REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž R-89/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Mirni-Nadi Terlević Sebastijan, u pravnoj stvari tužitelja Ante Šućura, OIB: 28481756001, iz Zagreba, Boškovićeva ulica 15, kojeg zastupa punomoćnik Marijan Ruždjak, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ruždjak i partneri iz Zagreba, Draškovićeva 40/II, protiv tuženika: 1. HUP-ZAGREB d.d., OIB: 66859264899, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, kojeg zastupa punomoćnica Ranka Rukljač, odvjetnica u Zagrebu, Kršnjavoga 9, i 2. PALACE HOTEL ZAGREB d.d., OIB: 44597437664, Zagreb, Trg Josipa Jurja Strossmayera 10, kojeg zastupa punomoćnica Silvija Gnjidić, odvjetnica u Zagrebu, Praška 8, radi naknade štete,odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-16403/2021-16 od 23. svibnja 2022., 24. listopada 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja te se ukida rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-16403/2021-16 od 23. svibnja 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na nadležno postupanje.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja, toč. I., tužba tužitelja je odbačena kao nedopuštena. Toč. II. je naloženo tužitelju da tuženiku HUP-ZAGREB d.d., naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 28.700,00 kuna po propisanoj stopi, a toč. III. da tuženiku PALACE HOTEL ZAGREB d.d. naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 28.700,00 kuna po propisanoj stopi, sve u roku od 15 dana.

2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnio je tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra kako je pogrešan stav prvostupanjskog suda da je u konkretnom slučaju stvar već pravomoćno presuđena. Tužitelj tužbom od 5. listopada 2021. traži da se naloži tuženicima isplata iznosa od 573.342,42 kune s pripadajućom zateznom kamatom, kako je to podrobnije navedeno u tužbenom zahtjevu, a o takvom zahtjevu tužitelja nije pravomoćno odlučeno u predmetu suda prvog stupnja poslovni broj Pr- 7390/2010u kojem je odlučeno presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu od 29. studenog 2018. Tužbeni zahtjev o kojem je pravomoćno odlučeno u tom predmetu, glasi: "Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana solidarno naknade štetu koju tužitelj trpi zbog iznosa manje mirovine, sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dospijeća pojedinog mjesečno iznosa mirovine". Radi se o neodređenom zahtjevu o kojem se nije moglo niti raspravljati, niti meritorno odlučivati. Već zato se ne može raditi o presuđenoj stvari, jer pravomoćna može postati samo odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva sadržana u izreci. Izreka presude kakva je naznačena u ovom predmetu nije ni mogla postati pravomoćna. U tom zahtjevu nije bio postavljen bilo kakav konkretni iznos niti je određeno razdoblje za koje se ostvarenje manje mirovine traži. Na to je ukazao i Županijski sud u Zagrebu, odlučujući u povodu žalbe u tom predmetu, presudom Gž R-1617/19 od 28. siječnja 2020., kada je naveo..." kad je odlučio o tužiteljevom konačno postavljenom zahtjevu, sud prvog stupnja je odlučivao o neodređenom zahtjevu nepodobnom za raspravljanje. " Također je navedeno..."iako je sud prvog stupnja u navedenom dijelu odbio zahtjev tužitelja, umjesto da odbaci tužbu, u tom pravcu nisu izneseni žalbeni prigovori...". Tužbeni zahtjev koji je nepodoban za raspravljanje ne može postati pravomoćan. O tome je stav zauzela i sudska praksa prema odlukama koje tužitelj citira u žalbi. Aktualni tužbeni zahtjev tužitelja jasno je određen i detaljno specificiran od dospijeća svakog pojedinog obroka do isplate. Osim toga, da bi se radilo o presuđenoj stvari, mora postojati i subjektivni (u pogledu istovjetnosti stranaka) i objektivni (u dijelu koji se odnosi na tužbeni zahtjev) identitet. Dvije parnice su objektivno identične ako je u objema istaknut sadržajno isti tužbeni zahtjev. U ovom slučaju ne postoji bilo kakav identitet između ovdje postavljenog tužbenog zahtjeva i presuđenog prema odluci Pr-7390/2010. Kako je ocjena o presuđenoj stvari neosnovana i protivna sadržaju odluke u predmetu Pr-7390/2010, u odnosu na u ovom postupku postavljeni tužbeni zahtjev, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013. i 70/2019. i 80/2022., dalje u tekstu: ZPP). Prvostupanjski sud je prihvaćanjem prigovora presuđene stvari postupio protivno odredbi čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja regulira pravo na pošteno suđenje. Predlaže ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tuženici nisu dostavili odgovore na žalbu.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Prvostupanjski sud je odbacio tužbu u ovoj pravnoj stvari uz zaključak kako je osnovan prigovor presuđene stvari istaknut po tuženicima jer je pravomoćnom presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-7390/2010 odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da mu tuženici solidarno naknade štetu koju trpi zbog iznosa manje mirovine i sa zahtjevom za isplatu pripadajućih zateznih kamata, a tužitelj u ovoj pravnoj stvari tužbenim zahtjevom za naknadu štete traži tu istu naknadu na ime umanjenja mirovine pok. Nedjeljka Šućura jer nije primio mirovinu koju je trebao primati u razdoblju od 13. svibnja 1989. do 26. prosinca 2018., u ukupnom iznosu od 573.342,42 kune s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na pojedinačne mjesečne iznose, kako je to podrobnije navedeno u zahtjevu. Pri tome, ocjenjuje kako odluka u spomenutom predmetu poslovni broj Pr-7390/2010 predstavlja meritornu odluku, jer je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom (tužba nije odbačena), neovisno o neodređeno postavljenom tužbenom zahtjevu u tom predmetu. Također, smatra kako ne postoji ni nikakva nova šteta (izvan one o kojoj je već pravomoćno odlučeno u tom predmetu).

