65.152,72 kn. Statička vrijednost poduzeća na dan 31. svibnja 2015. sačinjena je na temelju bilance stanja na dan 31. svibnja 2015. i iznosi 5.200.924,00 kn a 37% vrijednosti poduzeća iznosi 1.924.341,88 kn dakle 1% vrijednosti društva iznosi 52.009,24 kn. Statička vrijednost poduzeća na dan 22. travnja 2015. sačinjena je na temelju bilance stanja od 31. svibnja 2015. time da je vrijednost imovine uvećana za iznos od 2.087.742,00 kn koji iznos je isplaćen temeljem ugovora o prodaji poslovnih udjela pa uvažavajući primjedbu da se za iznos od 114.622,54 kn koliko je 18. veljače 2015. isplaćeno na ime dobiti, ne može uvećati imovina društva vještak zaključuje da je na dan 22. travnja 2015. vrijednost društva iznosila 7.288.666,00 kn a 37% vrijednosti društva iznosi 2.696.806,42 kn dakle 1% vrijednosti društva iznosi 72.886,66 kn. Statička vrijednost poduzeća na dan 3. lipnja 2015. obračunata je uzevši u obzir podatke iz priložene bilance te je iznosila 5.200.924,00 kn a 37% vrijednosti iznosi 1.924.341,88 kn. Vještak smatra promašenim prigovor optuženika da je vrijednost poduzeća na dan 3. lipnja 2015. pogrešno obračunata jer da u obveze društva nisu uključeni iznosi zadržane dobiti za 63% udjela od 3.716.090,75 kn ostvarene do 31. prosinca 2014. i ostvarene dobiti od 1. siječnja 2015. do 31. svibnja 2015. u iznosu od 680.973,00 kn.

3.67.4. U dopuni nalaza i mišljenja (list 1052 – 1055 spisa) vještak je istakla da je iznose navedene u nalazu i mišljenju te dopuni nalaza i mišljenja, a vezano za primjenu statičke metode, temeljila na dokumentaciji koja prileži sudskom spisu – račun dobiti i gubitka, bilanca i druga dokumentacija koju je dostavio D d.o.o. Kod statičke metode uzela se u obzir imovina društva i obveze društva da bi se dobila vrijednost društva na određeni dan a što se tiče toga da li je vještak koristila "ispravljenu korigiranu vrijednost" a vezano za utvrđivanje vrijednosti društva ista ističe da je vrijednost temeljila na onome što joj je dostavljeno i što se nalazi u spisu. Dakle, kod primjene statičke metode vrijednost se utvrđivala temeljem bilance i druge dokumentacije koja je dostavljena te temeljem primjedbi samoga optuženika. Nadalje vještak navodi da je osnovno po njoj da li je prodavateljima isplaćena zadržana dobit ili nije jer ukoliko im nije isplaćena zadržana dobit nego samo statička vrijednost njihovih udjela onda zadržana dobit ostaje. Po njenom prodavateljima 37% poslovnih udjela nije isplaćena zadržana dobit jer da je tada bi bilo lako izračunati za tih 37% udjela a u odnosu na to koliko svakom od njih pripada, a iz podataka spisa proizlazi da oni nisu dobili točan iznos koji bi bio iznos zadržane dobiti temeljem postotka svojih udjela. Osim toga navodi se da za D d.o.o. prava i obveze miruju i navodi se novčani iznos pa je njen zaključak da prodavateljima tih 37% poslovnih udjela nije isplaćena ostvarena i zadržana dobit već naknada po malo manjem iznosu od statičke metode a sada ti prodavatelji nemaju ni pravo na isplatu zadržane dobiti jer nisu više članovi društva. Što se tiče toga da li je vještak prilikom utvrđivanja statičke vrijednosti D d.o.o. za dan 3. lipnja 2015. uzela u obzir sudske sporove koji su u tijeku vještak navodi da su joj ti sporovi nepoznati, isti nisu bili evidentirani kao takvi sa danom 31. svibnja 2015. a nije uzeta u obzir ni obveza za rente jer takva dokumentacija joj nije bila dostavljena kada je radila nalaz i mišljenje a što se tiče toga da li je uzela u obzir menadžerski ugovor tj. ugovor o pravima i obvezama između optuženika i društva D d.o.o. navodi da ukoliko optuženik misli na onaj dio ugovora da ukoliko dobije otkaz da mu se ima isplatiti određeni novčani iznos da je i u svom očitovanju navela da koliko zna optuženik nije dobio otkaz niti je to kao takvo evidentirano u bilanci na dan 31. svibnja 2015. koja je poslužila za izradu statičke vrijednosti društva na dan 3. lipnja 2015. Vještak u cijelosti ostaje kod zadnjeg nalaza i mišljenja odnosno dopune nalaza i mišljenja obzirom da su u toj dopuni sadržani svi ispravci kao i njeno očitovanje na primjedbe optuženika.

Upitana da li je prilikom izrade nalaza i mišljenja imala u vidu Društveni ugovor i da li član društva koji istupi iz društva ima pravo na isplatu zadržane i buduće dobiti vještak ističe da što se tiče tržišne vrijednosti društva teško je odlučiti što je to točno jer bi trebalo uzeti u obzir sadašnju i buduću vrijednost društva a ovdje je samo sadašnja vrijednost. Član društva koji je istupio iz društva nema pravo na isplatu zadržane dobiti ako mu je po statičkoj metodi isplaćena samo tržišna vrijednost tog društva. Što se tiče toga što je opt. D. mogao sa onih 37% udjela koje je kupio 3. lipnja 2015. vještak navodi da su optuženik i njegova punica tada imali 98% vlasništva društva D d.o.o. i kako se radi o društvu s ograničenom odgovornošću moglo se isplatiti i tih 37%. Kod isplate zadržane dobiti do 2011.g. nije bilo plaćanja poreza a nakon toga uveden je porez od 10% što je ogroman iznos na 37% udjela od 2.mil.kn i nešto a kada kaže da su T. i opt. D. mogli raditi što hoće to znači da su mogli donijeti odluku da se izvrši isplata iznosa zadržane dobiti za tih 37% a u slučaju kada takva odluka ne bi bila donesena to bi ostalo u vlasništvu društva D d.o.o. kao zadržana dobit. Kod ugovora o ustupu poslovnih udjela nema plaćanja poreza dakle prodavateljima je išao čist novac a da je u ugovorima bila naznaka da se to odnosi na zadržanu dobit onda bi se trebao platiti porez na zadržanu dobit koji se inače plaća od 2011. Prilikom izračuna statičke vrijednosti društva D d.o.o. koristila je knjigovodstvene podatke, dakle bilancu i drugu dokumentaciju koja se nalazi u spisu, postoji i tzv. korigirana vrijednost gdje se pojedine pozicije umanjuju, npr. ako je navedena rezerva za npr. mirovinu a u konkretnom slučaju budući da je prodaja obavljena bilo je za očekivati da se to unese u bilancu međutim ovdje nema ništa od toga a osim toga svaki put bi se onda mogao donijeti drugi papir "ovo je rezervacija za ovo, ovo je rezervacija za ono" i zato smatra da je najrelevantniji podatak onaj iz bilance od 31. prosinca 2014. a napominje i to da u bilanci od 31. svibnja 2015. nema nikakvih rezervacija, nema nikakve korigirane vrijednosti.

4. Analizom obrane opt. D. iskaza svjedoka, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka te ostalih provedenih dokaza i to kako svakog pojedinačno tako i svih zajedno vijeće ovog suda nalazi utvrđenim i dokazanim da je opt. D., sa izravnom namjerom a na način opisan u izreci presude počinio kazneno djelo iz čl. 246 st. 1 i 2 KZ/11 a radi čega ga je valjalo oglasiti krivim i osuditi po zakonu.

4.1. Nije sporno da je opt. Ž. D. u inkriminirano vrijeme bio uprava društva D d.o.o., naime za člana uprave – direktora koji je ovlašten zastupati društvo samostalno i pojedinačno imenovan je dana 28. ožujka 2003. godine (list 37 spisa). Iz odredbe čl. 430 u vezi čl. 252 st. 1 Zakona o trgovačkim društvima jasno proizlazi da je uprava društva dužna voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika a na sličan način to je propisano i u čl. 10 Društvenog ugovora D d.o.o. od 11. travnja 2011. godine (pročišćeni tekst, list 28 – 29 spisa) gdje se navodi da je Uprava dužna: voditi poslove društva u skladu sa zakonom, Društvenim ugovorom i odlukama Skupštine društva; voditi ili osigurati vođenje poslovnih knjiga u skladu sa zakonom; voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Osim toga u čl. 2 st. 1 Ugovora o međusobnim pravima i obvezama direktora i društva od 21. siječnja 2013. godine zaključenog između opt. D. i društva D d.o.o. navodi se da član uprave društva vodi poslovanje, organizira rad i zastupa društvo samostalno i pojedinačno u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, podzakonskim propisima, Društvenim ugovorom i drugim pravilima (općim aktima) društva. Dakle, odgovornost člana uprave je odgovornost onoga tko raspolaže tuđim sredstvima jer imovina društva nije imovina člana uprave niti je to imovina člana – osnivača društva već je to imovina te pravne osobe.

4.2. Činjenica je da je odlukom Glavne skupštine D d.d. od 29. travnja 1996. godine to društvo preoblikovano u društvo s ograničenom odgovornošću i da je član uprave I. T. postao udjeličar sa 45,90% poslovnih udjela što je nakon njegove smrti 2000. godine naslijedila njegova supruga V. T. kojoj potom:

- dana 25. kolovoza 2003. godine član društva B. M. prenosi bez naknade 1,82% udjela, nominalnog iznosa 7.430,00 kn, a

- dana 28. studenog 2003. godine iz društva se isključuje D. P. pa V. T. preuzima njegovih 3,64% udjela, nominalnog iznosa 7.430,00 kn za iznos od 3.716,00 kn a potom V. T. kupuje

- dana 27. siječnja 2004. godine od člana društva T. 1,82% udjela, nominalnog iznosa 7.430,00 kn za taj iznos i od člana društva F. 2,27% udjela, nominalnog iznosa od 9.290,00 kn za taj iznos,

- dana 28. veljače 2006. godine od člana društva M. kupuje 1,82% udjela, nominalnog iznosa 7.430,00 kn za 1.858,00 kn, a

- dana 24. travnja 2009. godine od člana društva Đ. V. kupuje 2,27% udjela, nominalnog iznosa 9.290,00 za iznos od 5.000,00 kn

tako da je (13,64% udjela nominalnog iznosa 48.300,00 kn preneseno na V. T. za iznos od 27.294,00 kn) pa je od dana 06. srpnja 2011. godine prema Knjizi poslovnih udjela V. T. imala 59% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 234.500,00 kn, R. T. 14% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 55.800,00 kn, J. K. 10% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 40.900,00 kn, P. B. 9% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 37.200,00 kn, P. F. 2% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 7.500,00 kn, R. D. 2% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 7.500,00 kn, J. F. 1% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 5.600,00 kn, fond 2% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 7.500,00 kn te Z. V., R. V. i M. M. 1% poslovnih udjela - nominalnog iznosa 3.800,00 kn a potom

- dana 26. siječnja 2015. godine V. T. od F. P. kupuje 1,82% udjela, nominalnog iznosa od 7.500,00 kn za taj iznos pa kako od dana 05. veljače 2015. godine ni P. F. više nije član društva jer je svoje poslovne udjele prodao V. T. to je ista postala imatelj 61% udjela.

4.3. Nedvojbeno je da je namjera opt. D. bila da se „riješi“ tzv. malih udjeličara i da to bude „obiteljska firma“ tj. da uz V. T. (punica opt.) koja je bila imatelj 61% udjela njegova supruga ili on postanu imatelji preostalih 37% odnosno 39% poslovnih udjela u društvu D d.o.o., a što proizlazi iz slijedećih činjeničnih utvrđenja:

- u pozivu za Skupštinu (list 43 – 49 spisa) koja se trebala održati dana 10. travnja 2015. godine opt. D., kao uprava društva koja saziva skupštinu kao dnevni red u toč. 2 navodi – usvajanje završnog računa za 2014. godinu (prijedlog uprave – Usvaja se završni račun za 2014. god.), toč. 3 - raspodjela dobiti po usvojenom završnom računu za 2014. godinu (prijedlog uprave – Društvo je poslovalo pozitivno. Dobit iz prethodnog stavka neće se isplatiti nego se raspoređuje u zadržanu dobit. Ovisno o stanju društva Uprava društva može samostalno odlučiti o isplati dobiti.), toč. 4 - davanje suglasnosti upravi društva za isplatu akontacije dobiti za 2015. godine (prijedlog Uprave – odobrava se isplata akontacije dobiti za 2015. god. sukladno procjeni Uprave društva o financijskom stanju društva), toč. 6 - donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala društva radi uplate novog uloga – prijedlog da se da suglasnost da M. D. (supruga opt. D.) uplati 730.700,00 kn i pristupi društvu kao član društva a u obrazloženju odluke navodi se „sklapanje ugovora procjenjuje se svrsishodnim i gospodarski opravdanim jer se uplatom znatno povećava temeljni kapital društva čime društvo stječe jači i ugledniji položaj te konkurentnost i ozbiljnost na tržištu“ a činjenica je da bi na ovaj način M. D. postala imatelj 64% udjela, njena majka V. T. imala bi 22% udjela umjesto dotadašnjih 61%, R. T. imala bi 4% udjela umjesto dotadašnjih 14%, J. K. imao bi 3% umjesto dotadašnjih 10%, P. B. imao bi 3% umjesto dotadašnjih 9% udjela, D. R. imao bi 1% umjesto dotadašnjih 2%, J. F. ostalo bi 1%, RH bi imala 1% umjesto dotadašnjih 2% udjela a Z. i R. V. i M. M. imala bi i dalje 1% poslovnih udjela a pod toč. 9 predloženo je donošenje odluke o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji udjeli iznose do 5% udjela u temeljnom kapitalu društva.

