Poslovni broj: 16 Usl-1505/2022-10
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje Radojke Ćupurdija, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Z. P. K. iz H., O., zastupanog po
opunomoćeniku K. S. Č., odvjetniku u S., B., protiv
tuženika Državne geodetske uprave, Zagreb, Gruška 10, uz sudjelovanje zainteresirane osobe I. K. iz H., Š. p., zastupanog po
opunomoćeniku J. B., odvjetniku u Z., P., radi
promjene podataka u katastarskom operatu, nakon javne rasprave održane i zaključene 14. listopada 2022., objavom odluke na temelju članka 61. stavka 5. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21; dalje ZUS), 21. listopada 2022.
presudio je
Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak Klasa: UP-II- 932-07/22-07/247 Urbroj: 541-11/3-22-2 od 20. svibnja 2022.
riješio je
I. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
II. Nalaže se tužitelju naknaditi zainteresiranoj osobi trošak upravnog spora u iznosu od 1.250,00 kuna (tisućudvijestotinepedeset) kuna (165,90 eura) u roku od 30 dana od primitka pravomoćnog rješenja.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP-II-932-07/22-07/247 Urbroj: 541- 11/3-22-2 od 20. svibnja 2022. odbija se tužiteljeva žalba izjavljena na rješenje Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Hvar Klasa: UP/I-932-07/22-03/1 Urbroj: 541-28-05-01/2-22-4 od 25. veljače 2022. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje).
2. Prvostupanjskim rješenjem promijenjeni su podaci u katastarskom operatu katastarske Općine Hvar i to:
- u posjedovnom listu br. 142 korisnika Z. K. za dio k.č.br. 519/6
određen površinom od 18 m[2] ;
- u posjedovnom listu br. 143 korisnika I. K. za dio k.č.br. 519/6
određen površinom od 22 m[2] , sve kako je iskazano u izreci rješenja pod a) Dosadašnje stanje;
- tako da se sada u posjedovni list br. 3497 kao vlasnik iste k.č. za cijelo upisuje I. K., sve kako je to iskazano u izreci rješenja pod b) Novo stanje.
3. U pravodobno podnesenoj tužbi uvodno se iznosi kronologija postupka koja je prethodila donošenju ovdje osporenih rješenja za koje tužitelj tvrdi da se temelje na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Tužitelj ne spori da je predmetna nekretnina označena kao čest. zem. 519/6 trenutno upisana kao vlasništvo zainteresirane osobe, dok je posjed, do donošenja osporenih rješenja bio evidentiran na ime zainteresirane osobe za dio čest. zem. 519/6, u površini od 22 m[2] , i na ime tužitelja za površinu od 18 m . Stanje prije donošenja osporenih rješenja da odgovara stvarnom stanju posjeda i vlasništva predmetne nekretnine odnosno odnosima između tužitelja i zainteresirane osobe. Takvo posjedovno stanje da je evidentirano temeljem ranije provedenih postupaka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice i Ugovora o diobi nekretnina između pravnih prednika stranaka, dok vlasničko stanje u knjigama ne odgovara stvarnom stanju vlasništva. Prednici stranaka su izvanparničnom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice postigli sporazum o diobi naslijeđene imovne povodom kojeg je doneseno pravomoćno rješenje Kotarskog suda u S. G. 6. veljače 1960. Napominje kako čest. zem. 519/6 k.o. H. tada nije postojala kao posebna čestica, već kao dio veće čestice 519/2. Poslije da je 1967. sklopljen i Ugovor o diobi nekretnina.
3.1. U naravi, predmetna nekretnina sastoji se od lokala kojemu se pristupa s razine javne šetnice, u produžetku kojeg se nalazi „uzidani“ bunar, a iznad svega terasa s kamenom ogradom i kolonadom. U skici „Situacija postojećeg stanje“ iz 1988., koja je izrađena temeljem skice situacije terena (koja je sastavni dio Ugovora o diobi nekretnina iz 1967.), jasno je naznačeno da upravo tužitelju pripada u posjed i vlasništvo dio čest. zem. 519/6 k.o. H., i to isključivo dio terase, dok zainteresiranoj osobi pripada ostatak terase i lokal položen cijelom dužinom ispod predmetne terase.
