Broj: 90 Pn-76/2022-20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Jokića, a po sutkinji Tatjani Varžić, u pravnoj stvari tužiteljice A. B. iz V., …, OIB…, zastupane po punomoćnici D. G., odvjetnici iz O., protiv tuženika … osiguranje d.d., sa sjedištem u Z., …, OIB: …, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva G.& p. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne rasprave održane 7. listopada 2022., u nazočnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice D. G., odvjetnice iz O. i punomoćnika tuženika M.

V., odvjetnika u Odvjetničkom društvu G. & p. d.o.o. Z., …, odlukom objavljenom 24. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku … osiguranje d.d., sa sjedištem u Z., …, OIB: … da na ime naknade štete za osigurani slučaj isplatiti tužiteljici A.B.iz V., …, OIB: …iznos od 12.000,00 kuna / 1.592,67 EUR[1] zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. studenog 2020. pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. U preostalom dijelu iznad iznosa od 12.000,00 kuna / 1.592,67 EUR pa do iznosa od 60.000,00 kuna / 7.963,37 EUR odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku … osiguranje d.d., sa sjedištem u Z., …, OIB: … da naknadi tužiteljici A. B. iz V., …, OIB: …, troškove parničnog postupka u iznosu od 1.400,00 kuna /185,81 EUR[2] zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. listopada 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 11. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovome sudu dana 29. travnja 2021. podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade štete. Navodi da je na radnom mjestu geronto domaćice kod C. k. V. 14. lipnja 2019. doživjela nezgodu na radu vozeći bicikl pri čemu je ozlijedila desni gležanj. Hospitalizirana je u KBC … gdje joj je ugrađena metalna pločica kako bi osigurala zglob, a nakon čega je uslijedio dugotrajan oporavak. Međutim, rana i zglob tužiteljice ne zarasta dobro, a pokretljivost zgloba je minimalna zbog čega je tužiteljici predložen kirurški zahvat kojim se postiže ukočenje zgloba, no tužiteljica se za to nije odlučila, jer bi poslije toga bila hroma. Nakon operativnog zahvata ugradnje metalne pločice, tužiteljica je trpjela bolove srednjeg intenziteta pet dana, a poslije bolove slabog intenziteta, te takve razine boli trpi od 19. lipnja 2019. do danas. Tužiteljica je bila na fizikalnim terapijama 2 x 20 dana i vježbala je u bazenu 3 x 10 dana. Oko osobne higijene, kao i u kućanskim poslovima pomagao je suprug, a to je trajalo oko 3 mjeseca, te za to vrijeme tuđe pomoći i njege tužiteljica također zahtjeva naknadu. Tužiteljica i dalje hoda nepravilno štedeći desnu nogu zbog deformiteta i bolova tako da je zbog povrede došlo do naruženosti koja je svima vidljiva. Ukoliko bi se odlučila na operacijski zahvat ukočenja zgloba, tužiteljica će trpjeti naruženost zbog hramanja. Također, tužiteljica je tijekom liječenja trpjela strah u ishod liječenja, a kasnije u ishod druge operacije i rezultate liječenja. Zbog zadobivene ozljede i liječenja nakon toga, njezina životna aktivnost je smanjena te više nije u mogućnosti zadovoljavati svoje životne potrebe kao do sada. Posljedice ozljede su trajne i više se ne mogu sanirati tako da je došlo do smanjenja opće životne aktivnosti zbog toga što je zglob disfunkcionalan, a i zbog toga što je tužiteljica izložena svakodnevnoj lošoj percepciji o njoj, čega prije nije bilo. Nadalje, tužiteljica navodi da je njena životna aktivnost smanjena za 60%. Ista se obratila tuženiku 19. studenog 2020. radi isplate premije osiguranja, jer je tužiteljičin poslodavac sa tuženikom sklopio policu osiguranja od nezgode na radu broj 804184687. Smatra da je u konkretnom slučaju zbog nastanka štetnog događaja tuženik u obvezi tužiteljici temeljem navedene police isplatiti iznos od 60.000,00 kn, s tim da navodi da je tuženik za štetni događaj tužiteljici prvo predložio isplatiti iznos od 2.400,00 kn, a zatim iznos od 8.000,00 kn. Budući tužiteljica ne prihvaća predložene iznose, podnijela je predmetnu tužbu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da je tužiteljica kao zaposlenica C. k.V. 19. lipnja 2019. pri padu s bicikla zadobila povredu desnog nožnog gležnja. Tuženik ističe da se ovdje radi o ugovornom osiguranju između tuženika kao osiguratelja i tužiteljice, budući je C. k. V. imao zaključenu policu osiguranja osoba od posljedica nezgode s tuženikom. Sukladno polici osiguranja od posljedica nezgode broj 804184687, osigurani slučaj je, između ostalog, trajni invaliditet uslijed nezgode sa iznosom osiguranja od 80.000,00 kuna. Navodi da je tuženik isplatio tužiteljici iznos od 8.000,00 kuna kao nesporno sukladno polici osiguranja i Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja. Tuženik iznos preko 8.000,00 kuna u cijelosti osporava, kao i činjenične tvrdnje tužiteljice da je kod tužiteljice došlo do 60% umanjenja životne aktivnosti. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka saslušao vještaka univ.mag. V. W., dr. med., izvršio uvid i pročitao dokumentaciju sadržanu u spisu, i to pismeno Centra R. (str. 5 spisa), nalazi KBC Osijek uz specijalističke nalaze (str. 6-10 spisa), prijava ozljede na radu (str. 11-14 spisa), izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (str. 16-32 spisa), ambulantni listovi (str. 33-37 spisa), potvrda o ortopedskim i drugim pomagalima (str. 38 spisa), otpusno pismo (str. 39 spisa), nalazi KBC …(str. 40-54 spisa), polica osiguranja osoba od posljedica nezgode br. 804184687 (str. 56 spisa), uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nezgode (str. 57-64 spisa), tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (str. 72-79 spisa), preslika zdravstvenog kartona tužiteljice (str. 88-omotnica), potvrda o izvršenom plaćanju sudskog predujma (str. 89 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka (str. 92-94 spisa), račun za provedenu uslugu vještačenja (str. 95 spisa) i očitovanje vještaka na pritužbe tuženika i tužiteljice (str. 113 spisa).