Dakle toč. 6 dnevnog reda nastojalo se smanjiti poslovne udjele tzv. malih udjeličara – T., B., K. i dr., kako bi isti prilikom prodaje poslovnih udjela dobili što manji iznos na ime naknade i kako bi im se u slučaju isplate zadržane dobiti isplatio što manji iznos, vidimo da nitko od njih u toj situaciji ne bi imao ni 5% udjela pa bi se sukladno toč. 9 donijela odluka o stjecanju (kupnji) tih udjela. Nadalje, kad bi se prihvatila toč. 6 dnevnog reda izmijenio bi se iznos temeljnog kapitala, poslovni udjeli članova društva a kako je to naprijed navedeno pa je pod toč. 7 i 8 predloženo po opt. D., kao upravi donošenje odluke o izmjeni Društvenog ugovora od 18. veljače 2011. godine i to u odredbama o temeljnom kapitalu i poslovnim udjelima (čl. 6 – čl. 8), upravi društva (čl. 9 i 12), skupštini društva (čl. 16, 17 i 18), prijenosu poslovnih udjela (čl. 19) te brisanje odredbi o upravi (čl. 11) i prijenosu poslovnih udjela (čl. 20) te usvajanje pročišćenog teksta Društvenog ugovora.

- valja istaći da je u čl. 12 Društvenog ugovora propisano „Uprava je ovlaštena dati i opozvati pojedinačnu prokuru u skladu sa zakonom“ a opt. D., upravo u cilju da se osobno on ili njegova supruga domognu svih poslovnih udjela u D d.o.o. a na štetu tzv. malih udjeličara predlaže izmjenu na način da ova odredba glasi „Uprava vodi poslove društva i zastupa društvo u skladu sa zakonom i ovim društvenim ugovorom. Uprava samostalno i bez ograničenja odlučuje o slijedećim pitanjima: zahtjevu za uplatama temeljnih uloga; podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela; davanju prokure ili trgovačke punomoći u skladu sa zakonom; mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova; osnivanju podružnice“.

Predloženom izmjenom odredbi Društvenog ugovora odnosno predloženim točkama dnevnog reda Skupštine koja se trebala održati opt. D. htio je samostalno, kao uprava odlučiti i o prijedlogu da njegova supruga uplati određeni novčani iznos i tako postane član društva i ujedno većinski udjeličar čime bi se naravno smanjili poslovni udjeli tzv. malih udjeličara a time i iznos koji bi dobili prodajom istih kao i iznos koji bi trebali dobiti na ime zadržane dobiti. Međutim, udjeličar T. R. shvativši da bi umjesto dotadašnjih 14% udjela predloženom izmjenom imala tek 4% udjela na predloženi dnevni red stavila je dana 07. travnja 2015. godine Očitovanje i dopunu dnevnog reda (list 52 – 53 spisa) te je predložila: da se donese odluka da se dobit za 2014. godinu podijeli udjeličarima sukladno njihovim udjeličarskim pravima obrazlažući to time da društvo na tržištu posluje više godina sa dobitkom a da je svrha udjeličarstva i stjecanje dobiti iz poslovanja društva a vezano za to predložila je i da se uskrati suglasnost Upravi društva za isplatu akontacije dobiti za 2015. godinu jer bi podjelom dobiti za 2014. godinu u cijelosti bila realizirana svrha podjele dobiti a „posebice jer nije izvjesno da će 2015. godine dobit biti i ostvarena“ a osim toga predložila je da se uskrati suglasnost na sklapanje Ugovora o pristupanju društvu D d.o.o. M. D. navodeći da je to protivno svrsi odnosno intenciji Zakona o trgovačkim društvima itd.

Dakle, nedvojbeno je da ni R. T. ni ostali tzv. mali udjeličari ne nude prodaju poslovnih udjela već T. predlaže, suprotno prijedlogu uprave, da se isplati udjeličarima sukladno njihovom % poslovnih udjela zadržana dobit za 2014. godinu koja je iznosila 5.249.994 kn dakle, radi se o zadržanoj dobiti iz prethodnih godina. Valja istaći i to da su prigovori člana društva T. opravdani jer čl. 18 Društvenog ugovora D d.o.o. koji govori o poslovima Skupštine (list 30 spisa) propisano je da odluke skupštine o izmjeni društvenog ugovora, o prestanku društva, o preoblikovanju, o suglasnosti za sklapanje poduzetničkog ugovora i o priključenju, pripajanju ili spajanju drugom društvu kapitala, donose se većinom glasova od 75% temeljnog kapitala“ a opt. D. da bi ostvario svoj cilj o „obiteljskoj firmi“ predlaže da se to mijenja i da odredba glasi „Skupština odlučuje posebice o slijedećim pitanjima: financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka, davanju razrješnice članovima uprave“, nadalje predložio je i izmjenu čl. 19 o prijenosu poslovnih udjela – u slučaju namjeravane prodaje poslovnih udjela ostali članovi više ne bi imali pravo prvokupa nego bi bili dužni poslovni udio „najprije ponuditi upravi društva ili osobama koje uprava odredi po cijeni koja odgovara članu društva …“ a već je naprijed navedeno kako je htio mijenjati i odredbu čl. 12 Društvenog ugovora temeljem koje izmjene bi on kao uprava samostalno i bez ograničenja odlučivao između ostalog o zahtjevu za uplatama temeljnih uloga itd.,

4.3.1. Iz zapisnika (list 388 - 391 spisa, 3/105 spisa) sa Skupštine društva održane dana 10. travnja 2015. godine proizlazi da su skupštini u 15:30 sati prisutni odv. P. i P. kao pun. R. T. i osobno te Z. V., M. M. i D. R. – dakle nema kvoruma jer prisutno je samo 17% udjeličara (T. – 14%, R. – 2% te Z. V. i M. M. – 1%) pa se Skupština odgađa za dan 17. travnja 2015. godine a onda se u zapisniku navodi da je u 15:55 sati (dakle 25 minuta nakon početka skupštine) pristupila M. D. po punomoći V. T. – ovjerene od strane uprave društva (punomoć ne prileži zapisniku) pa R. T. osporava valjanost punomoći navodeći da se radi o općoj punomoći a predmet Skupštine je donošenje odluke za koju se traži kvalificirana većina, no utvrđuje se da je prisutno 70% temeljnog kapitala (iz čega bi proizlazilo da T. ima 53% udjela iako se u samom zapisniku a i u Knjizi udjela od 05. veljače 2015. godine navodi da ima 61% udjela) i Skupština se nastavlja – dnevni red prihvaća samo M. D. (supruga opt. D.) u ime svoje majke V. T. a ne i ostali prisutni. Vezano za toč. 3 dnevnog reda - raspodjela dobiti po usvojenom završnom računu za 2014. godinu iz zapisnika je razvidno da uprava tj. opt. D. predlaže da „dobit bude zadržana s namjenom kupnje poslovnog prostora za društvo a i osiguranje egzistencije tvrtke, za slučaj ulaganja, širenje na tržištu, gubitka koncesije, nemogućnosti isplata plaća i svih troškova dok se ne dobiju drugi poslovi u cilju održavanja. Napominje da se dobit kontinuirano isplaćuje od 60.000,00 do 100.000,00 kn“. Posebno je važno za naglasiti da prema zapisniku uprava nadalje navodi da je iznos zadržane dobiti oročen, da je poslovanje za prethodno razdoblje bilo pozitivno pa član društva R. T. očekuje isplatu dobiti obzirom da ima zadržanih sredstava i nije suglasna s takvom raspodjelom jer da to nije u skladu sa zakonom međutim za odluku predloženu po Upravi glasa samo M. D., u ime V. T. koja ima većinu poslovnih udjela a time i glasova pa se odluka i usvaja se, a član društva T. R. ističe svoje protivljenje i najavljuje poništenje putem sudske tužbe.

4.3.2. Nezadovoljstvo člana društva R. T. i njeno protivljenje tome da se dobit po završnom računu za 2014. godinu zadrži razumljivo je kada se ima u vidu naprijed navedeno ali i slijedeća činjenična utvrđenja:

- dobit je kategorija poslovnog rezultata trgovačkog društva i njeno raspoređivanje postaje aktualno nakon odluka o utvrđivanju financijskih izvještaja. Prema Zakonu o trgovačkim društvima statuom društva može se ovlastiti skupština da donese odluku kojom se dobitak ne mora podijeliti dioničarima nego se može upotrijebiti u druge svrhe no potrebna je pismena odluka Glavne skupštine. Vezano za zadržanu dobit u čl. 30 Društvenog ugovora D d.o.o. propisano je (list 32 spisa) „Skupština nakon usvajanja godišnjih financijskih izvješća odlučuje o upotrebi dobiti, nakon pokrivanja gubitaka“ dok se u čl. 31 Društvenog ugovora navodi „Udio člana Društva u raspodjeli dobiti jednak je postotnom udjelu njegovog poslovnog udjela. Pravo na isplatu dobiti ima član društva koji je upisan u Knjigu poslovnih udjela na dan isplate dobiti. Uprava je ovlaštena isplatiti članovima Društva predujam na ime dobiti iz predvidivog dijela neto dobiti, tijekom poslovne godine, samo onda ako račun dobiti i gubitka za proteklu godinu pokazuje dobit. Isplata predujma ne može prijeći iznos polovice prošlogodišnje dobiti“.

- od kada je postao direktor odnosno uprava D d.o.o., opt. D. donosio je odluke o isplati predujma (akontacije) dobiti i to ne „kontinuirano od 60.000,00 kn do 100.000,00 kn“ kako to navodi obrazlažući prijedlog da se dobit po završnom računu za 2014. godinu zadrži nego i u mnogo manjim iznosima. Naime, činjenica je da opt. D. kao uprava dana 17. veljače 2015. godine donosi odluku o isplati iznosa od 100.000,00 kn (svim udjeličarima zajedno ovisno o % udjela) kao zadržanoj dobiti za 2013. godinu iako je zapravo riječ o predujmu dobiti; 2013. godine donosi odluku o isplati predujma dobiti za 2005. godinu u iznosu od 30.000,00 kn; 2006., 2007., 2008. i 2009. godine donosi odluke o isplati predujma od po 50.000,00 kn za svaku godinu dok 2010. i 2012. godine donosi odluke o isplati iznosa od po 60.000,00 kn dakle ukupan iznos isplaćene dobiti odnosno predujma dobiti za razdoblje od 2005. do 2013. godine iznosi 470.000,00 kn dakle nijedne godine nije se isplatio iznos cjelokupne zadržane dobiti, iako je društvo pozitivno poslovalo pa tako iz podataka spisa proizlazi da je zadržana dobit po godinama iznosila kako slijedi: 2002. godine = 1.057 kn; 2003. godine = 136.333 kn; 2004. godine = 253.282 kn; 2005. godine = 297.070 kn; 2006. godine = 394.944 kn; 2007. godine = 657.424 kn; 2008. godine = 844.194 kn; 2009. godine = 1.406.086 kn; 2010. godine = 2.042.412 kn; 2011. godinu = 2.928.104 kn; 2012. godine = 3.796.891 kn; 2013. godine = 4.566.701 kn a 2014. godine iznos zadržane dobiti članova društva iz prethodnih godina je 5.249.994 kn što se navodi i u bilanci za razdoblje od 01. siječnja do 31. svibnja 2015. godine time da potražni saldo iznosi 5.898.524,99 kn. Isplatama predujma zadržane dobiti mogla je biti zadovoljna jedino najveći udjeličar V. T. obzirom da se i predujam dobiti isplaćuje sukladno % poslovnih udjela koje ima pojedini član,

- činjenica da opt. D. kao uprava nije želio isplaćivati članovima društva ukupnu zadržanu dobit za pojedinu godinu već samo predujam te dobiti proizlazi i iz iskaza nepristranih: svj. Z. V. koja ističe da su ona i kćeri odlučile prodati svojih 1% udjela dana 22. travnja 2015. godine jer da usprkos svih pokušaja da dobiju dividendu u tome nisu uspijevali, da je opt. D. još 2003. godine htio da mu prodaju tih svojih 1% udjela u D d.o.o. ali da tada nisu pristali, da je 2004. godine tražila zaostale dividende naime da je srela F. (član društva) koji je rekao da je on dobio dividende a kako njene nije bilo išla je to tražiti od opt. D., da je to uradila i 2005. godine a opt. D. da joj je rekao da on nema uvida u to, da je njen zet 2008. godine mailom od opt. D. tražio što je sa zaostalom dividendom pa da su počev od te godine na ime dividende svake godine dobivali iznos od 1.000,00 kn; svj. J. F. koji navodi da je uvijek dolazio na skupštine društva a da je opt. D. na tim skupštinama govorio kako on ima 50% udjela i da oni nemaju prava; svj. P. F. koji ističe da je u početku dolazio na skupštine no da je direktor (opt. D.) o svemu odlučivao, da se njih male udjeličare ništa nije pitalo; svj. P. B. koji navodi da nije dolazio na skupštine jer je vidio da to nikamo ne vodi, da nikada nije mogao dobiti informaciju koliko točno novca ima, kolika je zarada „a upravo zbog zarade kupio sam dionice, da dobijem dividendu koja se nije dijelila svake godine, istu sam dobio otprilike 5 – 6 puta“, da je njega i R. 2014. ili 2015. godine zvao u kancelariju opt. D. i ponudio im da prodaju svoje udjele u D d.o.o. „i da D bude obiteljska firma“, tada da mu je opt. D. rekao da će mu za njegove udjele dati iznos od oko 180.000,00 kn a kada mu on kaže da mora razgovarati sa obitelji opt. D. da je rekao da može dobiti samo taj iznos međutim kasnije su mali udjeličari uzeli odvjetnika pa je dobio za svoje udjele 408.000,00 kn. Posebno treba istaći i dio iskaza nepristranog svj. P. F., koji je dana 26. siječnja 2014. godine punici opt. D. (V. T.) prodao svojih 2% udjela nominalnog iznosa 7.500,00 kn za iznos od 7.500,00 kn, da je došao u društvo i pitao opt. D. da li će biti dividenda a ovaj da je rekao „neće dok sam ja direktor“ pa da je pitao istoga da li će kupiti te njegove udjele i onda da je te udjele i prodao „punici direktora a ne D d.o.o., kada bi netko rekao da prodaje udjele onda bi opt. D. to kupovao na ime svoje punice“ itd.