6. Takva odluka prvostupanjskog suda nije pravilna ni zakonita.

7. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje tužitelj iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Naime, rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, njegova izreka je razumljiva i ne proturječi sama sebi ni iznesenim razlozima. U rješenju su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama o kojima ne postoji proturječnost između onog što se u razlozima navodi o sadržaju isprava i zapisnika danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Međutim, prvostupanjski sud je na utvrđeno odlučno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo zaključivši kako je o tužbenom zahtjevu postavljenom u ovom predmetu već pravomoćno presuđeno u predmetu poslovni broj Pr-7390/2010 prvostupanjskog suda, posljedično je pogrešno zaključio kako tužbu tužitelja zato valja odbaciti.

9. Između stranaka nije sporno:

- da je pravomoćnom presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 7390/2010-171 od 29. studenog 2018., u sporu tužitelja Nedjeljka Šućura (u koji spor je tužitelj Ante Šućur stupio kao njegov univerzalni pravni slijednik nakon smrti Nedjeljka Šućura) protiv ovdje tuženih, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, između ostalog, prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja i presuđeno: "Utvrđuje se kao nezakonito i poništava rješenje Hotelskog turističkog poduzeća "Croatia" iz Zagreba, Miramarska bb, od 18. travnja 1968. kojim je tužitelj isključen iz radne zajednice tog poduzeća zbog teže povrede radne dužnosti. Utvrđuje se da je tužiteljev radni odnos kod tuženika, odnosno njihovih pravnih prednika, prestao s danom tužiteljevog odlaska u mirovinu, 12. svibnja 1989.";

- da je istom pravomoćnom presudom odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji glasi: "Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana solidarno naknade štetu koju tužitelj trpi zbog iznosa manje mirovine sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim od dospijeća pojedinačnog mjesečnog iznosa mirovine";

- da je Županijski sud u Zagrebu, presudom od 28. siječnja 2020., poslovni broj Gž R- 617/2019-2, odbio žalbu tužitelja i potvrdio presudu u spomenutom odbijajućem dijelu, s time da je u obrazloženju drugostupanjske odluke navedeno kako je prvostupanjski sud (u pogledu naknade štete zbog iznosa manje mirovine sa zakonskim zateznim kamatama) presudom odlučio o tužiteljevom neodređenom zahtjevu iz podneska od 11. studenog 2016. (koji po pozivu suda prvog stupnja iz rješenja od 12. rujna 2016. tužitelj podneskom od 11. studenog 2016. ponovno nije odredio), iako je trebao odbaciti tužbu u tom dijelu prema odredbi čl. 109. st. 3. ZPP- a, ali kako to nije učinjeno, a u tom pravcu nisu izneseni žalbeni navodi, sud na to nije mogao paziti po službenoj dužnosti, nego odbio je žalbu tužitelja i potvrdio i taj dio presude, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a;

