Republika Hrvatska
Trgovački sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj : 6 P-57/2022-39
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Varaždinu, po sucu Hugu Wedemeyeru, u pravnoj stvari tužitelja M. M. d.o.o. iz N., OIB…, kojeg zastupa punomoćnik J. P., odvjetnik iz Č., protiv 1. tuženika K. P. d.o.o., u stečaju, iz Z., OIB…, kojeg zastupa stečajna upraviteljica D. H., odvjetnica iz Z., a ona po punomoćniku I. Š., odvjetniku iz Z., te 2. tuženika P. F. d.o.o., u likvidaciji, Z., OIB…, kojeg zastupa punomoćnica M. P., odvjetnica iz Z., radi brisanja prava vlasništva, brisanja založnog prava, utvrđenja djelomične ništavosti rješenja o etažiranju i izdavanja tabularne isprave, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 7. rujna 2022., u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika 2. tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog 1. tuženika, te danom objave presude 21. listopada 2022.
p r e s u d i o j e
I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1.Utvrđuje se da je tužitelj M. M. d.o.o., N., OIB…, stekao pravo vlasništva na :
nekretnini – stambena zgrada upisana u z. k. ul. broj : 6933, k.o. Č., čestica broj…, što u naravi predstavlja dvorište D. C., ukupne površine od 184 m2, te zgrada mješovite uporabe stambeno-poslovna zgrada k.br…, ukupne površine od 918 m2, i to :
-poduložak 11 Etaža…, Etaža… - Spremište SP… u suterenu stambeno-poslovne zgrade k.br…, ukupne površine od 2,26 m2/ u planu posebnih dijelova zgrade označeno ružičastim kosim crtama/,
-poduložak 51 Etaža…, Etaža… – Stan S…, na 1. katu stambeno-poslovne zgrade k.br…, koji se sastoji od predprostora, WC-a, kupaonice, hodnik, kuhinja, dnevni boravak i blagavaonica, soba 1, soba 2, loggia, ukupne površine od 70,10 m2/ pa u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetlo zelenim točkama/.
2.Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu, Općinskog suda u Čakovcu brisanje upisanog tereta pod brojem Z-2857/06. od 25. 04. 2006.god. u korist 2. tuženika, temeljem Sporazuma o založnopravnom osiguranju novčane tražbine od 10. 02. 2006.god. na nekretninama upisanim u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Čakovcu i to stambena zgrada upisana u z. k. ul. broj: 6933 k. o. Č., čestica broj…, što u naravi predstavlja dvorište D. C., ukupne površine od 184 m2, te zgrada mješovite uporabe stambeno-poslovna zgrada k.br…, ukupne površine od 918 m2, i to:
-poduložak 11 Etaža…, Etaža.. - Spremište SP… u suterenu stambeno-poslovne zgrade k. br…, ukupne površine od 2,26 m2/ u planu posebnih dijelova zgrade označeno ružičastim kosim crtama/,
-poduložak 51 Etaža…, Etaža… – Stan S…, na 1. katu stambeno-poslovne zgrade k. br…, koji se sastoji od predprostora, WC-a, kupaonice, hodnik, kuhinja, dnevni boravak i blagavaonica, soba 1, soba 2, loggia, ukupne površine od 70,10 m2/ pa u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetlo zelenim točkama/.
3.Utvrđuje se ništavim Rješenje Općinskog suda u Čakovcu pod brojem Z- 1935/2012. od 11. 06. 2012.god. u dijelu koji se odnosi na :
-etažu broj… - Spremište SP… u suterenu stambeno-poslovne zgrade k. br…, ukupne površine od 2,26 m2/ u planu posebnih dijelova zgrade označeno ružičastim kosim crtama/, te u dijelu koji se odnosi na
-etažu broj… - Stan S…, na prvom katu stambeno-poslovne zgrade k. br…., koji se sastoji od predprostora, WC-a, kupaonice, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka i blagavaonice, sobe 1, sobe 2, loggie, ukupne površine od 70,10 m2/ pa u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetlo zelenim točkama/, a isto etažiranje na navedenim nekretninama upisuje se u korist tužitelja.
4.Nalaže se 1. tuženiku "K. P." d.o.o., Z., OIB…, sada u stečaju, da izda tužitelju "M. M." d.o.o., N., OIB…, tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva stana i to :
na nekretnini – stambena zgrada upisana u z. k. ul. broj 6933 k.o. Č., čestica broj…, što u naravi predstavlja dvorište D. C., ukupne površine od 184 m2, te zgrada mješovite uporabe stambeno-poslovna zgrada k. br…., ukupne površine od 918 m2, i to :
-etaža broj 11 - Spremište SP… u suterenu stambeno-poslovne zgrade k. br…, ukupne površine od 2,26 m2/u planu posebnih dijelova zgrade označeno ružičastim kosim crtama/, te u dijelu koji se odnosi na
-etaža broj 51 - Stan S…, na prvom katu stambeno-poslovne zgrade k. br…, koji se sastoji od predprostora, WC-a, kupaonice, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka i blagavaonice, sobe 1, sobe 2, loggie, ukupne površine od 70,10 m2/ pa u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetlo zelenim točkama/.