4.3.3. Važno je istaći i to da na Skupštini od 10. travnja 2015. godine nisu prihvaćeni prijedlozi Uprave za: davanje suglasnosti za isplatu akontacije dobiti za 2015. godinu, za davanje suglasnost na sklapanje ugovora o pristupanju društvu M. D. jer „prijedlog nije stavljen od udjeličara i nema zakonsko pravo“ a R. T. predlaže da ona dokapitalizira jer ima to pravo a predlagatelj tj. uprava (opt. D.) utvrđuje da većina predloženih izmjena Društvenog ugovora „nema svrhe“ jer nije prihvaćen prijedlog da se da suglasnost na sklapanje ugovora o pristupanju M. D. društvu D d.o.o.

Na ovoj skupštini pod toč. 9 dnevnog reda nakon što „član uprave obrazlaže sadržaj prijedloga da bi društvo kupilo od članova društva koji imaju 5% udjela za društvo (vlastite udjele) Upravi je dana suglasnost da vodi pregovore oko kupnje udjela od članova čiji udjeli iznose do 5% udjela u temeljnom kapitalu društva. U pozivu za Skupštinu pod toč. 9 kao prijedlog uprave navedeno je „Sukladno odredbi čl. 418 Zakona o trgovačkim društvima i čl. 28 Društvenog ugovora društvo je ovlašteno steći udjele od članova društva za koje je u cjelini uplaćen temeljni ulog. Ovlašćuje se uprava da u ime i za račun društva zaključuje ugovore o stjecanju poslovnih udjela te isplati ugovorene naknade za udjele do 5% temeljnog kapitala društva“, dakle premda nisu prihvaćene predložene točke dnevnog reda o davanju suglasnosti na sklapanje ugovora o pristupanju društvu D M. D. a čime bi se smanjili poslovni udjeli svih ostalih imatelja udjela, dakle iako T. i nadalje ima svojih 14%, K. 10 %, B. 9% a ostali (F., R., RH te Z. i R. V. i M. M.) ispod 5% upravi se daje suglasnost da vodi pregovore oko kupnje udjela od članova čiji udjeli iznose do 5% udjela dakle jasno je da ovim nije dana suglasnost upravi da vodi pregovore sa odvj. P. kao punomoćnikom ne samo udjeličara čiji udjeli iznose do 5 % nego i onih koji imaju veći % udjela (T., B., K.) u temeljnom kapitalu društva a osim toga zanemaruje se i odredba čl. 19 Društvenog ugovora o pravu prvokupa od strane ostalih članova društva u slučaju prijenosa poslovnog udjela ili dijela poslovnog udjela pojedinog društva trećima pa da bi se to ispravilo to se u pozivu od 13. travnja 2015. godine za Skupštinu koja se trebala održati dana 21. travnja 2015. godine u dnevnom redu govori o donošenju odluke o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji pojedinačni udjeli iznose do 15% udjela, o izmjeni čl. 19 Društvenog ugovora na način da su članovi društva koji imaju namjeru prenijeti svoj poslovni udio besplatno ili naplatno dužni isti najprije ponuditi upravi društva ili osobama koje uprava odredi o čemu će više govora biti nastavno.

4.4. Činjenica je da je dana 14. travnja 2015. godine odvj. P. u ime udjeličara koji su imatelji 28% temeljnog kapitala dostavio ponudu da društvo D d.o.o. otkupi te udjele po cijeni od 58.000,00 kn za 1% poslovnih udjela za iznos od ukupno 1.624.000,00 kn (list 59 – 60 spisa) odnosno u ime 6 članova društva: R. T. – 14% udjela , P. B. – 9% udjela, P. F. – 2% udjela , D. R. – 2% udjela, J. F. – 1% udjela, Z. V., R. V. i M. M. – 1% udjela koji su dakle bili imatelji 27% udjela u društvu D d.o.o. dostavio ponudu (list 3/105 spisa) Upravi D d.o.o. „sukladno odluci skupštine kojom je upravi društva dana ovlast za pregovore glede otkupa poslovnih udjela društva“ pa „predlažem da društvo otkupi navedene udjele po cijeni od 58.000,00 kn za 1% poslovnih udjela odnosno ukupno za iznos od 1.566.000,00 kn a u obrazloženju ovih ponuda se navodi kako je na Skupštini od 10. travnja 2015. godine usvojena odluka kojom se ovlašćuje Uprava na pregovore radi otkupa poslovnih udjela od malih udjeličara „iz dnevnog reda navedene skupštine također nedvojbeno proizlazi namjera Uprave odnosno većinskog vlasnika za stjecanje svih udjela u društvu …. predložena cijena je određena na pojednostavljen način, temeljem financijskih izvješća o ostvarenoj i zadržanoj dobiti kroz prethodna razdoblja u korelaciji sa financijskim stanjem društva. Ovako izražena cijena predstavlja minimum vrijednosti udjela jer se radi o novcu koji je već ranije trebao biti isplaćen udjeličarima ali je pretvoren u zadržanu dobit. Iz navedenog je razvidno da nije obuhvaćena dinamička vrijednost društva posebice izražena kroz gotovo monopolističku poziciju na lokalnom tržištu. U slučaju da društvo ne prihvati ovu financijski vrlo umjerenu i korektnu ponudu predlažemo da se putem ovlaštene osobe, vještaka financijske struke utvrdi vrijednost udjela društva“.

Opt. D. kao uprava D d.o.o. dana 15. travnja 2015. godine putem maila dostavlja odvj. P. „svoju ponudu za kupnju poslovnih udjela, molim vas da istu razmotrite. Unutar dokumenta kupnja udjela nalaze se varijante a vi slobodno možete iskalkulirati svoju pa mi je dostavite“ (list 61 spisa) pa dostavlja 3 varijante (list 62 – 67 spisa a u sve tri varijante kao uvjeti kupnje navodi se:

„1. potvrdite da zastupate članove društva označene žutom bojom,

2. da gospođa T. prije bilo kojeg potpisivanja ugovora o prijenosu poslovnih udjela potpiše sporazumi raskid ugovora o radu. U gornjoj tablici možete kalkulirati različite prodajne iznose pa gospođa T. može dobiti i veći iznos na uštrb drugih“

3. da „ukupni iznos koji tvrtka mora isplatiti po bilo kojem ugovoru ne prelazi iznos od 1.570.000,00 kn (troškove snosi vaša strana)“.

U ovim varijantama najprije se za 1% udjela za sve članove navodi prodajna cijena od 58.000,00 kn odnosno ukupno 1.557.342,00 kn (T. bi dobila 790.716,00 kn); u drugoj varijanti prodajna cijena za sve članove je 45.000,00 kn za 1% udjela osim za T. gdje se kao prodajna cijena navodi iznos od 71.000,00 kn a ukupan iznos je 1.562.741,00 kn (T. bi dobila 967.945,00 kn) a u 3. varijanti prodajna cijena za sve članove je 40.000,00 kn za 1% udjela osim za T. za koju se navodi cijena od 76.000,00 kn za 1% udjela pa bi trebala dobiti 1.036.110,00 kn. Iz Sporazuma o prestanku ugovora o radu od 21. travnja 2015. godine proizlazi da je sa tim danom R. T. prestao radni odnos u D d.o.o. dakle ispunjen je uvjet koji je opt. D. kao uprava postavio da bi T. zaključila ugovori o kupoprodaji poslovnih udjela sa D d.o.o.

4.5. Dana 13. travnja 2015. godine opt. D. odvj. društvu koje zastupa D d.o.o. dostavlja „novi poziv za skupštinu kako mi trenutno odgovara da ispoštujem dogovoreno na skupštini u petak … pročitajte poziv da nema koju grešku … ujedno molim da mi dostavite trenutno važeći Društveni ugovor u wordu … pa ću sam pripremiti pročišćeni tekst i vama dostaviti na kontrolu“ (list 3/105 spisa) pa se u pozivu za skupštinu koja se trebala održati dana 21. travnja 2015. godine po opt. D. kao upravi predlaže dnevni red: 1. otvaranje skupštine, utvrđivanje prisutnih itd., 2. donošenje odluke o opozivu K. kao predsjednika skupštine, 3. donošenje odluke o imenovanju M. D. za predsjednika skupštine, 4. donošenje odluke o izmjenama čl. 19 Društvenog ugovora od 18.2.2011. i brisanje odredbe čl. 20 istog ugovora, 5. usvajanje pročišćenog teksta Društvenog ugovora a u toč. 6 navodi se – donošenje odluke o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji pojedinačni udjeli iznose do 15% udjela 7. davanje suglasnosti predsjedavajućem da potpiše i solemizira kod javnog bilježnika pročišćeni tekst Društvenog ugovora i 8. davanje suglasnosti na sklapanje ugovora o međusobnim pravima i obvezama direktora i društva.

Dakle, vidimo da se za razliku od skupštine od 10. travnja 2015. godine predlaže pod toč. 6 dnevnog reda donošenje odluke o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji udjeli iznose do 15% udjela u temeljnom kapitalu društva, a što znači da se sada poslovni udjeli mogu kupiti i od T., K. i R. (toč. 4.3.3. presude) a da bi se to moglo provesti pod toč. 4 dnevnog reda opt. D., kao uprava predložio je izmjenu čl. 19 Odluke o izmjeni Društvenog ugovora od 18. veljače 2011. godine a koja glasi „U slučaju prijenosa poslovnog udjela ili dijela poslovnog udjela pojedinog člana društva trećima ostali članovi imaju pravo prvokupa razmjerno visini svog udjela … ukoliko se članovi društva u roku od 30 dana od dana primljene obavijesti uprave društva pismeno ne izjasne da žele kupiti poslovni udio, uprava društva će obavijestiti člana koji prenosi svoj poslovni udio da ga može prenijeti trećima ali ne po nižoj cijeni od one ponuđene članovima društva“ na način da predloženom izmjenom član društva koji ima namjeru prenijeti svoj poslovni udio besplatno ili naplatno dužan ga je najprije ponuditi upravi društva ili osobama koje uprava odredi po cijeni koja odgovara članu društva (prodavatelju) a ukoliko uprava u roku od 30 dana ne obavijesti prenositelja poslovnog udjela o tome da li želi steći poslovne udjele, na koji način i pod kojim uvjetima, on ga može prenijeti trećim ali ne po nižoj cijeni od one ponuđene upravi društva te brisanje čl. 20 o prijenosu poslovnih udjela. Valja dodati ovdje i to da je u pozivu za skupštinu koja se održala dana 10. travnja 2015. godine također bila predviđena izmjena čl. 19 Društvenog ugovora time da je član društva poslovni udjel bio „dužan najprije ponuditi članovima uprave ili osobama koje oni odrede po cijeni koja odgovara vrijednosti poslovnog udjela iskazanoj u posljednjim financijskim izvješćima društva ili nižoj koju traži član društva“. Dakle, i iz ovih predloženih izmjena razvidna je namjera opt. D. da se kao fizička osoba domogne poslovnih udjela u društvu D d.o.o. međutim kako do dana 22. travnja 2015. godine ova izmjena Društvenog ugovora nije upisana kod suda to opt. D. dana 22. travnja 2015. godine od tzv. malih udjeličara kupuje poslovne udjele za D d.o.o.

4.5.1. Skupštini od 21. travnja 2015. godine bili su prisutni članovi društva D d.o.o.: M. D. kao pun. V. T. i J. K. te odvj. Đ. P. i D. P. kao pun. R. T., P. B., D. R., Z. V., R. V. i M. M. - nazočno 97% temeljnog kapitala koji raspolažu sa 97 glasova. Na ovoj Skupštini opozvan je J. K. kao predsjednik Skupštine a za predsjednicu Skupštine imenovana je M. D. (supruga opt. D. koja je Skupštini prisutna kao punomoćnica V. T. i J. K.); izmijenjena je odredba čl. 19 Društvenog ugovora na način kako je to predloženo dnevnim redom, brisana je odredba čl. 20 o prijenosu poslovnih udjela te je donesena odluka o stjecanju udjela od strane društva od članova čiji pojedinačni udjeli iznose do 15% udjela u temeljnom kapitalu (u zapisniku se navodi da predsjednik uprave obrazlaže odluku međutim osim citiranja odredbe čl. 418 ZTD i čl. 28. Društvenog ugovora o tome da je društvo ovlašteno steći udjele od članova društva za koje je u cjelini uplaćen temeljni ulog drugog obrazloženja nema), nadalje uprava je ovlaštena da u ime i za račun društva zaključi ugovore o prijenosu udjela sa članovima društva R. T., P. B., D. R., J. F. te Z., R. V. i M. M. i sa J. K. „a koji ugovori su sastavni dio ovog zapisnika“ a dana je i suglasnost na sklapanje Ugovora o međusobnim pravima i obvezama direktora i društva.