Tužitelj, dakle, temeljem spomenutog Rješenja i Ugovora, posljednjih 55 godina drži u vlasništvu i neometanom posjedu dio čest. zem. 519/6 (terasa površine 18 m[2] ) koji je od ostatka navedene čestice odvojen diobenim zidom visine dva metra. Na navedeno tužitelj je ukazivao i tijekom postupka, u kojem su bez provođenja očevida, kako bi se ispitale tvrdnje stranaka, donesena rješenja koja se tako temelje na pogrešnom činjeničnom stanju.
3.2. Osporena rješenja donesena su u primjeni članka 97. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina iz koje, prema tužiteljevom tumačenju, ne proizlazi da je izvadak iz zemljišnih knjiga jedina odgovarajuća isprava temeljem koje stranka može polagati pravo na posjed nekretnina. U prilog takvom tumačenju poziva se na odredbu članka 94. istog Zakona prema kojoj se pravo na upis posjeda može ostvariti i drugim javnim ispravama. To su za tužitelja ranije spomenuto Rješenje i Ugovor o diobi iz 1967. zbog kojih smatra da nije trebalo odobriti promjenu upisa. Takvo shvaćanje da je u skladu s pravnim shvaćanjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zauzetog na sjednici 6. srpnja 2004. Ovo s tim više što je tužitelj u travnju 2022. pred nadležnim Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu protiv zainteresirane osobe podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na spornoj terasi zbog čega je, smatra predmetni upravni postupak trebalo prekinuti.
3.3. Pored navedenog, osporena rješenja da su donesena i uz povredu
Zakona o općem upravnom postupku, jer javnopravna tijela, u okolnostima kada postoje strane sa suprotstavljenim interesima nije provelo ispitni postupak, očevid i neposredno utvrdilo činjenice od kojih ovisi rješavanje upravne stvari. Sve su to, prema tužbenim navodima, razlozi za poništenje osporenih rješenja.
4. U odgovoru na tužbu, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
5. Temeljem članka 19. stavak. 3. ZUS u spor je kao zainteresirana osoba pozvan sudjelovati I. K., koji je na ročištu održanom 14. listopada 2022.
putem opunomoćenik objasnio kako se u povijesti obitelji K. vršila dioba imovine. Ta obitelj imala je dva bunara, od kojih je svaki brat (prednici tužitelja i zainteresirane osobe) dobio po jedan. Sukladno Zakonu o vlasništvu, zbog načela jedinstva nekretnine, nemoguće je da jedan vlasnik bude vlasnik zemljišta, a drugi zgrade. Zainteresirana osoba isključivi je i jedini samostalni vlasnik čestice 519/6 k.o. H. pa je isti pravilno upisan u posjedovni list.
6. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 14. listopada 2022.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
7. Opunomoćenik tužitelja ponovio je svoje stajalište da su vlasničko stanje i posjed predmetne čestice između pravnih prednika uređeni ugovorom iz 1967. prema kojem je dio terase od 18 m[2] pripao u posjed i vlasništvo tužitelja. S tim u vezi da je radi uređenja vlasničkog stanja pred nadležnim sudom pokrenut postupak radi utvrđenja prava vlasništva.
8. Opunomoćenik zainteresirane osobe za isti Ugovor tvrdi da je ništetan jer prednik zainteresirane osobe istog nikada nije potpisao, a sam predmet ugovora je nemoguća stvar. Inače, sam Ugovor da je nastao pokušajem prijevarne radnje kojem je tužiteljev prednik pokušao oduzeti imovinu vlastitom bratu na način da mu onemogući pristup kruni bunara bez koje bunar nema funkciju.
9. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem je doneseno osporeno rješenje te uloženu tijekom spora.
10. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale. 11.
Tužbeni zahtjev nije osnovan.