Sa imena 1. tuženika, uz istodobni izbris navedenih vlasničkih prava 1. tuženika, na ime tužitelja, a koju će ispravu u protivnom zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi :
"Nalaže se 1. tuženiku K. P. d.o.o., "u stečaju", Z…, OIB… i 2. tuženiku P. F. d.o.o., "u likvidaciji", Z., OIB…, da tužitelju M. M. d.o.o., N., OIB…, solidarno isplate iznos od 255.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 14.
08. 2004.god., pa do isplate, i to za razdoblje do 31. 12. 2007.god. po stopi od 15% godišnje, od 01. 01. 2008.god. do 30.06.2006.god. po stopi od 14% godišnje, od 01.
07. 2011.god. do 31. 07. 2015.god. po stopi od 12% godišnje, od 01. 08. 2015.god. do 31. 12. 2015.god po stopi od 8,14% godišnje, od 01. 01. 2016.god. do 30. 06. 2016.god. po stopi od 8,05% godišnje, od 01. 07. 2016.god. do 31. 12. 2016.god. po stopi od 7,88% godišnje, od 01. 01. 2017.god. do 30. 06. 2017.god. po stopi od 7,68% godišnje, od 01. 07. 2017.god. do 31. 12. 2017.god. po stopi od 7,41% godišnje, od 01. 01. 2018.god. do 30. 06. 2018.god. po stopi od 7,09% godišnje, od 01. 07. 2018.god. pa do isplate, po stopi od 6,82% godišnje, a u slučaju promjene kamate stopi prema prosječnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, u roku od 8 dana."
III.Nalaže se tužitelju u roku od 8 dana naknaditi 2. tuženiku parnične troškove ovog postupka u iznosu od 34.375,00 kuna / 4.562,35 eura[1] , dok se u preostalom dijelu, i to, u iznosu od 17.187,50 kuna / 2.281,20 eura[1] zahtjev 2. tuženika za naknadom troškova postupka odbija kao neosnovan.
r i j e š i o j e
Odbija se zahtjev tužitelja za upisom zabilježbe ovog spora na nekretnini stambena zgrada upisana u z. k. ul. broj 6933 k.o. Č., čestica broj…, što u naravi predstavlja dvorište D. C., ukupne površine od 184 m2, te zgrada mješovite uporabe stambeno-poslovna zgrada k. br…, ukupne površine od 918 m2, i to :
A)poduložak 11, ETAŽA…, ETAŽA broj… – Spremište SP…, u suterenu stambeno- poslovne zgrade k. br…, ukupne površine od 2,26 m2 (u planu posebnih dijelova zgrade označeno ružičastim kosim crtama),
B)poduložak 51 ETAŽA…, ETAŽA broj… – Stan S…, na 1. katu stambeno-poslovne zgrade k. br…, koji se sastoji od predprostora, hodnika, dnevnog boravka, i blagavaonice, kuhinje, WC-a, kupaonice, soba 1, soba 2, loggia, ukupne površine od 70,10 m2 (u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetlo zelenim točkama).