4.5.2. Posebno valja istaći i to da dana 20. travnja 2015. godine opt. D. ugovore o prijenosu poslovnih udjela za T., B., R., F. te Z., R. V. i M., koji su mu dostavljeni od odvj. P. šalje odvjetnici M. uz poruku „Poštovana pročitajte Ugovor od T. i javite ako je sve u redu, drugi su sigurno isti pa ću ih ja pročitati“ a dana tj. 21. travnja 2015. godine opt. D. kao uprava društva D d.o.o. traži od odvjetničkog ureda da dopune ugovor „koji bi nam pružali zaštitu od naknadnog potraživanja s bilo koje osnove ili napišite potpuno novi ugovor o prestanku radnog odnosa sa T.“ dakle, opt. D. kao uprava društva ustraje da se prije zaključenja ugovora o prodaji poslovnih udjela sa članom R. T. donese „ugovor o prestanku radnog odnosa sa T.“, što je kao kao uvjet kupnje poslovnih udjela od T., B. i dr., naznačio u ponudama na prijedlog punomoćnika malih udjeličara „uvjet kupnje je i da gospođa T. prije bilo kojeg potpisivanja ugovora o prijenosu poslovnih udjela potpiše sporazumni raskid ugovora“ jer upravo je svj. T. ta koja je svojim očitovanjem na dnevni red za skupštinu i na samoj Skupštini od 10. travnja 2015. godine osujetila pokušaj opt. D. da njegova supruga kupi poslovne udjele i da se na taj način smanje poslovni udjeli tzv. malih udjeličara, nije pristala na toč. dnevnog reda da se dobit za 2014. godinu zadrži itd. (toč. 4.3. presude).

4.6. Nadalje, temeljem ugovora o kupoprodaji i prijenosu poslovnih udjela od 22. travnja 2015. godine - pojedinačni ugovori D d.o.o. sa članovima R. T. – 14% poslovnih udjela za 992.945,00 kn; P. B. – 9% poslovnih udjela za 408.991,00 kn; D. R. – 2% poslovnih udjela za 82.458,00 kn; J. F. – 1% udjela za 61.569,00 kn; Z. V., R. V. i M. M. – 1% poslovnih udjela za 41.779,00 kn, opt. D. kao uprava D d.o.o. kupio je za D d.o.o., uključujući J. K. – 10% poslovnih udjela za 500.000,00 kn, od malih udjeličara 37% poslovnih udjela za iznos od 2.087.742,00 kn. U svim naprijed navedenim ugovorima (list 464 – 467, 471 - 491 spisa) jasno i nedvosmisleno se navodi slijedeće: ugovorne stranke sporazumno određuju da je predmet ovog ugovora prijenos poslovnog udjela kojeg prenositelj ima u TD D d.o.o. … ovim ugovorom prenositelj prenosi na stjecatelja svoj poslovni udjel u društvu D d.o.o. u iznosu od …. (navodi se nominalni iznos poslovnog udjela) a što čini …% (navodi se koliki je to %) svih udjela u TD … prenositelj prenosi stjecatelju svoj poslovni udjel iz prethodnog članka uz naknadu od ….. kn (navodi se iznos naknade) … ugovorne strane suglasno određuju da prenositelj prijenosom poslovnog udjela prenosi i dio temeljnog udjela koji ima u TD D d.o.o. …sva utanačenja koja nisu u skladu s odredbama ovog ugovora nisu mjerodavan za međusobne odnose osim ako nisu sačinjena u pisanoj formi i po oboma potpisana u obliku aneksa ovog ugovora … ugovorne stranke se obvezuju da će eventualne nesporazume i nejasnoće glede tumačenja ili primjene ovog ugovora nastojati riješiti sporazumno … u slučaju da se eventualna nesuglasja ne uspiju razriješiti na način određen prethodnim stavkom ugovorne stranke ugovaraju nadležnost suda u R“.

U ugovoru koji je D d.o.o zaključio sa K. J. (list 468 – 470 spisa) također se govori o prijenosu poslovnog udjela kojeg ima K., međutim navodi se samo nominalni iznos tog udjela a ne i % tog udjela u ukupnom temeljnom kapitalu društva te se navodi da se taj poslovni udjel u nominalnom iznosu od 40.900,00 kn prenosi na stjecatelja udjela za naknadu od 500.000,00 kn a u čl. 7 ugovora navodi se „ugovorne strane suglasno utvrđuju da su upoznate s pravima i obvezama koje za njih proizlaze iz ovog ugovora te da glede njih nema očitog nesrazmjera u trenutku sklapanja ovog ugovora … ugovorne strane čine mjerodavnim za međusobne odnose samo ono što je određeno ovim ugovorom te suglasno određuju da sva utanačenja koja nisu u skladu s odredbama ovog ugovora nisu mjerodavna za međusobne odnose, osim ako nisu sačinjena u pisanom obliku i po objema ugovornim stranama potpisana u obliku aneksa ovom ugovoru i potvrđena po javnom bilježniku“.

Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da u naknadi koja je temeljem ovih ugovora isplaćena pojedinim članovima društva, kako je to naprijed navedeno, nije sadržana zadržana dobit jer prodaje se poslovni udjel određenog nominalnog iznosa odnosno % za određenu naknadu. Osim toga a kako to i navodi stalni sudski vještak dipl.oec. T. kod isplate zadržane dobiti do 2011. godine nije bilo plaćanja poreza, a nakon toga uveden je porez od 10% što je ogroman iznos za 37% udjela od 2.087.742,00 kn dok kod ugovora o ustupu poslovnih udjela nema plaćanja poreza a što znači da je prodavateljima išao čisti novac. Dakle, da je u ugovorima bila naznaka da se to (iznos naknade) odnosi na zadržanu dobit onda bi se trebao platiti porez na zadržanu dobit, a toga u ugovorima nema.

4.7. Obzirom na sve naprijed navedeno neprihvatljivi su navodi opt. D. da on nije imao utjecaja na formiranje cijena za ovih 37% udjela, naime odvj. P. zastupao je udjeličare koji su bili imatelji 27% poslovnih udjela (nije zastupao R. D. koji je imao 10% poslovnih udjela) a vidimo na koji način je opt. D. utjecao na formiranje cijena, pa njegov navod kako su mali udjeličari sami odlučili da cijena po 1% udjela za T. bude veća „radi se o internom dogovoru između malih udjeličara“ jednostavno je neprihvatljiv jer on je taj koji i predlaže da se članu T. „na uštrb drugih“ formira veća cijena (toč. 4.4. presude) a što onda jasno govori i o tome da u prodajnoj cijeni nije i zadržana dobit. Vezano za navode obrane opt. D. kako su tzv. mali udjeličari mogli prodati svoje udjele bilo kome odnosno da su bili slobodni svoje udjele prodati bilo kome po bilo kojoj cijeni „ali je očito da nisu na slobodnom tržištu našli kupca koji bi ponudio veću cijenu od ostvarene dana 22. 4. 2015.“ valja ponoviti da su po čl. 19. Društvenog ugovora od 11. travnja 2011. godine u slučaju prijenosa poslovnog udjela ili dijela poslovnog udjela pojedinog člana društva trećima, ostali članovi društva imali pravo provokupa razmjerno visini svog udjela u društvu a član društva koji ima namjeru prenijeti svoj poslovni udio besplatno ili naplatno dužan je prethodno obavijestiti upravu društva sa naznakom cijene i osobe kojoj prenosi poslovni udio, pa uprava u roku od 8 dana obavještava ostale članove društva pa ako članovi u roku od 30 dana se ne izjasne da žele kupiti član može prenijeti trećima ali ne po nižoj cijeni od one ponuđene članovima. U slučaju da član društva želi besplatno prenijeti svoj poslovni udio trećima cijena istog određuje se prema tržišnoj cijeni a ostali članovi imaju pravo prvokupa, a već je naprijed rečeno na koji način je mijenjana ta odredba na skupštini održanoj dana 21. travnja 2015. godine.

4.8. Obrana opt. D. da je prilikom sklapanja ovih ugovora malim udjeličarima isplaćena i zadržana dobit za nekoliko godina unazad neprihvatljiva je iz slijedećih razloga:

- kako je i naprijed navedeno u ugovorima o prijenosu poslovnih udjela govori se o prodaji poslovnih udjela određenog nominalnog iznosa za određenu naknadu, ni u jednom od naprijed navedenih ugovora ne navodi se da bi u toj naknadi bila sadržana i isplata zadržane dobiti; ni u jednoj odredbi ugovora ne govori se o „prodaji svih prava i obveza“ kako to navodi opt. D. u svojoj obrani već se jasno u čl. 7 navodi da ugovorne strane suglasno određuju da prenositelj prijenosom poslovnog udjela prenosi i dio temeljenog udjela koji ima u trgovačkom društvu D d.o.o. međutim ova formulacija ne znači da su prodavatelji poslovnih udjela potpisujući ove ugovore smatrali da se odriču iznosa zadržane dobiti već se radi o prodaji poslovnog udjela određenog nominalnog iznosa za određenu naknadu. U ponudi kako odvj. P. u ime imatelja 27% poslovnih udjela tako i u ponudama koje dostavlja opt. D. (list 43 presude) jasno se govori o novčanim iznosima za 1% udjela, štoviše u svojim ponudama opt. D. kao uprava navodi „u gornjoj tablici možete kalkulirati različite prodajne iznose pa gđa. T. može dobiti i veći iznos na uštrb drugih“ dakle jasno je da ponuđeni novčani iznosi ne sadrže zadržanu dobit. Sam opt. D. u svojim ponudama a kako je to naprijed navedeno govori o prodajnim iznosima pa se za R. T. navodi iznos prodaje od 790.716,00 kn, potom iznos od 967.945,00 kn ali i iznos od 1.036.110,00 kn a stvarno je R. T., bez isplate zadržane dobiti, isplaćen iznos od 992.945,00 kn.

- članovi društva koji su zaključili naprijed navedene ugovore također ističu da u prodajnoj cijeni nije bila i zadržana dobit pa tako svj. Z. V. ističe da prilikom prodaje 2015. godine nije bilo govora da u cijenu koju dobivaju za poslovni udio ulazi neisplaćena dividenda koja je bila zadržana u okviru zadržane dobiti „jer da je ne bi ni pristali na prodaju poslovnog udjela“, a slično iskazuje i svj. P. B. kada kaže da tijekom pregovaranja o cijeni koja će biti isplaćena za poslovne udjele nije bilo govora o tome da u cijenu poslovnih udjela ulazi i dividenda; svj. M. M. navodi kako misli da nije bilo govora o tome da u vrijednost koju će dobiti za 1% poslovnih udjela ulazi i iznos na koji bi imali pravo na ime zadržane dobiti za vrijeme od kada su članovi društva do trenutka potpisivanja ugovora; svj. R. T. ističe da je prilikom formiranja prodajne cijene od strane malih udjeličara njih 27% tražilo iznos od 58.000,00 za 1% udjela, da je uprava poslala 3 varijante sa različitim iznosima za 1% udjela a jedino da je ona morala dati sporazumni otkaz ugovora o radu i to prije potpisivanja ugovora o prodaji poslovnih udjela posebno ističe da u tim ponudama koje im je slao opt. D. ni u jednoj se ne navodi da bi u cijenu poslovnog udjela bila uračunata zadržana dobit, te dodaje kako je to bila cijena bez uračunavanja zadržane dobiti a da tada nije razmišljala ni znala da je Društvenim ugovorom određeno da kada prestane biti član društva da ne može više tražiti zadržanu dobit; svj. J. F., koji je bio imatelj 3% udjela istakao je da je još 1994. godine otišao u mirovinu, da otkako je opt. D. bio direktor da nije dobivao dividendu, odnosno da je u dva navrata dobio neke iznose na ime dividende, da mu je 2015. godine D. najprije ponudio 38.000,00 kn za 3% udjela na što on nije pristao a na kraju je to prodao za 60.000,00 kn međutim da nije bilo govora da bi u to ulazila i dividenda (zadržana dobit), dakle da je iznos koji je dobio čisto vrijednost tog poslovnog udjela bez zadržane dobiti; svj. D. R. ističe da je imao 4% udjela i da je za to dobio 80.000,00 kn naime da je bila ponuda koju je prihvatio, da u tu cijenu nije bila uračunata zadržana dobit za prethodne godine, svj. P. B. koji je bio imatelj 9% poslovnih udjela a koje je prodao za 408.000,00 kn ističe da u taj iznos nije ulazio iznos zadržane dobiti na koji je imao pravo za prethodno razdoblje; svj. J. K. da je bio na godišnjem odmoru te da je čuo da ostali tzv. mali udjeličari prodaju svoje udjele pa je nazvao opt. D. i rekao mu da bi i on prodao svojih 10%, da sa opt. D. nije pregovarao oko visine poslovnih udjela nego da je samo došao u R i potpisao ugovor, da je dobio novčani iznos od 500.000,00 kn. I ovaj svjedok ističe da misli da u cijenu nije išao iznos na ime zadržane dobiti;

- dana 10. travnja 2015. godine na Skupštini društva donesena je odluka da se zadržana dobit neće isplaćivati, dakle nije prihvaćen prijedlog T. da se zadržana dobit podijeli udjeličarima; na Skupštini od 21. travnja 2015. godine kada se upravi daje suglasnost da pregovara i sklopi ugovore ne spominje se ni jednom riječju zadržana dobit niti se donosi odluka o zadržanoj dobiti a nema govora ni o tome da bi skupština dala suglasnost da zadržana dobit bude dio ponuđene cijene;