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu naknade štete za osigurani slučaj uslijed nezgode po polici osiguranja osoba od posljedica nezgode broj 808184687.

5. Među strankama nije sporno da postoji ugovor o osiguranju između tuženika kao osiguratelja i tužiteljice kao osiguranika sukladno polici osiguranja osoba od posljedica nezgode broj 808184687. Također, nije sporno da je tužiteljica 14. lipnja 2019. pala sa bicikla i povrijedila desni gležanj, a u vrijeme pada ista je bila zaposlenica Crvenog križa Valpovo koji je uplatio premiju prema naprijed navedenoj polici osiguranja za svoje zaposlenike pa tako i za tužiteljicu. Nije sporno niti da je tuženik za taj štetni događaj temeljem citirane police tužiteljici isplatio iznos od 4.000,00 kn, kao dnevnu naknadu uslijed nezgode za 200 dana privremene nesposobnosti za rad i 4.000,00 kn za trajni invaliditet uslijed nezgode.

6. Među strankama je sporan postotak invaliditeta tužiteljice koji je nastao kao posljedica štetnog događaja.

7. Iz dokumentacije koja je pročitana u dokaznom postupku u cijelosti proizlaze činjenice koje su među strankama nesporne pa ih sud zbog toga ne smatra u bitnome ponavljati.

8. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka V. W., dr. med. specijalista ortopeda proizlazi da tužiteljica ima prijelom vanjskog, unutarnjeg i stražnjeg članka desnog nožnog zgloba, oguljotine u području unutarnjeg članka desnog nožnog zgloba, te propadanje i trošenje desnog nožnog zgloba, koja ozljeda se kvalificira kao teška tjelesna ozljeda. Vještak je osobno pregledao tužiteljicu te je utvrdio da postoji ograničenje pokretljivosti desnog nožnog zgloba u odnosu na lijevi nožni zglob. Odizanje stopala reducirano je za preko 50% normalnog opsega, dok je spuštanje stopala ograničeno u terminalnoj kretnji. Prisutni su znaci nestabilnosti desnog nožnog zgloba koji je difuzno zadebljan, otečen i bolan na palpaciju. Sva pasivna kretanja u istom su bolna. Tužiteljica prilikom hoda šepa na desnu nogu. Zbog svega navedenog, vještak je mišljenja da je kod ovakve povrede umanjenje životne i radne sposobnosti tužiteljice 20% pa je istoj utvrdio invaliditet od 20% temeljem čl. 156. Osnovnih odredbi tablica Osiguranja osoba od posljedica nezgode tuženika.