Obrazloženje
1)Tužitelj je Općinskom sudu u Čakovcu protiv 1. i 2. tuženika podnio tužbu radi brisanja prava vlasništva, brisanja založnog prava, utvrđivanja djelomične ništavosti rješenja o etažiranju te izdavanja tabularne isprave, u kojoj je naveo da predmetnu tužbu podnosi na temelju čl. 168. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.) te na temelju čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13. i 60/139.), da je on vanknjižni vlasnik stana u stambeno-poslovnoj zgradi u Č., koja je zgrada upisana u z. k. ul. broj 6933 k.o. Č., čestica broj…, što u naravi predstavlja zgradu mješovite uporabe, stambeno-poslovna zgrada u ukupnoj površini od 918 m2, te dvorište od 184 m2, poduložak broj 11, Etaža…, oznake SP…, te poduložak broj 51, Etaža…, oznake S…, da je vlasništvo na opisanoj nekretnini stečeno na temelju predugovora o prodaji od 14. kolovoza 2004. između društva E.-I. d.o.o., Č., kao prodavatelja, i njega kao kupca, a koji je predugovor ovjeren od strane javnog bilježnika J. C. iz Č. broj OV- 10601/04. od 16. kolovoza 2004., te kupoprodajnog ugovora od 21. prosinca 2007., da Ugovorom o prodaji od 21. veljače 2006. zaključenim između društva E.-I. d.o.o. iz Č., kao prodavatelja, i društva K. P. d.o.o. iz Z., sada u stečaju, kao kupca, a koji je ugovor ovjeren od strane javnog bilježnika J. C. iz Č. pod brojem OV-2777/06. od 22. veljače 2006. gore navedena nekretnina nije predmet prodaje po navedenom ugovoru te je ista ostala u vlasništvu prodavatelja društva E.-I. d.o.o. iz Č., a koje je vlasništvo vidljivo iz povijesnog z. k. izvatka, da je društvo K. P. d.o.o. iz Z. otišlo u stečaj sukladno rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1661/2011. od 19. ožujka 2012., da je navedena stambeno-poslovna zgrada dobila uporabnu dozvolu 3. studenoga 2011., te je ista upisana u zemljišne knjige, da se tužitelj, kao kupac, nije mogao prije upisati u zemljišne knjige iz razloga jer se ne može nekretnina etažirati prije dobivanja uporabne dozvole koja je dobivena 3. studenoga 2011., a što je vidljivo iz izvoda iz zemljišnih knjiga – II odjeljak – upisi – redni broj 3.1
– Z-6924/11. od 1. prosinca 2011., a nakon čega je provedeno etažiranje na navedenoj nekretnini, da se radi o stambenoj zgradi upisanoj u z. k. ul. broj 6933 k.o. Č., čestica broj… što u naravi predstavlja dvorište D. C., ukupne površine od 184 m2, te zgrada mješovite uporabe stambeno-poslovna zgrada k. br…, ukupne površine 918 m2, i to, poduložak 11, Etaža…, Etaža.. – Spremište SP…, u suterenu stambeno-poslovne zgrade k.br…, ukupne površine od 2,6 m2 (u planu posebnih dijelova zgrade označeno ružičastim kosim crtama) i poduložak 51, Etaža…, Etaža broj… - stan S…, na 1. katu stambeno-poslovne zgrade k.br…, koji se sastoji od predprostora, WC-a, kupaonice, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka i blagavaonice, sobe 1, sobe 2, loggie, ukupne površine od 70,10 m2/ pa u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetlo zelenim točkama/.
Tužitelj je u tužbi nadalje naveo da je na temelju ugovora o prodaji od 21. veljače 2006. zaključenim između društva E.-I. d.o.o. iz Č., kao prodavatelja, i društva K. P. d.o.o. iz Z., sada u stečaju, kao kupca, koji ugovor je ovjeren od strane javnog bilježnika J. C. iz Č., pod brojem OV-2777/06. od. 22. veljače 2006. jasno vidljivo da stanovi koji su prodani kupcima prije zaključenja predmetnog ugovora o kupoprodaji nisu bili opterećeni nikakvim uknjiženim i neuknjiženim teretima, a između ostalih i stan koji je predmet ove tužbe, te su isti ostali u vlasništvu prodavatelja, da je Općinski sud u Čakovcu donio rješenje o etažiranju pod brojem Z-1935/2012. od 11. lipnja 2012. kojim se dopušta etažiranje na nekretnini upisanoj u z. k. ul. broj 6933 k.o. Č., čestica broj… ukupne površine od 1102 m2, u 1/1 dijela, u korist društva K. P. d.o.o. iz Z., sada u stečaju, te je naveo da je temeljno pravno načelo da nitko ne može imati više prava nego što mu pripada, odnosno, nitko ne može imati više prava vlasništva nego je kupio, odnosno, stekao pa tako ni društvo K. P. d.o.o. iz Z., pa stoga to društvo nije moglo etažirati predmetne stanove sa spremištima na svoje ime već samo one stanove sa spremištima, poslovni prostor i garažna mjesta što je i kupio navedenim Ugovorom o prodaji od 21. veljače 2006. Tužitelj je istaknuo da je zbog navedenih razloga prilikom podnošenja prijedloga za etažiranje navedene nekretnine 1. tuženik bio u obvezi na temelju Ugovora o prodaji od 21. veljače 2006. podnijeti uz sve navedene dokumente ugovor o diobi ili međuvlasnički ugovor sa društvom E.-I. d.o.o. i to na način da se društvo E.-I. d.o.o., kao etažni vlasnik, odnosno, novi kupci stanova sa spremištem, vode za svoje etažne jedinice, odnosno, poduloške, a društvo K. P. d.o.o. za svoje etažne jedinice, odnosno, poduloške, a sve shodno navedenom Ugovoru o prodaji od 21. veljače 2006., te da se kupci svojih stanova sa spremištima mogu shodno tome uknjižiti kao vlasnici bez bilo kakvog tereta, a sve s obzirom na plombirane ovrhe i založno pravo koja se odnose na društvo K. P. d.o.o., a ne na društvo E.-I. d.o.o. jer nitko nema pravo vlasnika određene nekretnine ograničavati u njegovim pravima, osim ako za to postoji pravni osnov, a što je i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava. Tužitelj je pridodao da ne temelju Zakona o građenju stambeno- poslovna zgrada može dobiti uporabnu dozvolu kad je objekt završen, te nakon toga ide etažiranje pa zatim uknjižba prava vlasništva, te da je iz ove tužbe vidljivo da je on stekao vlasništvo na navedenim stanom po Ugovoru o prodaji od 21. veljače 2006. i Predugovora o prodaji od 14. kolovoza 2004., odnosno, da se na temelju navedenog, pokretanje bilo koje ovrhe i prava zaloga koje se vode kod Općinskog suda u Čakovcu pod brojevima Ovr-2697/09., Ovr-1077/10., Ovr-2222/10., Ovr- 285/11. i Ovr-904/11. (sada pod brojem Ovr-2270/12.) i založno pravo pod brojem Z- 2857/06. ne mogu se odnositi na tužitelja.