- vještak dipl. oec. T. u dopuni nalaza i mišljenja (list 900 – 951 te 994 – 1015 spisa) a koje dopune vijeće u cijelosti prihvaća jer su dane objektivno, nepristrano i stručno, ističe da je statička vrijednost društva na dan 22. travnja 2015. godine iznosila 7.288.666,00 kn a vrijednost 37% udjela je 2.696.806,42kn (vrijednost 1% udjela je 72.886,66 kn) a prodavateljima je dana 22. travnja 2015. godine isplaćen iznos od 2.087.742,00 kn a što znači da im je isplaćeno 609.064,42 kn manje no što je iznosila vrijednost tih 37% udjela. Vještak je nadalje istakla da prodavateljima 37% poslovnih udjela po njenom mišljenju nije isplaćena i zadržana dobit jer da je bilo bi lako izračunati za tih 37% udjela koliko svakom od njih pripada, a iz podataka spisa proizlazi da nisu dobili točan iznos zadržane dobiti temeljem % svojih udjela. Osim toga navodi se da „prava i obveze“ za D d.o.o. miruju (po ugovoru od 3. lipnja 2015.) i navode se novčani iznos, dakle prodavateljima onih 37% poslovnih udjela nije isplaćena ostvarena i zadržana dobit neko naknada po malo manjem iznosu od statičke metode, a sada obzirom da nisu članovi društva nemaju pravo na isplatu zadržane dobiti. Dodaje i to da kod ugovora o ustupanju poslovnih udjela nema plaćanja poreza a da je u tim ugovorima bila naznaka da se to odnosi na zadržanu dobit onda bi se trebalo platiti porez na zadržanu dobit, koji se inače plaća od 2011. godine;

- obzirom na sve naprijed navedeno neosnovana je obrana opt. D. na raspravi kako su manjinski članovi prije Skupštine održane 10. travnja 2015. godine vršili pritisak na njega da se isplati zadržana dobit ili da se otkupe njihovi udjeli, da su prijetili sudskom tužbom ako se dobit ne isplati „ili žele da tvrtka otkupi udjele i na taj način im kroz prodajnu cijenu isplati zadržanu dobit što se na kraju i dogodilo da se izbjegnu nesuglasice među udjeličarima i sudski sporovi“ kao i obrana da su članovi na Skupštini od 21. travnja 2015. godine odlučili da potvrde ugovore „jer im je to znači očito bilo u interesu“ te da su se odrekli zadržane dobit. Kao što je i naprijed rečeno činjenica da je opt. D. predložio u prijedlogu dnevnog reda za Skupštinu od 10. travnja 2015. te na samoj Skupštini predložio da dobit bude zadržana „s namjerom kupnje poslovnog prostora za društvo a i osiguranje egzistencije tvrtke za slučaj ulaganja, širenja na tržištu, gubitka koncesije, nemogućnosti isplata plaća i svih troškova dok se ne dobiju drugi poslovi u cilju održavanja“ koji prijedlog je i prihvaćen a na Skupštini od 21. travnja 2015. godine nema govora o zadržanoj dobiti dakle, jasno je da se ni u ugovorima od 22. travnja 2015. godine nije moglo raditi niti se radilo o tome da je u naknadi za prodaju poslovnog udjela sadržana i zadržana dobit. Na ispravnost naprijed navedenog govori i činjenica da prilikom prvog ispitivanja opt. D. između ostalog navodi da je udjeličarima plaćeno preko 2 milijuna kn (ugovorima od 22. travnja 2015. godine) za 37% udjela a da je on ugovorom od 03. lipnja 2015. godine D d.o.o., dakle nakon 1mjesec i 10 dana platio 150.800,00 kn za 37% udjela jer je „odvjetnica rekla da se tu radi o privatnom kapitalu i ono što su dvije strane dogovore da je to prihvatljivo i ispravno a članovi su se dogovorili i na skupštini je to potvrđeno od strane članova“ te da se on ugovorom od 03. lipnja 2015. godine „odrekao onog dijela zadržane dobiti iz prethodnog razdoblja … zadržana dobit nije bila uključena u cijenu koju je D platio bivšim udjeličarima za onih 37% jer da tome nije tako onda se ni ja ne bi imao od čega odricati“. Dakle, sam opt. D. u svojoj obrani jasno i određeno ističe da zadržana dobit nije sadržana u naknadi po ugovorima od 22. travnja 2015. a da je tome tako slijedi i iz odluka koje opt. D. kao uprava donosi počev od 17. lipnja 2015. pa nadalje o isplati zadržane dobiti, o čemu će više riječi biti nastavno.

4.8.1. Vezano za navode obrane opt. D. da se kod ugovora o prodaji poslovnih udjela radi o tipskim ugovorima kojima članovi društva „prodaju sve što čini vrijednost udjela a ako neku vrijednost ne prodaju, to je obvezno navesti u ugovoru“ valja istaći činjenicu da se ne radi ni o kakvim tipskim ugovorima jer poslovni udjeli mogu se prenijeti nenaplatno ili naplatno, osim toga kako je to već i naprijed navedeno jasno je vidljiva razlika između ugovora za kupnju 27% udjela i ugovora kojeg opt. D. u ime D d.o.o. zaključuje sa članom K. (list 45 – 46 presude) a na to ukazuje i ugovor između RH i Z. a navodi opt. D. da nije postojala „ni teoretska mogućnost da se ugovori kojima su manjinski članovi prodali svoje udjele izrade po uzoru na ugovor sklopljen između RH i I. Z.“ jer da je taj ugovor zaprimljen u D d.o.o. tek u svibnju 2015. godine itd., samo je obrana opt. D. kojom nastoji „opravdati“ činjenicu da manjinskim članovima društva uz naknadu za poslovne udjele nije isplaćena i zadržana dobit. Što se tiče obrane opt. D. da iz ponude koju je odvjetnik P. dostavio proizlazi da je prodajna cijena formirana između ostalog i na osnovu zadržane dobiti i da je on bio samo posrednik u pregovorima itd., o tome je već naprijed bilo govora a ovdje valja samo ponoviti kako je nedvojbeno da pojedinačne prodajne cijene treba razmatrati odvojeno za svaki ugovor jer upravo to dokazuje da u prodajnoj cijeni nije zadržana dobit, a što je razvidno i iz izračuna stalnog sudskog vještaka T. (list 925 – 926, 929 – 935 spisa) te iz samih ugovora i ponuda opt. D. kao uprave društva D d.o.o., o čemu je naprijed rečeno. Neprihvatljiva je obzirom na sve naprijed navedeno i obrana opt. D. da pripadajuća dobit za 37% udjela iznosi oko 2.183.000,00 kn te da je malim udjeličarima za 37% udjela „isplatom takvih naknada kompenzirana isplata dobiti koja je predviđena za buduća razdoblja … činjenica da se na ovaj način unaprijed isplaćuje dobit koja bi ovisno o likvidnosti tvrtke bila isplaćivana godinama kasnije rezultira time da je cijena samih udjela opravdano manja“.

4.8.2. Prijava za upis u sudski registar suda za izmjenu članova društva D d.o.o. po ugovorima o prodaji poslovnih udjela od 22. travnja 2015. godine podnosi se dana 04. svibnja 2015. godine (list 267 – 269 spisa) a zaprimljena je u sudu dana 06. svibnja 2015. godine a sam upis D d.o.o. kao imatelja 37% poslovnih udjela odnosno brisanje članova društva koji su potpisali ugovore – T., K., B., R., F. te V. Z. i R. i M. M. za tih 37% udjela izvršena je dana 12. svibnja 2015. godine (list 298 - 299 spisa). Prema podacima iz Knjige poslovnih udjela D d.o.o. na dan 26. svibnja 2015. godine (list 428 spisa) članovi društva D d.o.o. su: 1. V. T. sa 61% svih udjela – iznos temeljnog uloga je 251.000,00 kn, 2. D d.o.o. sa 37% svih udjela - iznos temeljnog uloga je 150.800,00 kn preuzeto i uplaćeno u cijelosti – član društva ima pravo na 37 glasova pri donošenju odluka (sukladno pozitivnim propisima obveze i prava ovog člana društva miruju) te 3. I. Z. sa 2% svih udjela, iznos temeljnog uloga je 7.500,00 kn. Dakle, prodajom udjela tzv. mali udjeličari nisu „prodali“ i pravo na zadržanu dobit što naravno zna i sam opt. D., a kako je to naprijed navedeno, a o tome govori i njegov dopis od 20. travnja 2015. godine upućen odvjetničkom društvu a vezano za Sporazum o prestanku ugovora o radu sa T. kada navodi „dopunite ugovor u privitku dopisa s člancima koji bi nam pružali zaštitu od naknadnog potraživanja s bilo koje osnove ili napišite u potpunosti novi ugovor jer mi je ovaj jako škrto napisan. Ugovor mi treba dostaviti do 21. travnja 2015.“. Činjenica je da je čl. 31 Društvenog ugovora propisano da se dobit isplaćuje članovima koji su na dan isplate upisani u Knjigu udjela, dakle opt. D. „riješio se“ malih udjeličara bez da im je izvršio isplatu zadržane dobiti pa kada od 17. lipnja 2015. godine pa nadalje opt. D. počinje donositi odluke o isplati zadržane dobiti za vremenski period od 2001. do 2014. godine jasno je da se isplata zadržane dobiti (o čemu će više riječi biti nastavno) može raspoređivati samo na naprijed navedena 3 člana odnosno kako su u Knjizi poslovnih udjela od 03. srpnja 2015. godine (list 429 spisa) kao članovi navedeni T. sa 61% udjela, Ž. D. sa 37% udjela i I. Z. sa 2% udjela isplata zadržane dobiti može se vršiti tim članovima (temeljem ugovora od 03. lipnja 2015. godine umjesto D d.o.o. kao član društva za 37% udjela naveden je Ž. D.).

4.9. Naime, dana 8. svibnja 2015. godine opt. D. dostavlja odvj. uredu Ugovor zaključen između RH i Z. I. od 14. travnja 2015. godine pa odvj. ured odgovara „Ukoliko je ispoštovano pravo prvokupa sukladno važećoj odredbi čl. 19 Društvenog ugovora (naime izmijenjeni društveni ugovor proizvodi učinke danom upisa u sudski registar) ugovor je u redu i po obliku i po sadržaju“ pa dana 26. svibnja 2015. godine odvj. ured dostavlja opt. D. tekst poziva za skupštinu koja se trebala održati dana 03. lipnja 2015. godine (dnevni red: 1. otvaranje skupštine, utvrđivanje popisa nazočnih i zastupanih članova društva 2. davanje suglasnosti na sklapanje Ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. 3. davanje suglasnosti predsjedavajućem skupštine da potpiše i solemnizira kod javnog bilježnika Ugovor o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o 4. razno a u samom dnevnom redu vezano za toč. 2 ne navodi se zašto bi se dala suglasnost na sklapanje navedenog ugovora) i nacrt Ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela sa D d.o.o. na opt. D.. Postoji i drugi primjerak istog poziva sa istim dnevnim redom time da se vezano za naprijed navedeni ugovor u obrazloženju navodi „Uprava predlaže donošenje gornje odluke iz razloga što smatra da je postignuta cijena za svih 6 vlastitih udjela društva u ukupnom iznosu od 150.800,00 kn odgovarajuća njihovoj vrijednosti te je financijski opravdana“, naravno da se ne obrazlaže gdje je to „postignuta“ ta cijena, na temelju kojeg izračuna, na temelju kojeg vještačenja jer nedvojbeno je da se radi o nominalnom iznosu za 37% udjela koji iznos zajedno sa temeljnim ulozima T. i Z. čini ukupan temeljni kapital društva u iznosu od 409.300,00 kn koji iznos je upisan i u sudskom registru i u Knjizi udjela. Dakle, uprava tj. opt. D. „smatra“ da je 150.800,00 kn za 37% udjela u situaciji kada se tih 37% prodaje njemu „financijski opravdano“ a iz čega jasno proizlazi da postupa suprotno odredbama čl. 430 u vezi čl. 252 st. 1 Zakona o trgovačkim društvima, čl. 10 st. 2 Društvenog ugovora D d.o.o. i odredbi čl. 2 st. 1 Ugovora o međusobnim pravima i obvezama direktora društva, dakle ne vodi računa o imovinskim interesima društva D d.o.o. nego o osobnim interesima jer prenošenjem poslovnih udjela na sebe za iznos od samo 150.800,00 kn za koje udjele je samo mjesec i 10 dana ranije D d.o.o. platio iznos od 2.087.742,00 kn i upisom sebe kao člana D d.o.o. sa 37% poslovnih udjela u Knjigu poslovnih udjela jasno je da i zadržanu dobit iz prethodnih godina može isplaćivati sebi kao članu društva.