8.1. Stranke su imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka pa je sud vještaka saslušao na glavnoj raspravi 7. listopada 2022. Vještak je na glavnoj raspravi dodatno pojasnio svoj nalaz i mišljenje istaknuvši da su invalidnost i tjelesno oštećenje zasebni pojmovi koji se ne mogu vezati jedan za drugi. Upravo zbog toga u obzir nije uzeo rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji je tužiteljici utvrdio 30% tjelesno oštećenje zbog ozljede na radu. Pojasnio je da osoba može imati veliko tjelesno oštećenje, a da pri tome ne mora imati utvrđenu invalidnost. U cijelosti je ostao kod primjene točke 156. Tablica kojim je odredio 20% invaliditet tužiteljice naglasivši da upravo taj postotak odgovara trenutačnom stanju. Također je naglasio da je trenutačno stanje desnog nožnog zgloba tužiteljice lošije od stanja ukočenja do kojeg će sasvim sigurno doći bilo prirodnim putem ili operacijom. Kliničkim mjerenjem utvrdio je da kod tužiteljice ne postoji skraćenost ekstremiteta.

8.2. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao i pojašnjenje koje je isti povodom primjedbi stranaka dao na glavnoj raspravi sud u cijelosti uzima kao vjerodostojan, jer je isti dan po ovlaštenom sudskom vještaku koji je uz to specijalist ortopedije pa je ovakva vrsta ozljede istome uža specijalnost. Osim toga, nalaz je dan stručno i okolnosno. Vještak je klinički pregledao tužiteljicu te je na temelju pregleda i cjelokupne medicinske dokumentacije, temeljem svoje stručnosti i iskustva, sačinio nalaz i mišljenje. Na dani nalaz i mišljenje u suštini veće primjedbe nisu imale niti stranke. Jedine primjedbe se odnose na stupanj invaliditeta koji je vještak utvrdio u nalazu zbog čega je tuženik čak i predlagao provođenje novog medicinskog vještačenja po drugom vještaku radi dobivanja drugog mišljenja, a koji je dokazni prijedlog sud u cijelosti odbio, jer sud predmetni nalaz i mišljenje zbog naprijed istaknutih razloga uzima kao vjerodostojan i točan, te prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenja smatra nepotrebnim i usmjerenim na odugovlačenje postupka.

9. Iz čl. 921. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21; dalje ZOO) proizlazi da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja, osiguraniku ili korisniku osiguranja isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj. Nadalje, iz čl. 922. st. 1. ZOO-a proizlazi da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom. Osim navedenih pravnih izvora, u konkretnom slučaju treba primijeniti i Uvjete za osiguranje osoba od posljedica nezgode (str. 57-64 spisa) i Tablicu za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (str. 72-79 spisa), budući su isti sastavni dio ugovora o osiguranju između tužitelja i tuženika. Opseg obveze osiguratelja prema čl. 7. st. 1. toč. 3. Uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nezgode (str. 57-64 spisa) utvrđuje se u slučaju trajnog invaliditeta kao postotak ugovora od iznosa osiguranja za slučaj trajnog invaliditeta, s tim da je prema Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (str. 72-79 spisa) u točki 156. propisan postotak invaliditeta kod potpune ukočenosti nožnog zgloba koji je opisan kao 25%-tni invaliditet u funkcijski nepovoljnom položaju, odnosno 20%-tni invaliditet u funkcijski povoljnom položaju.

10. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje ZPP), a na temelju rezultata cjelokupnog postupka i primjene citiranih odredbi, sud je utvrdio da je potraživanje tužiteljice djelomično osnovano.