Na kraju je svoje tužbe tužitelj naveo da je Općinski sud u Čakovcu 19. ožujka 2015. donio rješenje poslovni broj Ovr-2270/12-69 kojim su stranke, među ostalim i tužitelj, upućeni na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, da navedeno rješenje nije postalo pravomoćno, pa da stoga tužitelj moli sud da zastane s ovom parnicom do pravomoćnosti predmetnog rješenja, odnosno, podizanja tužbe radi nedopuštenosti ovrhe, te da se navedeni predmeti spoje u jedan predmet te da tužitelj zadržava pravo da uskladi tužbeni zahtjev, a sve vezano činjenično i pravno za pravomoćnost predmetnog rješenja.
2)Podneskom od 14. rujna 2015. tužitelj je predložio da sud izvrši zabilježbu ovog spora na predmetnim nekretninama navedenim u tužbi, a sve do pravomoćnog okončanja ovog predmeta.
3)Općinski sud u Čakovcu rješenjem poslovni broj P-326/15-4 od 20. listopada 2015. na navedenim je nekretninama odredio zabilježbu spora sve do pravomoćnosti okončanja ovog postupka, međutim, po žalbi 2. tuženika Županijski sud u Varaždinu rješenjem poslovni broj Gž-3298/15-2 od 29. prosinca 2015. ukinuo je navedeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu i predmet tom sudu vratio na ponovni postupak. 4)Općinski sud u Čakovcu rješenjem poslovni broj P-326/15-9 od 4. ožujka 2016. oglasio se stvarno nenadležnim u ovoj pravnoj stvari te je riješio da će se po pravomoćnosti tog rješenja ovaj predmet ustupiti stvarno nadležnom Trgovačkom sudu u Zagrebu. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno 24. ožujka 2016. 5)Nakon što je zaprimio ovaj predmet Trgovački sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj P-1399/2016-4 od 10. travnja 2017. odredio je zabilježbu spora na ranije navedenim nekretninama te je naložio zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu da isto provede u zemljišnim knjigama.
6)Protiv tog rješenja žalbu je podnio 2. tuženik, te je odlučujući povodom te žalbe Visoki trgovački sud Republike Hrvatske svojim rješenjem poslovni broj Pž- 3899/2017-2 od 20. listopada 2017. ukinuo navedeno rješenje i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak.
7)Na pripremnom ročištu održanom kod Trgovačkog suda u Zagrebu 17. svibnja 2018. navedeni sud nije prihvatio svoju nadležnost za suđenje u ovom postupku, te je dostavio ovaj predmet Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi donošenja odluke, a Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj je odluci poslovni broj Gr1 279/2018-2 od 15. veljače 2019. riješio da je za postupanje u ovome predmetu nadležan ovaj sud, te je stoga Trgovački sud u Zagrebu 11. listopada 2019. ovome sudu dostavio predmetni parnični spis na daljnje postupanja.