Dana 03. lipnja 2015. godine D d.o.o. – prenositelj udjela, zastupan po M. D. (supruga optuženika), kao predstavnici Skupštine sklopio je sa opt. D., kao fizičkom osobom- stjecatelj udjela Ugovor o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva za naprijed navedenih 37% udjela po cijeni od 150.800,00 kn – što čini nominalni iznos 37% udjela (6 poslovnih udjela kupljenih po D d.o.o. od članova T. i dr., dana 22. travnja 2015. godine). U čl. 4 navodi se da društvo D d.o.o., zastupano po zakonskom zastupniku Ž. D., članu uprave potvrđuje primitak cjelokupnog iznosa ugovorene naknade što međutim nije istina jer iznos od 150.800,00 kn uplaćen je tek dana 17. lipnja 2015. godine nakon što opt. D. Ugovorom o zajmu posuđuje od D d.o.o. iznos od 150.800,00 kn (list 615 spisa), dakle zaključuje ugovor sam sa sobom. Nadalje se u čl. 4 navodi „Ugovorne strane suglasno utvrđuju da stjecatelj stječe pravo na dobit kao i sva prava i obveze u odnosu na društvo od dana zaključenja ovog ugovora“ a kada se nadalje navodi da „prenositelj ovlašćuje stjecatelja da temeljem ovog ugovora, a bez ikakve daljnje suglasnosti ili odobrenja s njegove strane, može zatražiti od društva da ga upiše kao imatelja stečenih poslovnih udjela u Knjigu poslovnih udjela“ to je nedvojbeno da je opt. D. za sebe a na štetu D d.o.o. prenio poslovne udjele za svega 150.800,00 kn jer eto on smatra da je ta „postignuta cijena“ u tom iznosu „odgovarajuća njihovoj vrijednosti te je financijski opravdana“ a na taj način osigurao je sebi i pravo na dobit od dana zaključenja ugovora dakle pravo na zadržanu dobit koja će biti isplaćena i za prethodno razdoblje kada opt. D. nije bio član društva. Kada opt. D. navodi da je ovim ugovorom određeno da kupac (opt. D.) stječe pravo na dobit od dana potpisa ugovora a prodavatelj (D d.o.o.) da stječe pravo na dobit do dana potpisa ugovora treba istaći da to ne proizlazi iz samog ugovora a osim toga kada opt. D. u svojoj obrani govori da je iznos zadržane dobiti na dan prodaje iznosio oko 5.900.000,00 kn to jasno govori u prilog tvrdnje da malim udjeličarima prilikom zaključenja ugovora od 22. travnja 2015. godine nije u okviru prodajne cijene isplaćena i zadržana dobit. Ugovor od 03. lipnja 2015. godine prihvatila je i Skupština društva koja je održana dana 03. lipnja 2015. godine (list 396 – 397 spisa) a u zapisniku se navodi da su prisutni M. D. (predsjednica skupštine), kao punomoćnica V. T. i I. Z. pa se navodi da je skupštini nazočno 63% glasova i da skupština ima kvorum. Treći član društva – D d.o.o. sa 37% udjela ne spominje se kao nazočan skupštini iako je na skupštini i uprava tj. opt. D. koji je određen za zapisničara i koji je dakle stjecatelj ovih 37% udjela, pa upravo opt. D. kao uprava predlaže prenošenje poslovnih udjela na sebe međutim iz zapisnika nije razvidno zašto bi se udjeli koje je D. d.o.o. stekao 22. travnja 2015. godine i platio 2.087.742,00 kn uopće prenosili na opt. D. i to za iznos od samo 150.800,00 kn, prepisuje se ono što je navedeno u pozivu „predsjednik uprave predlaže prijenos vlastitih poslovnih udjela iz razloga što smatra da je postignuta cijena za svih 6 vlastitih udjela društva u ukupnom iznosu od 150.800,00 kn odgovarajuća njihovoj vrijednosti te je financijski opravdana“.

4.10. Pozivanje opt. D., a vezano za ugovor od 03. lipnja 2015. godine kojim je 37% udjela kupio od D d.o.o. za iznos od 150.800,00 kn, na ugovor zaključen između RH i Z. u cijelosti je neutemeljeno, naime:

- činjenica je da je uprava D d.o.o. još u prosincu 2012. godine obaviještena da Agencija ...... sukladno Uredbi o prodaji dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima u vlasništvu RH, zavoda i drugih pravnih osoba, ima namjeru prodati poslovne udjele u D d.o.o. i to javnim nadmetanjem (javnom dražbom) koja se odvija u dva kruga time da se u drugi krug pozivaju samo oni potencijalni ponuditelji koji su Agenciji dostavili pismo interesa u prvom krugu a cijena poslovnih udjela „odredit će se prilikom pokretanja drugog kruga sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom“. Uprava D d.o.o. pozvana je da radi pokretanja ovog postupka prodaje dostavi Agenciji: račun dobiti i gubitaka te bilancu stanja za 2011. odnosno revizorsko izvješće, račun dobiti i gubitaka te bilancu stanja za prvih 9 mjeseci 2012., izjavu uprave društva da se ostali članovi odriču prava prvokupa sukladno čl. 19 Društvenog ugovora, itd., a uprava je pozvana i da se izjasni ima li namjeru sudjelovati u postupku javnog nadmetanja. Prema zapisniku sa Skupštine društva D d.o.o. od 21. siječnja 2013. godine a kojoj su bili prisutni samo M. D. kao punomoćnica V. T. i član J. K. a što je ukupno 69% ukupnog broja glasova (za ostale odsutne članove društva navodi se da su uredno pozvani – međutim prvotno je Skupština bila zakazana za 14. siječnja 2013. i na nju su pristupili samo M. D. kao punomoćnica V. T., J. K. i J. F. i tada je konstatirano da radi „nedostatka propisanog kvoruma iz čl. 18. Društvenog ugovora Skupština nije održana“ a prisutno 70% dok je 21. siječnja 2013. godine prisutan još manji broj – 69% , dana je suglasnost upravi društva da u ime članova društva da izjavu da se članovi društva odriču prava prvokupa. Uprava D d.o.o. dostavila je Agenciji izjavu da namjeravaju sudjelovati u postupku javnog nadmetanja i dostavila zatraženu dokumentaciju, a kada u travnju 2013. godine Agencija obavještava D d.o.o. da je početna cijena poslovnog udjela RH od (1,83% temeljnog kapitala društva) u postupku javnog nadmetanja 65.000,00 kn uz cjenovni korak nadmetanja u iznosu od 700,00 kn te da se najboljim ponuditelj smatra onaj koji ponudi najvišu cijenu međutim D d.o.o. odustaje od toga da sudjeluje u javnom nadmetanju,

- dana 14. travnja 2015. godine Ugovorom o kupoprodaji i prijenosu poslovnih udjela u društvu D d.o.o., Republika Hrvatska, zastupana po Centru ......., prodaje Z. I. svojih 1,83% udjela, nominalnog iznosa 7.500,00 kn pa se navodi da je „dražbom utvrđena cijena za poslovne udjele od 1,83% u iznosu od 3.525,00 kn Prava (nominalna vrijednost 3.525,00 kuna). Cijena će biti plaćena Pravima oznake RHMF- A-A u iznosu od 3.525,00 prava“. U čl. 4 ovog Ugovora navedeno je da „prodavatelju pripada sva dobit iz poslovnog udjela u Društvu temeljem odluka Skupštine društva donesenih prije zaključenja ovog ugovora, kao i odluka Skupštine društva održane nakon zaključenja ugovora ukoliko se iste odnose na poslovne godine koje prethode zaključenju ovog ugovora“ pa kupac potpisom ugovora „izričito izjavljuje da je suglasan da dobit u cijelosti pripada prodavatelju kako je određeno stavkom 1 te izjavljuje da ovlašćuje društvo da isplatu iste izvrši prodavatelju i ustupa prodavatelju u cijelosti potraživanje s naslova dobiti društva do trenutka sklapanja ugovora te potraživanja dobiti za poslovne godine koje prethode danu sklapanja ugovora i ovlašćuje društvo da isplatu iste izvrši prodavatelju. u čl. 7 određuje se da se stjecatelj obvezuje prenijeti ukupnu količinu prava iz čl. 2 ugovora na zastupnički račun Centra ........ Dakle, prodaja poslovnih udjela realizirana je na javnoj dražbi održanoj putem elektronskog sustava trgovanja burze i tom dražbom utvrđena je cijena za poslovne udjele u iznosu od 3.525,00 kn (list 300 – 308 spisa),

- nadalje, nepristrani svj. I. Z. istakao je da kada država prodaje poslovne udjele da se ne navode iznosi nego da se najprije moraju kupiti prava pa da je preko brokerske kuće u Z i kupio udjele, da je CERP taj koji određuje cijenu za svaki udjel ali izraženo u pravima, da je to bila zadnja dražba gdje je država prodavala udjele vezano za prava, sve ostale dražbe bile su u kunama, dakle da je preko brokera kupio ta prava od nekoga čovjeka za daleko veći iznos od onoga što je to nominalno iznosilo, pa da je banci platio možda 5.000,00 ili 6.000,00 kn za prava, da ga negdje 2016. godine opt. D. pitao da li je zainteresiran da proda te udjele a on da mu je rekao da nije;

- dakle, Z. je temeljem Ugovora o kupoprodaji od 14. travnja 2015. godine za svojih 1,83% udjela nominalnog iznosa 7.500,00 kn platio 3.525,00 kn koja cijena je utvrđena javnom dražbom a osim toga platio je i 5.000,00 ili 6.000,00 kn za prava dok je opt. D. ugovorom od 03. lipnja 2015. godine za 37% udjela platio samo njihov nominalni iznos od 150.800,00 kn time da nikakva dražba nije provedena, niti su prikupljane ponude najmanje 3 ili više ponuđača;

- neprihvatljiva je obrana opt. D. (prilikom prvog ispitivanja) da je ovaj ugovor zaprimljen u 5. mjesecu 2015. godine što da je proslijedio odvj. društvu koje je radilo za D d.o.o. i da su se dogovorili da odvj. ured pripremi ugovor kojim će on (opt. D.) kupiti 37% udjela pa da su članovi društva na skupštini 03. lipnja 2015. potvrdili da on „po tom sličnom modelu kao i Vlada RH i Z. to kupi“ i da je tih 37% platio 150.800,00 kn „ali se u ugovoru u klauzuli u biti odrekao zadržane dobiti“ pa da je po tom principu u bilanci tvrtke zadržana dobit sa 31. svibnja 2015. godine iznosila cca 5.890.000,00 kn dakle da se on „odrekao 2.180.000 kn“ plus ono što je platio pa da proizlazi da je svoje udjele platio 2.333.000,00 kn što da je 245.000,00 kn više nego što je D d.o.o.platio svojim članovima pri kupnji udjela. Jasno je da se opt. D. prilikom zaključenja ovog ugovora od 03. lipnja 2015. godine nije „odrekao“ zadržane dobiti niti je ugovor sačinjen „po modelu ugovora RH – Z.“ jer ovih 37% udjela nije stavljeno na javnu dražbu, nisu prikupljene tri najbolje ponude itd., nego je sam opt. D. kao uprava odlučio da je cijena od 150.800,00 kn odgovarajuća. Nadalje nije u ugovoru precizirano da se D d.o.o. isplaćuje zadržana dobit ostvarena do 03. lipnja 2015. godine a opt. D. nakon tog datuma a na način kako je to učinjeno u ugovoru između RH i Z., niti je ta dobit za prethodne godine D d.o.o. isplaćivana odlukama koje su uslijedile od 17. lipnja 2015. godine pa nadalje nego se navodi obračun zadržane dobiti za tih 37% udjela i stavlja naznaka „isplatiti“ ali i naznaka kako „prava i obveze miruju“, a radi se zapravo o zadržanoj dobiti koja nije isplaćena malim udjeličarima prilikom zaključenja ugovora o prijenosu poslovnih udjela od 22. travnja 2015. godine.

Naime, dana 11. svibnja 2015. godine odvjetnički ured a vezano za naprijed navedeni ugovor od 14. travnja 2015. zaključen između Z. i RH izvijestio je opt. D. da ukoliko je ispoštovano pravo prvokupa sukladno važećoj odredbi čl. 19 Društvenog ugovora (naime izmijenjeni društveni ugovor proizvodi učinke danom upisa u sudski registar) da je ugovor u redu i po obliku i po sadržaju a dana 26. svibnja 2015. godine odv. ured dostavlja opt. D. na njegovo traženje tekst poziva za skupštinu koja bi se trebala održati 03. lipnja 2015. godine i nacrt ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. na opt. D. za tih 37% udjela. Upitan zašto je udjeličarima za 37% udjela isplaćeno preko 2 miliona kn a on to plaća samo 150.800 kn navodi kako je odvjetnica rekla da se radi o privatnom kapitalu i da ono što dvije strane dogovore da je to prihvatljivo i ispravno, itd. a dodaje i to da zadržana dobit nije bila uključena u cijenu koju je D d.o.o. platio bivšim udjeličarima za onih 37% „jer da tome nije tako onda se ni ja ne bi imao od čega odricati“ a dodaje također da je iznos zadržane dobiti na dan prodaje RH – Z. iznosio oko 5.898.524,99 kn. Jasno je da je zaključenjem ugovora od 03. lipnja 2015. godine opt. D. postupao sa namjerom pribavljanja imovinske koristi za sebe, a na štetu društva D d.o.o., a što je razvidno i iz slijedećih činjeničnih utvrđenja:

- naravno da cijena za 6 udjela u ukupnom iznosu od 150.800,00 kn nije bila odgovarajuća vrijednosti tih udjela koji su 1 mjesec i 10 dana ranije kupljeni za novčani iznos od 2.087.742,00 kn;

- iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je statička vrijednost društva na dan 3. lipnja 2015. godine iznosila 5.200.924,00 a vrijednost 37% udjela iznosila je 1.924.341,88 kn što je naravno iznos koji daleko nadmašuje iznos od 150.800,00 kn a iz čega nedvojbeno proizlazi da je D d.o.o. oštećen za iznos od najmanje 1.773.541,88 kn za koji se okoristio opt. D.. Nadalje, vještak ističe da su sklapanjem ovog ugovora opt. D. i njegova punica postali imatelji 98% poslovnih udjela u D d.o.o. i obzirom da se radi o društvu s ograničenom odgovornošću da su mogli raditi što su htjeli tj. da su mogli donijeti odluku da se izvrši isplata iznosa zadržane dobiti i za tih 37% (u slučaju da takva odluka ne bi bila donesena to bi ostalo u vlasništvu D d.o.o. kao zadržana dobit). Kada se imaju u vidu odluke o isplati zadržane dobiti koje su uslijedile od 17. lipnja 2015. godine pa nadalje gdje se zadržana dobit obračunava i za ovih 37% jasno je da je to bila priprema za isplatu zadržane dobiti za tih 37% opt. D. ili članu njegove obitelji u čemu je opt. D. spriječen saznanjem da se provode izvidi, da je podnesena kaznena prijava slijedom čega i dolazi do raskida ovog ugovora sklopljenog 3. lipnja 2015. godine,

- Ugovorom o zajmu od 17. lipnja 2015. godine opt. D. posuđuje od D d.o.o. 150.800,00 kn uz kamatnu stopu od 5%, rok vraćanja 15. srpnja 2018. godine, vraćanje u 36 mjesečnih rata itd., dok je uplata novčanog iznosa od 150.800,00 kn izvršena društvu D tek dana 03. srpnja 2015. godine. Istog dana tj. 17. lipnja 2015. godine opt. D. kao uprava društva donosi odluku o isplati dobiti za 2014. godinu (opt. D. kao član društva bio je upisan u sudski registar od 09. lipnja 2015. do 18. kolovoza 2015. godine)

- okolnost da je ugovor „prihvatila i skupština društva“ u konkretnom slučaju nema onaj značaj koji mu nastoji dati opt. D., naime nedvojbeno je da punica opt. D. – član društva T., koja je dala punomoć svojoj kćeri a koja je supruga opt. D. – svj. M. D., ni na koji način ni osobno ni posredno (preko kćeri) nije odlučivala o tome što će biti sa 37% poslovnih udjela koje je D d.o.o. stekao dana 22. travnja 2015. godine nego da je sve od samog početka, od kada je postao direktor društva bila „politika“ opt. D. – isplaćivanje samo predujma zadržane dobiti tijekom godina uz davanje do znanja malim udjeličarima da dok je on direktor neće biti isplate zadržane dobiti no jasno je da se to mijenja a što je i bio cilj opt. D., odmah nakon što se „riješio“ malih udjeličara,

- ugovorom se opt. D. a suprotno navodima svoje obrane nije „odrekao prava na isplatu zadržane dobiti koja za 37% udjela iznosi 2.182.454,00 kn a što direktno i umanjuje cijenu tih udjela“ jer iz odluka o isplati dobiti, kako je to niže navedeno, jasno proizlazi da je iznos zadržane dobiti prilikom ovih isplata, obračunat i za tih 37% udjela.