11. Budući je u konkretnom slučaju nesporno da je tužiteljica pretrpjela ozljedu na radu te da je ista osigurana prema polici osiguranja osoba od posljedica nezgode broj 804184687 (str. 56 spisa) za osigurani slučaj dnevne naknade uslijed nezgode i trajnog invaliditeta uslijed nezgode, sud je na temelju invaliditeta koji je utvrdio stalni sudski vještak u svom Nalazu i mišljenju uz primjenu Uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nezgode tuženika (str. 57-64 spisa) i Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (str. 72-79 spisa) došao do zaključka da je tuženik tužiteljici za osigurani slučaj trajnog invaliditeta uslijed nezgode u obvezi isplatiti još iznos od 12.000,00 kuna. Naime, sama je tužiteljica na glavnoj raspravi održanoj 7. listopada 2022. izjavila da je tuženik prema predmetnoj polici tužiteljici do sad isplatio za osigurane slučajeve ukupno 8.000,00 kuna i to 4.000,00 kuna na ime dnevne naknade uslijed nezgode i 4.000,00 kuna za trajni invaliditet uslijed nezgode. Time je tužiteljica praktički priznala da joj je tuženik u cijelosti isplatio dnevnu naknadu uslijed nezgode, jer ista ima pravo prema polici na 20,00 kuna za svaki dan privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad, s tim da je u čl. 16. Uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nezgode tuženika propisano da se takva naknada u ugovorenoj visini isplaćuje od prvog dana koji slijedi danu kad je počelo liječenje pa do posljednjeg dana trajanja radne nesposobnosti, ali najviše do 200 dana. Slijedom navedenog, kako je dnevna naknada uslijed nezgode ugovorena u iznosu od 20,00 kuna po danu, a na ime iste je isplaćeno 4.000,00 kuna, proizlazi da je ista isplaćena za 200 dana kako je to i propisano naprijed citiranim čl. 16. pa je tuženik na taj način tužiteljici za taj osigurani slučaj isplatio ugovoreni iznos osiguranja. Nadalje, iz Nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljica zadobila 20%-tni trajni invaliditet uslijed nezgode pa stoga ista prema polici (str. 56 spisa) te prema čl. 7. st. 3. Uvjeta za osiguranja osoba od posljedica nezgode za taj osigurani slučaj ima pravo na 20% ugovorenog iznosa osiguranja. Kako je iznos osiguranja prema polici ugovoren za trajni invaliditet u iznosu od 80.000,00 kuna, za 20%-tni invaliditet proizlazi da tužiteljica ima pravo na 16.000,00 kuna (16.000,00 kn = 20% od 80.000,00 kn). Budući je tuženik tužiteljici za trajni invaliditet već isplatio 4.000,00 kuna preostaje mu za isplatiti još 12.000,00 kuna kako je i navedeno u točki I. izreke presude.

12. Tužiteljica je odbijena s tužbenim zahtjevom u preostalom iznosu iznad 12.000,00 kuna pa do 60.000,00 kuna, jer je isti slijedom svega navedenog postavila previsoko. Pri tome treba naglasiti da u konkretnom slučaju tuženik može odgovarati za isplatu iznosa osiguranja jedino za osigurane slučajeve navedene u polici (str. 56 spisa). Tužiteljica je u tužbi, između ostalog, spominjala i činjenicu da je zbog štetnog događaja njezina životna aktivnost smanjena za 60% te da je trpjela bolove srednjeg intenziteta 5 dana, a poslije toga trpi bolove slabog intenziteta, a također je spomenula i da joj je oko 3 mjeseca bila potrebna tuđa pomoć i njega. Sve pobrojano nisu osigurani slučajevi prema polici (str. 56 spisa) pa naknadu za takvu štetu tužiteljica uopće ne može potraživati od tuženika. Ista bi mogla potraživati naknadu štete za pobrojano isključivo od poslodavca. Ostaje nejasno zbog čega je tužiteljica uopće to navodila u tužbi kad u nastavku postupka niti jednom riječju nije više ustrajala na navedenom.

13. Na glavnoj raspravi održanoj 7. listopada 2022., tužiteljica je smanjila tužbeni zahtjev na način da je od prvobitnog iznosa od 60.000,00 kuna na ime naknade štete za osigurane slučajeve tražila iznos od 20.000,00 kuna. Tuženik se usprotivio takvoj dispoziciji tužiteljice, jer je mišljenja da smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe, a budući se isti upustio u raspravljanje o predmetu spora, tužiteljici je uskratio pristanak za djelomično povlačenje tužbe. Sud nije dopustio djelomično povlačenje tužbe na način kako je to predložila tužiteljica upravo zbog razloga što se tuženik tome usprotivio, a što je u skladu sa čl. 193. ZPP- a. Pri tom treba naglasiti da je prema zauzetom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH od 26. travnja 2022. broj Su-IV-16/2021-8 svako smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe za koje je, ako je do tog došlo, nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, uvijek potreban pristanak tuženika. Uz sve navedeno treba naglasiti da, ukoliko je tužiteljica smatrala da ne može postaviti tužbeni zahtjev za isplatu određenog iznosa prije nego što se provede odgovarajuće vještačenje, tad je trebala iskoristiti mogućnost propisanu čl. 186.b. st. 2. ZPP-a, a što ista nije napravila.