8)Ovaj je sud u ovoj pravnoj stvari za 21. srpnja 2020. zakazao pripremno ročište, a na koje su, po tadašnjem uvjerenju suda, bile uredno pozvane parnične stranke, međutim, unatoč toga na to ročište nisu pristupili tužitelj i 1. tuženik koji pritom nisu opravdali svoje izostanke, a na tom se ročištu 2. tuženik nije žalio upustiti u raspravljanje, pa je stoga sud donio rješenje poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020. kojim je riješio da se smatra da je tužitelj povukao tužbu u ovoj pravnoj stvari te je ujedno naložio tužitelju da 2. tuženiku naknadi parnični trošak postupka u iznosu do 15.625,00 kuna, dok je u preostalom dijelu odbio zahtjev 2. tuženika za naknadom troškova u iznosu od 3.125,00 kuna. Predmetno rješenje postalo je pravomoćno 24. kolovoza 2020.
9)23. studenoga 2020. tužitelj je u spis dostavio prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštenog ročišta i roka za podnošenje žalbe, u kojem je, u bitnome, naveo da raniji punomoćnik tužitelja S. M. ni na koji način nije primio poziv za ročište koje je bilo određeno za 21. srpnja 2020., kao i da nije primio rješenje ovoga suda poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020. jer da nije zaprimio informativnu poruku u kojoj ga se obavještava o dostavi pismena na njegovu adresu elektroničke pošte, a što je u suprotnosti sa odredbom čl. 143.c Zakona o parničnom postupku prema kojem informacijski sustav istodobno sa slanjem pismena šalje adresatu na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi pismena. Tužitelj je ujedno izjavio žalbu protiv gore navedenog rješenja poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020. kojim je sud riješio da se smatra da je tužitelj povukao tužbu u ovoj pravnoj stvari.
10)8. prosinca 2020. tužitelj je dostavio u spis i prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti navedenog rješenja poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020.
11)Odlučujući o navedenom prijedlogu tužitelja za povrat u prijašnje stanje, kao i u svezi njegovog prijedloga za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja, ovaj je sud rješenjem poslovni broj P-235/2019-10 od 30. prosinca 2020. odbacio kao nedopušten prijedlog tužitelja za povrat u prijašnje stanje, ali je odredio provođenje dokaza informatičkim vještačenjem koje je povjerio trgovačkom društvu V. O. d.o.o. iz Z., a sve radi utvrđenja okolnosti i činjenica da li je bivši punomoćnik tužitelja S. M. poziv ovoga suda za pripremno ročište određeno za 21. srpnja 2020. zaprimio sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku putem informacijskog sustava, kao i da li je isti i rješenje ovoga suda poslovni broj P- 235/2019-4 od 21. srpnja 2020. zaprimio sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku, te da li je primitak tih pismena potvrdio putem e-komunikacije ili putem e- mail adrese. Predmetno rješenje postalo je pravomoćno 21. siječnja 2021. 12)Trgovačko društvo V. O. d.o.o. iz Z. izradio je u ovoj pravnoj stvari nalaz i mišljenje, te je isti dostavio u spis 19. veljače 2021., a u kojem je vještak zaključio da bivši punomoćnik tužitelja poziv ovoga suda za pripremno ročište određeno za 21. srpnja 2020., kao niti rješenje ovoga suda poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020. nije zaprimio sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku putem informacijskog sustava.
13)Radi navedenoga sud je na ročištu održanom 14. listopada 2021. saslušao stalnog sudskog vještaka mr. I. O. iz trgovačkog društva V. O. d.o.o. iz Z., koji je usmeno iznio nalaz i mišljenje od 19. veljače 2021. te je, u bitnome, ponovio da ostaje u cijelosti kod predmetnog vještačkog nalaza i mišljenja te da je utvrdio da tzv. sustav e-komunikacija ima dosta manjkavosti, da dolazi do poteškoća u radu te da je pregledom računala i mobilnog uređaja tadašnjeg punomoćnika tužitelja utvrdio da isti nije zaprimio obavijesti o primitku pošte u poštanski sandučić e-komunikacije niti za navedeno pripremno ročište od 21. srpnja 2020., a niti u svezi dostave navedenog rješenja od 21. srpnja 2020.
14)Radi iznijetog sud je rješenjem poslovni broj P-235/2019-18 od 15. listopada 2021. ukinuo potvrdu o pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja ovoga suda poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020. te je žalbu tužitelja protiv tog rješenja dostavio tuženicima radi eventualnog podnošenja odgovora na žalbu u roku od 8 dana.
15)Protiv navedenog rješenja žalbu su podnijeli tuženici, a Visoki trgovački sud Republike Hrvatske odlučujući povodom tih žalbi, navedene je žalbe odbio kao neosnovane i potvrdio navedeno rješenje ovoga suda od 15. listopada 2021., a ovaj je sud povodom žalbe tužitelja protiv rješenja ovoga suda od 21. srpnja 2020. spis ponovo dostavio na odlučivanje na Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, a koji je sud rješenjem poslovni broj Pž-1444/2022-2 od 6.travnja 2022. ukinuo rješenje ovoga suda poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020. te predmet vratio ovome sudu na ponovni postupak, u bitnome, s obrazloženjem da iz nalaza i mišljenja vještaka za informatiku, a koje vještačenje je provedeno u ovoj pravnoj stvari, proizlazi da dostava poziva tužitelju za pripremno ročište za 21. srpnja 2020. nije bila uredna, pa da posljedično nisu bili ispunjeni uvjeti za održavanje tog ročišta niti za donošenje pobijanog rješenja o presumiranom povlačenju tužbe.