4.11. Iz svega naprijed navedenog vidljivo je nastojanje opt. D. da on i njegova obitelj preuzmu D d.o.o. sa svim financijskim sredstvima iz zadržane dobiti, a nakon što su se „riješili“ malih udjeličara bez isplate istima zadržane dobiti. Naime, što se tiče isplata zadržane dobiti činjenica je da je:

- dana 17. veljače 2015. godine na ime dobiti isplaćena akontacija dobiti za 2013. godinu i to iznos od 100.000 kn, tako da je T. dobila 61.000,00 kn, T. – 14.000,00 kn, K. – 10.000,00 kn, B. 9.000,00 kn, R. – 2.000,00 kn, J. F. – 2.000,00 kn, RH – 2.000,00 kn, Z. V., R. V. i M. – 1.000,00 kn (zadržana dobit za 2013. godinu iznosila je 4.566.701 kn) a jednako tako činjenica je da na Skupštini od 10. travnja 2015. godine nije prihvaćen prijedlog da se dobit podijeli već je prihvaćen prijedlog uprave da dobit bude zadržana s namjerom kupnje poslovnog prostora itd. (list 388 – 391 spisa), na Skupštini od 21. travnja 2015. godine (list 392 – 395 spisa) nema govora o dobiti kao ni na Skupštini društva od 03. lipnja 2015. godine međutim opt. D. u ime D d.o.o., kao uprava donosi

- dana 17. lipnja 2015. godine Odluku da se „sukladno održanoj skupštini društva u 2015. godini i donesenim odlukama ima isplatiti dobit za 2014. godinu u iznosu od 155.308,42 kn (dobit za 2014. godinu iznosila je 763.154 kn a ukupna zadržana iz prethodnih godina iznosila je 5.249.994 kn odnosno 5.249.993,85 kn – bilanca analitike za razdoblje 01. siječnja 2015 - 31. svibnja 2015.) i to članu V. T. u iznosu od 150.802,37 kn i RH iznos od 4.506,05 kn a u odnosu na „člana D d.o.o.“ navodi se „prava i obveze iz ovog temeljnog uloga miruju sukladno pozitivnim propisima … iznos temeljnog uloga je 150.800,00 kn … ukupno za isplatiti 90.601,58 kn“, pa se dana 18. lipnja 2015. godine i evidentiraju isplata V. T. u iznosu od 150.802,37 kn i Centru za ........ iznos od 4.506,05 kn (list 690 spisa). Što se tiče D d.o.o. koji se spominje kao član činjenica je da je iz Potvrde o članovima društva D d.o.o. od 09. lipnja 2015. godine (list 319 spisa) proizlazi da su članovi društva – V. T., opt. Ž. D. i I. Z. pa je dana 10. lipnja 2015. godine u sudskom registru kao osnivač – član društva brisan D d.o.o. te je kao osnivač upisan Ž. D. sa 150.800,00 kn temeljnog uloga iako u tom trenutku opt. Ž. D. još uvijek nije platio poslovne udjele D d.o.o. pa nije jasno koja to prava D d.o.o. miruju. Naime, vezano za plaćanje poslovnog udjela činjenica je da dana 17. lipnja 2015. godine opt. D. kao fizička osoba – zajmoprimatelj zaključuje sa D d.o.o. – zajmodavateljem, zastupan po njemu kao upravi, dakle sklapa „sam sa sobom“ Ugovor o zajmu na iznos od 150.800,00 kn (list 615 spisa) koji iznos se obvezuje vratiti najkasnije do 15. srpnja 2018. godine, pa mu je taj iznos i isplaćen a iz potvrde banke od 03. srpnja 2015. godine razvidno je da je sa tekućeg računa opt. D. na račun društva uplaćen iznos od 150.800,00 kn kao plaćanje po Ugovoru o kupnji poslovnog udjela od 03.6.2015 (list 683 spisa) iako je to u izvodu računa društva D d.o.o. evidentirano sa datumom 17. lipnja 2015. godine (list 684 spisa). Svj. M. D. vezano za iznos od 22.500,00 eura na svom računu navodi da je to približno 150.000,00 kn i da je to iznos koji je na račun prebacila majka V. T. jer da je ista u kolovozu 2015. godine dobila isplatu neke dividende a misli da se radilo upravo od tom iznosu.

Vezano za naprijed navedeno valja istaći da je ova Odluka o isplati dobiti za 2014. godinu donesena protivno zakonu, Društvenom ugovoru i pozitivnim propisima jer kako je rečeno na skupštinama društva D d.o.o. koje su održane dana 10. travnja, 21. travnja i 03. lipnja 2015. godine članovi društva nisu donijeli nikakvu odluku o isplati dobiti za 2014. godinu u iznosu od 155.308,42 kn, a iz svega naprijed navedenog razvidno je da se ova odluka donosi ni dva mjeseca nakon što se opt. D. „riješio“ malih udjeličara, koji obzirom da je isplata uslijedila u vrijeme kada više nisu članovi društva (nakon sklopljenih ugovora od 22. travnja 2015. godine brisani su iz Knjige poslovnih udjela) nemaju pravo na zadržanu dobit.

- dana 01. rujna 2015. godine opt. D. kao direktor društva donosi „Odluku o isplati zadržane dobiti temeljem odluka donesenih na Skupštini održanoj dana 1. rujna 2015. godine“ pa se navodi da se isplaćuje zadržana dobit za 2008., 2009., 2010. i 2011. godinu na način da se:

a) za 2008. godinu za koju je zadržana dobit iznosila 844.194 kn ista ima isplatiti u iznosu od 561.892,78 kn imateljima udjela T. – 344.576,32 kn, RH – 10.296,11 kn i D d.o.o. – prava i obveze iz ovog temeljnog udjela miruju sukladno pozitivnim propisima, iznos temeljnog uloga je 150.800,00 kn, za isplatiti ukupno 207.020,35 kn;

b) za 2009. godinu za koju je zadržana dobit iznosila 1.406.086 kn ista ima isplatiti u iznosu od 636.325,99 kn imateljima udjela T. – 390.221,90 kn, RH - 11.660,02 kn, D d.o.o. – prava i obveze iz ovog temeljnog uloga miruju sukladno pozitivnim propisima, ukupno za isplatiti 234.444,07 kn;

c) za 2010. godinu za koju je zadržana dobit iznosila 2.042.412 kn, u iznosu od 765.691,85 kn imateljima udjela T. - 469.554,49 kn, RH – 14.030,51 kn, D d.o.o. – prava i obveze iz ovog temeljnog udjela miruju sukladno pozitivnim propisima … ukupno za isplatiti 282.106,84 kn,

d) za 2011. godinu u iznosu od 988.786,56 kn imateljima udjela T. - 606.365,57 kn, RH- 18.118,49 kn, D d.o.o. – prava i obveze iz ovog temeljnog udjela miruju sukladno pozitivnim propisima … ukupno za isplatiti 364.302,50 kn dakle, iz naprijed navedenog proizlazi da je na ime zadržane dobiti iz 2008., 2009. 2010. i 2011. godine članu društva V. T. isplaćeno ukupno 1.810.718,28 kn, RH ukupno 54.105,13 kn dok je iznos od ukupno 723.571,26 kn navedeno da miruje. Svj. M. D. u svom iskazu navodi da joj je majka na račun uplatila i iznos od 1.970.000,00 kn a koji novac majka da je dobila od dividende u D d.o.o. od nekoliko posljednjih godina

- dana 20. travnja 2017. godine opt. D. kao direktor društva donosi „Odluku o isplati dobiti temeljem odluka donesenih na Skupštini održanoj dana 20.4.2017. o isplati zadržane dobiti“ i to:

a) za 2005., 2006., i 2007. godinu u iznosu od 547.123,24 kn (V. T. – 335.519,02 kn, I. Z. – 10.025,47 kn, D d.o.o. – prava i obveze miruju … isplatiti 201.578,76 kn) b) za 2001., 2002., 2003. i 2004. u iznosu od 297.070,26 kn (V. T. – 182.176,00 kn, Z. – 5.443,51 kn, D d.o.o. – prava i obveze miruju … isplatiti 109.450,76 kn) c) za 2012. u iznosu od 701.119,02 kn (V. T. – 429.955,71 kn, Z. – 12.847,28 kn, D d.o.o. – prva i obveze miruju … isplatiti 258.316,02 kn)

d) za 2013. godinu u iznosu od 637.361,61 kn (V. T. – 390.856,99 kn, Z. – 11.678,99 kn, D d.o.o. – prava i obveze miruju … isplatiti 234.825,63 kn)

dakle, ukupno je za isplatiti V. T. sa porezom 1.338.507,71 kn, Z. odnosno RH, sa porezom 39.995,25 kn, D d.o.o. – prava i obveze miruju – za isplatiti 569.345,54 kn;

- dana 23. travnja 2018. godine opt. D. kao direktor društva D d.o.o. donosi „Odluku o isplati dobiti temeljem odluka donesenih na Skupštini održanoj dana 23.4.2018. godine“ i to:

a) isplata zadržane dobiti za 2014. godinu u iznosu od 495.503,29 kn (V. T. – 303.863,49, Z. – 9.079,58, D. d.o.o. – prava i obveze miruju … za isplatiti 182.560,22 kn)

b) isplata zadržane dobiti za 2015. godinu u iznosu od 767.676,35 kn (V. T. 470.771,47 kn, Z. – 14.066,88 kn, D d.o.o. prava i obveze miruju … za isplatiti 282.838,00 kn).

te se navodi da se članu društva T. ima isplatiti ukupno sa porezom 774.634,96 kn, RH – 9.079,59 kn + 4.008,10 kn, Z. – 10.058,94 kn i da se ukupni iznos isplate ima umanjiti za porez

Iz naprijed navedenog proizlazi da je za 2014., 2008., 2009., 2010., 2011., 2005., 2006., 2007., 2001., 2002., 2003., 2004., 2012., 2013., 2014., 2015., na ime zadržane dobiti članovima društva V. T. i Z./RH isplaćeno

- tijekom 2015. godine (uključujući i iznos od 100.000,00 kn koji je isplaćen svim imateljima poslovnih udjela + 14.622,54 kn na ime poreza i prireza) ukupno 2.156.494,76 kn

- tijekom 2017. isplaćena dobit sa porezom i prirezom iznosi 1.378.502,96 kn - tijekom 2018. godine isplaćena zadržana dobit sa prirezom i porezom iznosi ukupno 797.781,95 kn

a što čini iznos od ukupno 4.332.779,67 kn, time da se za D d.o.o. navodi da prava i obveze miruju no navode se novčani iznosi kako je to naprijed navedeno a iz čega nedvojbeno proizlazi da malim imateljima poslovnih udjela dana 22. travnja 2015. godine u okviru prodajne cijene nije isplaćena i zadržana dobit, a na što jasno ukazuju i navodi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka (list 925 - 926, 929 – 935 spisa) da uzimajući npr. u obzir dinamičku metodu prodavatelji poslovnih udjela su za svojih 37% mogli ostvariti sveukupnu naknadu (obzirom na vrijednost poslovnih udjela) od 4.412.587,19 kn a uistinu su dobili naknadu u iznosu od 2.087.742,00 kn odnosno iznos od 2.324.845,19 kn manje, da ako se gleda isplaćena naknada pojedinačno s jedne strane te nominalna vrijednost + dobit s druge strane da je razlika između toga u plusu samo za R. T. ali ne i za ostale članove koji su vršili prodaju poslovnih udjela itd.