14. Odluka o zateznim kamatama na dosuđeni iznos glavnice temelji se na članku 29. stavku 1. ZOO-a. Visina zakonske zatezne kamate utvrđena je člankom 29. stavkom 2. ZOO-a, a tijek zakonskih zateznih kamata na glavnicu određen je od dana kad se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za isplatu naknade štete za osigurani slučaj. Taj dan tuženik tijekom postupka nije osporavao.

15. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 2. ZPP-a, s tim da su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 142/12,103/14 i 118/14, dalje Tarifa. Tužiteljica je uspjela u postupku sa 60% (100% u odnosu na osnovu i 20% u odnosu na visinu, 100+20=120:2=60). Tuženik je uspio u postupku sa 40% (0% u odnosu na osnovu i 80% u odnosu na visinu, 0+80=80:2=40). Budući je tužiteljica uspjela u većoj mjeri i to sa 60%, od njezinog uspjeha oduzima se uspjeh tuženika koji iznosi 40% pa je ukupan uspjeh tužiteljice u ovoj parnici 20%.

16. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.000,00 kuna (Tbr. 7. točka 1. Tarife), troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku na pripremnom ročištu održanom 7. srpnja 2022. i na glavnoj raspravi održanoj 7. listopada 2022. u iznosima od po 1.000,00 kuna za svako ročište temeljem Tbr. 9. točke 1. Tarife, stvarni trošak plaćenog predujma za vještačenje po medicinskom vještaku u iznosu od 3.000,00 kuna, budući je taj iznos i isplaćen vještaku prema računu (str. 95 spisa), a vještačenje je bilo nužno za utvrđivanje stupnja invaliditeta, kao i trošak sastava obrazloženog podneska po punomoćniku odvjetniku od 17. rujna 2022. (Tbr. 8. 1. Tarife) u iznosu od 1.000,00 kuna. Prema tome tužiteljici su ukupno priznati troškovi u iznosu od 7.000,00 kuna koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, a s obzirom da je utvrđeni postotak uspjeha tužiteljice u ovoj parnici 20%, tuženiku je naloženo da tužiteljici naknadi parnične troškove u ukupnom iznosu od 1.400,00 kuna (20% od priznatih 7.000,00 kuna). Zakonske zatezne kamate na dosuđene troškove postupka određene su od dana objave presude.

17. Tužiteljica nije tražila PDV na dio troškova koji podliježu plaćanju PDV-a, a koji su joj priznati pa joj PDV na dosuđene troškove nije niti obračunat. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova za sastav obrazloženog podneska od 11. srpnja 2022. u iznosu od 1.000,00 kuna, jer je u tom podnesku samo predložila vještake medicinske struke kojima bi sud mogao naložiti provođenje vještačenja pa je po mišljenju ovog suda taj podnesak u cijelosti bio suvišan i nepotreban za bilo kakav uspjeh tužiteljice u parnici, tim više što je ista vještaka mogla predložiti i na pripremnom ročištu koje je održano svega tri dana ranije.

18. Tužiteljica je potraživala i troškove sudskih pristojbi na tužbu i presudu, o kojim troškovima sud nije odlučio jer u sudskom spisu ne prileži dokaz da je tužiteljica platila sudsku pristojbu na tužbu, dok je obveza plaćanja sudske pristojbe na presudu nastala objavom presude pa će tužiteljica naknadno posebnim rješenjem biti pozvana da predmetne pristojbe plati. Po zaprimanju dokaza da su iste plaćen sud će posebnim rješenjem odlučiti i o tim troškovima.

19. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Valpovu, 24. listopada 2022.

SUTKINJA

TATJANA VARŽIĆ

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana objave presude u tri primjerka, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1.Tužiteljici po punomoćniku

2.Tuženiku po punomoćniku