16)Ovaj je sud u ovom predmetu odredio pripremno ročište za 7. rujna 2022., a na kojem je ročištu tužitelj naveo da ostaje kod tužbe i prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva, kao i kod tužbenog zahtjeva sa podneska od 7. rujna 2022. koji je podnesak dostavio u spis neposredno prije održavanja spomenutog ročišta, a kojim je tužbenim zahtjevom zatražio da se obveže tuženike da tužitelju isplate iznos od 255.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kao i da mu naknadi troškove ovog postupka. Tužitelj je naveo da pored materijalne dokumentacije u koju je predložio izvršiti uvid predlaže da se u ovom postupku u svojstvu svjedoka saslušaju D. V. iz Č., bivši direktor trgovačkog društva E.-I. d.o.o., zatim D. S. iz Z., bivši direktor 1. tuženika, S. S. iz Z. te prokurist tužitelja E. M. na adresi tužitelja, a radi utvrđenja činjenica i to okolnosti sklapanja ugovora o prodaji između trgovačkog društva E.-I. d.o.o. i trgovačkog društva K. P. d.o.o., a s obzirom da je iz predmetnog ugovora, kako je naveo, jasno razvidno da određene, izrijekom navedene etažne jedinice, nisu predmet kupoprodaje, a uvažavajući činjenicu da se 1. tuženik upravo na temelju predmetnog ugovora u zemljišnim knjigama upisao kao vlasnik svih etažnih jedinica u predmetnoj zgradi, a da se saslušanje prokurista tužitelja predlaže na okolnost utvrđenja činjenice da u vrijeme zaključenja predugovora i ugovora sa trgovačkim društvom E.-I. d.o.o. u zemljišnim knjigama nije bilo nikakvih upisa zaloga, tereta i tome slično. Ujedno je punomoćnik tužitelja naveo da odustaje od dokaznog prijedloga da se pribavi na uvid spis Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr-2270/12., te da tužitelj nema daljnjih dokaznih prijedloga.
17)Na navedenom ročištu punomoćnica 2. tuženika usprotivila se preinaci tužbenog zahtjeva sukladno odredbi čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku, a u odnosu na prvo postavljeni tužbeni zahtjev navela je da tuženik ističe da se istome protivi iz razloga što predmet predugovora, pa i ugovora, ne odgovara postavljenom tužbenom zahtjevu, a što je utvrdio i Visoki trgovački sur Republike Hrvatske kada je odbio zabilježiti spor, gdje je taj sud u obrazloženju naveo da iz stanja spisa i isprava (predugovor i kupoprodajni ugovor) ne proizlazi da se odnosi na nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva. 2. tuženik je ujedno naveo da nije točan navod tužitelja da se nije mogao uknjižiti prije etažiranja zgrade budući da se bivši punomoćnik tužitelja odvjetnik S. M. 2005., dakle, godinu dana nakon predugovora uknjižio sa svojim založnim pravom na stanu S13 (Etaža broj 51) koji je predmet tužbenog zahtjeva. Drugo tuženik je pridodao da je sporne nekretnine stekao na temelju rješenja o dosudi Općinskog suda u Čakovcu, dakle, da je iste stekao pravomoćnom sudskom odlukom i da se kao takav navedeni predugovor ne može suprotstaviti pravu vlasništva upisanom na temelju rješenja o dosudi, s time da kupoprodajni ugovor nije niti ovjeren. Također, 2. tuženik je naveo da ističe promašenu pasivnu legitimaciju iz razloga što on nije upisan kao vlasnik spornih etažnih dijelova, te da se protivi dokaznim prijedlozima tužitelja iz razloga što iz dokumentaciju spisu proizlazi da se ista ne odnosi na suvlasničke dijelove, pa da nema stoga razloga za saslušanjem svjedoka. Drugo tuženik je predložio zaključiti glavnu raspravu, te odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
18)Tijekom provođenja dokaznog postupka održano je ročište 7. rujna 2022., na tom je ročištu sud zaključio prethodni postupak, nastavio je s ročištem za glavnu raspravu, te je na istomu izvršio uvid u : presliku rješenja Općinskog suda u Čakovcu broj Z-1935/12. od 11. lipnja 2012. (listovi 9-13), presliku ugovora o prodaji od 21. veljače 2006. (listovi 14-17 spisa), presliku Kupoprodajnog ugovora od 14. kolovoza 2004. (listovi 18-19 spisa), presliku Kupoprodajnog ugovora od 21. prosinca 2007. (listovi 20- spisa), presliku poreznog rješenja (list 21 spisa), preslike z. k. izvadaka (listovi 22-26 spisa), presliku rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr- 2270/1-69 od 19. ožujka 2015. (listovi 27-31 spisa), presliku prigovora treće osobe (listovi 32-33 spisa), presliku zahtjeva treće osobe (listovi 34-36 spisa), presliku rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-326/15. od 20. listopada 201. (listovi 36-38 spisa), rješenje Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 3298/15. od 29. prosinca 2015. (listovi 47-48 