- da tužitelj u ovoj pravnoj stvari, kao pravni slijednik pok. Nedjeljka Šućura, traži naknadu štete na ime njegove umanjene mirovine jer je nezakonitom odlukom pravnih prednika tuženika (sada poništenim rješenjem od 18. travnja 1968.) isključen iz radne zajednice tog poduzeća zbog teže povrede radne dužnosti (što je utvrđeno pravomoćnom presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 7390/2010-171 od 29. studenog 2018.), a koja šteta u razdoblju od 13. svibnja 1989. pa do 26. prosinca 2018. (datuma smrti Nedjeljka Šućura) iznosi ukupno 573.342,42 kune, uz zakonske zatezne kamate po pojedinačnim mjesečnim iznosima, kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu.

10. Tužitelj je u pravu kada tvrdi kako okolnost pravomoćnog okončanja postupka Pr- 7390/2010 u pogledu tražene isplate naknade štete, odlučivanje o neodređenom tužbenom zahtjevu nepodobnom za raspravljanje, ne može imati značaj pravomoćno presuđene stvari.

10.1. Naime, osnovano ističe kako u konkretnom slučaju o zahtjevu tužitelja koji je bio nepodoban za raspravljanje nije bilo moguće donijeti odluku o meritornom zahtjevu pa se ne može govoriti o pravomoćnoj odluci o naknadi štete, koju je u svom konačnom, neodređenom i zato nepodobnom tužbenom zahtjevu za meritorno odlučivanje postavio tužitelj (prvenstveno bez naznačenog traženog iznosa, ali i bez točno naznačenog razdoblja u pogledu kamata za koje traži naknadu štete zbog iznosa manje mirovine). Na pravilnost takve žalbene tvrdnje upućuje i okolnost da je pravilo kako se o predmetu o kojem je pravomoćno odlučeno ne može ponovno raspravljati rezultat nepostojanja pravnog interesa za ponovno suđenje (jer se u novom postupku zbog očuvanja pravne sigurnosti i ne bi smjelo suditi drugačije, nego što je već suđeno, tako ni uopće ponovno suditi).

11. Osim toga, osnovano tužitelj ukazuje i na nepostojanje objektivnog identiteta spora. Doista postoji razlika u tom pogledu jer odbijeni tužbeni zahtjev tužitelja u predmetu poslovni broj Pr-7390/2010 zbog opisane nepodobnosti (toč. 10.1.) za meritorno odlučivanje o njemu nije ni mogao riješiti spor među strankama, za razliku od aktualnog određenog i postavljenog tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari. Okolnost zbog koje je drugostupanjski sud presudom od 28. siječnja 2020., poslovni broj Gž R-617/2019-2, mogao jedino potvrditi odbijajuću presudu jasno je naznačena u samoj toj odluci. Nominacija odluke (presuda, a ne rješenje) ne može, samo zbog toga, utjecati na samu bit donesene odluke koja, kako je već rečeno, ne rješava spor među strankama pa zato nije meritorna.

12. Prvostupanjski sud je zato, već i cijeneći navedeno, pogrešno primijenio materijalno pravo na utvrđeno odlučno činjenično stanje, odbacivši tužbu tužitelja.

13. Stoga je, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odluku prvostupanjskog suda valjalo preinačiti, odnosno ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet na nadležno postupanje, sve prema odredbi čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

U Puli, 24. listopada 2022.

Sutkinja:

Mirna-Nada Terlević Sebastijan

Broj zapisa: eb313-f464a

Kontrolni broj: 0196b-aa059-d2252

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Mirna-Nada Terlević Sebastijan, O=ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Puli - Pola potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.