12. Predmet ovog spora ocjena je zakonitosti rješenja kojima je provedena promjena podataka glede nositelja prava (upisa vlasnika) u katastarskom operatu katastarske općine H. u odnosu na k.č. 519/6 u posjedovnom listu br. 3497.
13. Tužitelj smatra da nije bilo mjesta takvoj promjeni podataka jer isti ne odgovaraju stvarnom stanju, zbog čega su i osporena rješenja donesena u pogrešnoj primjeni materijalnog prava.
14. Prema odredbi članka 97. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 112/18):
- promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode se u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku (stavak 1.);
- ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, promjene glede nositelja prava na zemljištu provest će se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda u neupravnom postupku (stavak 2.);
- upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu (stavak 3.);
- odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige (stavak 4.).
15. Iz stanja spisa proizlazi da je promjena upisa izvršena po zahtjevu zainteresirane osobe koja je uz zahtjev priložila izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Stari Grad od 31. siječnja 2022., zemljišnoknjižni uložak br. 1903 prema kojoj je zainteresirana osoba upisana kao jedini vlasnik č. zem. 519/6.
16. Prema ocjeni suda ovakvo činjenično stanje zakonska je osnov za donošenje ovdje osporenih rješenja kojim se u katastarskom operatu mijenjaju podaci na način kako je to učinjeno u izreci prvostupanjskog rješenja. U konkretnom slučaju u u katastarskom operatu uspostavljeno je stanje prema vlasničkom stanju u zemljišnoj knjizi, slijedom čega prigovori tužitelja istaknuti u žalbi koje potom ponavlja i u tužbi nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari. To stoga što je upravo zemljišno-knjižno stanje mjerodavno za upis nekretnina koji je u ovom slučaju proveden i dopušten na temelju zemljišno-knjižnog stanja za predmetne nekretnine,
što proizlazi iz spisu priloženog verificiranog izvatka iz zemljišnih knjiga.
17. U slučaju da tužitelj u parničnom postupku s uspjehom dokaže drukčije zemljišno knjižno stanje nema prepreke, kako mu je na to pravilno ukazano u rješenju tuženika, da u ponovnom postupku ishodi odgovarajući upis promjene podataka u katastarskom operatu.
18. Kod izloženog, sud ne nalazi da je osporenim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužitelja, niti je ostvaren neki od razloga ništavosti rješenja iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, a na sud pazi po službenoj dužnosti. Stoga je temeljem odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kako je to i učinjeno u izreci ove presude.
19. O troškovima upravnog spora odlučeno je primjenom članka 79. ZUS-a prema kojem, troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu (stavak 1.), stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano (stavak 4.).
20. Na ročištu 14. listopada 2022. opunomoćenik zainteresirane osobe zatražio je trošak zastupanja u upravnom sporu u iznosu od 1.000,00 kuna uz pripadajući PDV.
19. Prema Tbr. 23 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) u prvostupanjskom sporu za zastupanja na ročištu u neprocjenjivim sporovima priznaje se 250 bodova.
20. U smislu odredbe članka 79. stavak 1. ZUS zainteresiranoj osobi u skladu i u granicama navedenih odredaba i tarifnih brojeva priznaje se traženi trošak u iznosu od 1.250,00 kuna.
21. S obzirom na uspjeh u sporu tužitelj se odbija s postavljenim zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora.
22. Prema odredbi članka 42. stavak 3. Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22) iznos troška upravnog spora kojeg su tužitelji dužni naknaditi zainteresiranoj osobi izražen je u eurima prema odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.
U Splitu, 21. listopada 2022.
Sutkinja
Miranda Gulišija Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužitelju po opunomoćeniku, uz zapisnik o objavi
- tuženiku, uz zapisnik od 14. listopada 2022. i zapisnik o objavi
- zainteresiranoj osobi po opunomoćeniku, uz zapisnik o objavi
- u spis
Rj:
I/ Na temelju članka 22. stavak 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj 118/18) naplatiti sudsku pristojbu.
II/ Kal. 30 dana