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3899/2017. od 20. listopada 2017. (listovi 67-70 spisa), presliku zapisnika Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr- 2270/12-16 od 19. veljače 2013. (listovi 77-79 spisa), presliku tlocrta stambeno- poslovne građevine (listovi 79-83 spisa), presliku plana posebnih dijelova stambeno- poslovne građevine izrađenog od strane trgovačkog društva M. I. d.o.o. Č. (listovi 103-109 spisa), presliku presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-673/12- 30 od 6. veljače 2013., presliku Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 3140/13. od 5. ožujka 2014. (listovi 116-122 spisa), u sudsku praksu sa listova 123- 135 spisa, neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige listovi 136-137 spisa, presliku predračuna broj... od 5. lipnja 2006. (list 138 spisa), preslike izjava o prijeboju (listovi 139-141 spisa), presliku računa broj... od 20. rujna 2007. (listovi 142 spisa), presliku poreznog rješenja (list 143-146 spisa), presliku kataloga stanova (listovi 147-148 spisa), presliku rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2148/16-17 od 6. rujna 2018. (listovi 159-162 spisa), presliku presude i rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3052/16-23 od 11. siječnja 2019. (listovi 163-166 spisa), rješenje ovoga suda poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020. (listovi 169-170 spisa), rješenje ovoga suda poslovni broj P-235/2019-10 od 30. prosinca 2020. (listovi 184-188 spisa), nalaz i mišljenje vještaka trgovačkog društva V. O. (listovi 159-203 spisa), rješenje ovoga suda poslovni broj P-235/2019-18 od 15. listopada 2021. (listovi 213-219 spisa), odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6048/2021-2 od 26. siječnja 2022. (listovi 248-252 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1444/2022-2 od 6. travnja 2022. (listovi 252-269 spisa), preslike neslužbene kopije izvatka iz zemljišnih knjiga – povijesni izvadak, neslužbenu kopiju aktualnog izvatka iz zemljišne knjige (listovi 265-503 spisa), te u presliku rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu P-2148/16-17 od 6. rujna 2018., kao i u presliku zapisnika Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr-2270/12-36 od 19. veljače 2013. (list 121 spisa), dok je odbio dokazne prijedloge tužitelja za provođenjem dokaza saslušanjem svjedoka D.
V., D. S., S. S. te prokurista tužitelja E. M., jer predloženi dokazi nisu adekvatni za dokazivanje odlučnih činjenica u ovoj pravnoj stvari, a sve potrebne činjenice za donošenje odluke u ovome predmetu sud je utvrdio ostalim provedenim dokazima. 19)Ocjenom provedenih dokaza, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje : ZPP-a) sud je utvrdio da su tužbeni zahtjevi tužitelja neosnovani.
20)Predmet ovog spora je zahtjev da se utvrdi da je tužitelj stekao pravo vlasništva ne nekretnini i to stambenoj zgradi upisanoj u z. k. ul. broj 6933 k.o. Č., čestica broj…, što u naravi predstavlja dvorište D. C., ukupne površine 184 m2, te zgrada mješovite uporabe, stambeno-poslovna zgrada k. b… ukupne površine od 918 m2, i to, poduložak 11 Etaža broj… - Spremište SP… u suterenu stambeno- poslovne zgrade k.br…, ukupne površine od 2,26 m2/u planu posebnih dijelova zgrade označeno ružičastim kosim crtama/, te u dijelu koji se odnosi na poduložak 51, Etažu broj… - Stan S…, na prvom katu stambeno-poslovne zgrade k.br…, koji se sastoji od predprostora, WC-a, kupaonice, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka i blagavaonice, sobe 1, sobe 2, loggie, ukupne površine od 70,10 m2/ u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetlo zelenim točkama/, da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu brisanje upisanog tereta pod brojem Z-2857/06. od 25. travnja 2006. u korist 2. tuženika, temeljem Sporazuma o založnopravnom osiguranju novčane tražbine od 10. veljače 2006. na gore navedenoj nekretnini, da se utvrdi ništavim rješenje Općinskog suda u Čakovcu pod brojem Z-1935/2012. od 11. lipnja 2012. koje se odnosi na gore navedene etaže broj 11 i broj 51 (spremište SP… i stan S…) te da se isto etažiranje upisuje u korist tužitelja kao i da se naloži 1. tuženiku da izda tužitelju tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini i to za navedeni poduložak 11 i 51 sa imena 1. tuženika na ime tužitelja. Podneskom od 7. rujna 2022., kako je navedeno, tužitelj je zatražio i da se naloži tuženicima da tužitelju solidarno isplate iznos od 255.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. kolovoza 2004., pa do isplate.