4.12. Raskid ugovora sklopljenog dana 03. lipnja 2015. godine uslijedio je upravo iz razloga što je opt. D. bio svjestan toga da je istim nastala šteta za D d.o.o., da je postupao u nakani da se na štetu društva D d.o.o. okoristi tj. da nije postupao u skladu s obvezama urednog i savjesnog gospodarstvenika a što proizlazi iz slijedećih činjeničnih utvrđenja:

- kaznena prijava protiv opt. D. (podnesena 15. svibnja 2015. godine) sa svom potrebnom dokumentacijom zaprimljena je u ŽDO R dana 27. srpnja 2015. godine a da je opt. D. znao za istu slijedi i iz iskaza svj. P. koji navodi da ga je nekoliko mjeseci nakon ugovora od 22. travnja 2015. godine nazvao opt. D. koji da ga je pitao da kakva je to kaznena prijava na što mu je on rekao da nema pojma;

- iz zapisnika sa Izvanredne Skupštine od 06. kolovoza 2015. godine proizlazi da je opt. D. predložio donošenje odluke o raskidu Ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. na sebe te donošenje odluke o davanju suglasnosti na sklapanje Ugovora o raskidu pa su takve odluke članovi društva M. D., kao punomoćnica V. T. (61% udjela) te ujedno predsjedavajuća Skupštine i opt. D. kao imatelj 37% poslovnih udjela i ujedno uprava društva i donijeli. Dakle, vidimo da su na izvanrednoj Skupštini supružnici D. pa kada se dalje navodi da se „daje riječ opt. D. da obrazloži odluku“ i da je isti obrazlažući između ostalog naveo kako je odlukom skupštine dana suglasnost na sklapanje Ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela na Ž. D. (ugovor od 03. lipnja 2015. godine) i što se tiče iznosa od 150.800,00 kn koje je opt. D. trebao platiti za 37% udjela da se „prilikom utvrđivanja vrijednosti rukovodilo se stavom RH prilikom sklapanja ugovora o prodaji poslovnih udjela i utvrđivanja vrijednosti istih sa Z. I., pri čemu je vođeno računa o činjenici da prodavatelj zadržava pravo na isplatu zadržane dobiti dok kupac ima pravo samo na isplatu buduće (eventualne) dobiti. Po nalogu direktora i uprave društva obavljena je revizija po ovlaštenom revizoru iz koje bi proizašlo da se vrijednost poslovnog udjela može cijeniti i na drugi način pa da bi u tom slučaju isti bio znatno veći od onoga utvrđenoga primjenom metoda prilikom prodaje od strane RH. Stoga je radi zaštite imovine i interesa društva potrebno raskinuti ugovor na način da svaka ugovorna strana vrati ono što je ugovorom dobila“ a nakon toga se donosi odluka o raskidu Ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. na stjecatelja Ž. D. i suglasnost na sklapanje Ugovora o raskidu.

Ovdje odmah treba istaći da na Skupštini od 03. lipnja 2015. godine opt. D. kao uprava društva predlaže donošenje odluke da se njemu kao fizičkoj osobi proda 37% udjela za iznos od 150.800,00 kn jer „smatram da je postignuta cijena za svih 6 vlastitih udjela društva u ukupnom iznosu od 150.800,00 kn odgovarajuća njihovoj vrijednosti te da je financijski opravdana“ dakle, nema tada nikakvog pozivanja na „stav RH prilikom sklapanja ugovora o prodaji poslovnih udjela i utvrđivanja vrijednosti istih sa Z. I.“ a ni ugovor od 03. lipnja 2015. godine nije sačinjen na način kako je to regulirano ugovorom između RH i Z. a vezano za to kome i od kada pripada isplata zadržane dobiti . Upravo radi toga što je znao da je neprihvatljiv iznos od 150.800,00 kn za 37% udjela, a kako to i navodi na izvanrednoj Skupštini od 6. kolovoza 2015. godine obavljena je revizija,

- obzirom na naprijed navedeno neprihvatljiva je obrana opt. D. da je do raskida ugovora došlo jer da je naknadno u razgovoru s drugim odvjetnicima saznao da ugovor između RH i Z. nije možda pravno najbolje rješenje, da se dobit isplaćuje prema ZTD i društvenom ugovoru članovima društva koji su na dan isplate upisani u knjigu poslovnih udjela - pa da bi netko zaboravom mogao isplatiti Z. umjesto RH pa da je uvidio da se moguće pogrešne isplate zadržane dobiti odnose i na ugovor koji je on sklopio sa D d.o.o. „po istom modelu“. Dakle, opt. D. želi reći da bi netko tj. on "zaboravom" mogao isplatiti sebi (opt. D.) umjesto D d.o.o. a jasno je da se ne radi ni o kakvom zaboravu već je to i bila intencija ugovora od 3. lipnja 2015.g.;

- jednako tako neprihvatljiva je obrana opt. D., a obzirom na sve naprijed navedeno, da je revizor utvrdio da udjeli vrijede manje od novca na računu, pa da je naučio da postoji teoretska šansa da bi drugi revizor mogao imati i drugačiji pogled na vrijednost tvrtke pa da odlučio predložiti sklapanje ugovora o raskidu ugovora o prijenosu vlastitih poslovnih udjela društva D d.o.o. odnosno da mu je „odvj. rekao da bi to odricanje od zadržane dobiti moglo biti sporno … da bi možda neki nasljednici jednog dana mogli zanemariti tu klauzulu isplate zadržane dobiti pa onda isplaćivati taj dio sebi pa da onda to otklonimo evo vratili smo se na početnu poziciju – dakle ta moja izjava o odricanju od zadržane dobiti neke potencijalne nove stjecatelje tih 37% možda ne bi obvezivala“ odnosno da je nakon zaključenja ugovora razgovarao sa jednim odvjetnikom da to možda nije ispravno, da bi možda netko mogao reći da je D moguće u nekoj budućnosti oštećen pa da su se članovi društva složili da raskine ugovor odnosno „zbog potencijalne mogućnosti da se u budućnosti eventualna treća osoba poziva na pravo isplate zadržane dobiti a da bi imovina D d.o.o. bila 100% zaštićena“. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da je ugovorom od 3. lipnja 2015.g. opt. D., a na način kako je to navedeno u izreci presude, povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koji se temelje na zakonu i da je na taj način pribavio sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, a pribavljena je znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta;

- u odnosu na navode opt. D. da mu po ugovoru od 3. lipnja 2015. godine ništa nije isplaćivano, da ni na koji način nije koristio udjele, valja istaći da je šteta za D d.o.o. nastupila u trenutku kada se nešto što je 1 mjesec i 10 dana ranije plaćeno 2.087.742,00 kn kupuje za 150.800,00 kn, a to što je zbog naprijed navedenih razloga dana 06. kolovoza 2015. godine raskinut ugovor od 03. lipnja 2015. godine i D vraćeno 37% poslovnih udjela čime je i zadržana dobit ostala za društvo D d.o.o. ne utječe na opstojnost kaznenog djela počinjenog od strane opt. D.. Naime, treba dodati i to da je dana 18. kolovoza 2015. godine u Sudski registar suda u R upisana promjena člana društva naime umjesto opt. Ž. D. kao član društva ponovno se upisuje D d.o.o. a iz podataka spisa - izvod iz sudskog registra (list 309 – 315 spisa) proizlazi da su članovi društva D d.o.o.: I. Z. – 2%poslovnih udjela, D d.o.o. – 37% poslovnih udjela (od 18. kolovoza 2015) te umjesto V. T. član je M. D. - 61% poslovnih udjela i to od 14. svibnja 2018. godine (odluka članova društva od 21. travnja 2018. godine).

4.13. Iz svega naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da je opt. D. na način opisan u izreci presude sa izravnom namjerom kako u objektivnom tako i u subjektivnom smislu ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe u gospodarskom poslovanju iz čl. 246 st. 1 i 2 KZ/11 a radi čega ga je valjalo oglasiti krivim i osuditi po zakonu. Naime, šteta za društvo D d.o.o. odnosno razlika u cijeni koju je opt. D. platio za iznos od 37% udjela i iznosa vrijednosti tog udjela u društvu je najmanje 1.773.541,88 kn dakle radi se o koristi koju je ostvario za sebe a na štetu društva D d.o.o. Treba istaći i to da je znatna imovinska korist odnosno znatna šteta ona koja prelazi iznos od 60.000,00 kn (čl. 87 st. 29 KZ/11) dakle, u konkretnom slučaju radi se o šteti odnosno koristi koja višestruko prelazi pojam znatne štete odnosno znatne koristi.

u odnosu na kaznenu sankciju i troškove kaznenog postupka

4.14. Odlučujući o vrsti i visini kaznene sankcije vijeće je uzelo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude veća odnosno manja pa je opt. D. izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine koja kazna se neće izvršiti ako opt. D. u vremenu provjeravanja od 3 godine, a koje vrijeme počinje teći od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo. Izrečenu kaznu zatvora vijeće nalazi primjerenom težini počinjenog kaznenog djela, stupnju kaznene odgovornosti opt. D. te društvenoj opasnosti kako djela tako i opt. D. a vrijeme provjeravanja od 3 godine dovoljnim i ujedno nužnim za provjeru budućeg ponašanja opt. D..

4.14.1. Kao olakotno vijeće je opt. D. cijenilo dosadašnju neosuđivanost, okolnost da je od počinjenja kaznenog djela proteklo više od 7 godina a da u međuvremenu protiv opt. D. nije pokrenut drugi kazneni postupak kao i činjenicu da je šteta za D d.o.o. sanirana jer je 37% udjela nakon cca 2 mjeseca od počinjenja djela vraćeno društvu D d.o.o.

4.14.2. Otegotnim je opt. D. cijenjena društvena opasnost počinjenog kaznenog djela i upornost u počinjenju istog.

4.14.3. Obzirom na naprijed istaknute okolnosti vijeće ovog suda nalazi da opt. D. i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela dakle da se svrha kažnjavanja (društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecaj na opt. D. i sve druge da ne čine kaznena djela) u odnosu na ovog optuženika može postići i uvjetnom osudom.

4.14.4. Budući je oglašen krivim opt. D. naloženo je da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe, podmiri troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 10.000,00 kn koji iznos je odmjeren obzirom na trajanje i složenost kaznenog postupka i izvida, nadalje da podmiri troškove koji su unaprijed plaćeni iz proračunskih sredstava i to putni trošak svj. Z. u iznosu od 1.084,00 kn, nagradu stalnog sudskog vještaka D. T. B., dipl. oec. u ukupnom iznosu od 11.178,20 kn (5.251,00+160,0+5.767,20) dok će se o svim ostalim troškovima za koje su u vrijeme presuđenja nedostajali podaci o visini istih donijeti posebno rješenje.

u odnosu na odbijene dokazne prijedloge

4.15. Odbijen je prijedlog obrane da se na raspravu ponovno pozove svj. I. Z. i neposredno sasluša obzirom na to da je svj. Z. prethodno pred istom predsjednicom vijeća i u prisutnosti stranaka dao iskaz na raspravi (list 321 spisa) pa je taj njegov iskaz i pročitan sukladno čl. 431 st. 7 i 8 ZKP/08.

4.15.1. Odbijeni su i prijedlozi obrane da se u dokaznom postupku čitaju:

- Društveni ugovor od 29. travnja 1996. godine (toč. 2 prijedloga) jer je na raspravi od 18. listopada 2022. godine između ostalog pročitana i dokumentacija sa lista 120

– 176 spisa a na listu 120 – 140 spisa nalazi se kako zapisnik sa redovne glavne skupštine društva D d.d. od 29. travnja 1996. godine tako i odluka o preoblikovanju dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću te Društveni ugovor od 29. travnja 1996. godine,

- procjena vrijednosti društva D d.o.o. izrađena u srpnju 2015. godine od strane revizora A. S. (toč. 4 prijedloga) jer je procjena vrijednosti društva povjerena i izrađena temeljem naloga ovog suda po stalnom sudskom vještaku D. T. B.,

- dokumentacija, iz fascikla „dokaz 5“ uz obrazloženje samog opt. D. zašto smatra budućnost poslovanja D d.o.o. s pogledom iz 2015. godine potpuno neizvjesnom itd., jer od strane suda pribavljeni su svi ugovori koje je D d.o.o. sklopio sa Gradom R i drugim gradovima te su i pročitani na raspravi,

- nalaz i mišljenje vještaka T. P. kojeg je osobno angažirao opt. D. na okolnost prodaje poslovnih udjela TD D d.o.o. tijekom 2015. godine, nalazi i mišljenje o procjeni vrijednosti društva D d.o.o. i o okolnostima prodaje poslovnih udjela D d.o.o. tijekom 2015. godine izrađeno po vještaku V. (prijedlozi iz toč. 6,7 i 8) jer je ovaj sud nalogom odredio osobu vještaka – D. T. B. koja je dala nalaz i mišljenje nakon čega je ispitana na raspravi, potom je dala dopunu nalaza i mišljenja a po primjedbama samog opt. D. dala je i drugu dopunu nalaza i mišljenja a njene nalaze i mišljenja vijeće u cijelosti i prihvaća,

- dokumentacija „koja ukazuje na provedenu javnu dražbu iz 2013. godine na kojoj je Vlada RH planirala prodati udjele tvrtke D d.o.o.“ (toč. 9 prijedloga) jer vezano za okolnost prodaje udjela RH u društvu D d.o.o. pročitan je iskaz svj. I. Z. koji je te udjele i kupio te je pročitana odgovarajuća dokumentacija,

- primjedbe na dopunu nalaza i mišljenja vještaka D. T. B. koji je ista dala u srpnju 2021. godine i izvaci iz stručne literature na kojima se, kako navodi opt. D., temelje njegove primjedbe na tu dopunu (toč. 10 i 11 prijedloga) jer na raspravu je bila pozvana i vještak D. T. B. i sve primjedbe opt. D. može staviti na spomenuti nalaz prilikom saslušanja vještaka te postavljati joj pitanja.

U Rijeci, 24. listopada 2022.g.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ika Šarić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi u 3 (tri) pisana primjerka ovome sudu a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

DNA

1. ŽDO R

2. opt. Ž. D., Š – H br. ......

3. branitelj opt., odvj. Đ. V., R

U Rijeci, 23. studenoga 2022.g.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ika Šarić