21)Među parničnim strankama sporno je da li postoji osnova za bilo koji od postavljenih eventualno kumuliranih tužbenih zahtjeva.
22)Tužitelj je u tužbi, kako je iznijeto, naveo da on podnosi ovu tužbu na temelju odredbe čl. 168. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00. i 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., dalje: ZVDSP). Odredbom navedenog čl. 168. ZVDSP propisano je da ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasništva nevaljanim upisom u zemljišne knjige, vlasnik se ima pravo štiti od toga sredstvima koja za zaštitu zemljišnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava. Radi navedenog tužitelj je u postupku, dakle, trebao dokazati da on ima kao vlasnik pravo vlasništva na nekretnini navedenoj u tužbi, i to, nekretnini koja je upisana u z. k. ul. 6933 k.o. Čakovec, čestica broj…, poduložak broj 11, Etaža…, oznake SP…, te poduložak broj 51, Etaža…, oznake S... U prilog tome tužitelj je u tužbi naveo da je vlasništvo na toj nekretnini stekao na temelju Predugovora o prodaji od 14. kolovoza 2004. zaključenog između trgovačkog društva E.-I. d.o.o. iz Č., kao prodavatelja i njega kao kupca, te temeljem Kupoprodajnog ugovora od 21. prosinca 2007. Ovdje treba navesti da je odredbom čl. 119. st. 1. ZVDSP propisano da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Tijekom postupka između stranaka nije bila sporna činjenica da se tužitelj nije upisao u zemljišne knjige na predmetnoj nekretnini na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika, te suprotno navedenom tijekom postupka tužitelj nije dokazao. Tužitelj se, kako je rečeno, poziva da je vlasništvo stekao temeljem pravnog posla Predkupoprodajnog ugovora od 14. kolovoza 2004. kojeg je sklopio s prodavateljem trgovačkim društvom E.-I. d.o.o. iz Č., pa bi se u tom slučaju pravo vlasništva steklo tek upisom u zemljišnu knjigu (čl. 119. st. 1., čl. 120. st. 1. i čl. 121. st. 1. do st. 4. ZVDSP-a), a kako je iznijeto, nesporno je da se tužitelj nije nikada upisao kao vlasnik predmetne nekretnine, nego je kao vlasnik iste bio upisan 1. tuženik K. P., u stečaju, te je u ovršnom postupku koji se na toj nekretnini provodio ista dosuđena 2. tuženiku P. F. d.o.o., u likvidaciji, te je 2. tuženik upisan u zemljišnu knjigu kao vlasnik predmetne nekretnine temeljem odluke suda i to pravomoćnog rješenja o dosudi nekretnine Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr-2270/12-136 od 28. veljače 2017. i potvrde tog suda o uplati kupovnine, a sve sukladno odredbi čl. 101. st. 1. i st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08., dalje : OZ-a, a koji se s obzirom na vrijeme donošenja predmetnog rješenja u konkretnom slučaju primjenjuje). Vlasništvo nekretnine stečeno odlukom suda ili nekog drugog tijela ne može se suprotstaviti pravu onoga, koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri, upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano (čl. 127. st. 2. ZVDSP). Iz razloga što tužitelj nikada nije upisao pravo vlasništva u svoju korist na predmetnoj nekretnini prije provedbe navedenog rješenja o dosudi te nekretnine u zemljišnoj knjizi, to tužitelj, sve i da je neovisno o upisu u zemljišnu knjigu stekao to stvarno pravo, a što nije, isti ne bi mogao to pravo suprotstaviti pravu vlasništva upisanom u zemljišnu knjigu u korist 2. tuženika P. F. d.o.o., u likvidaciji temeljem navedene odluke suda. Također, valja navesti da predmetni predugovor u čl. 1. navodi da E.-I. d.o.o., kao prodavatelj, ovdje tužitelju, kao kupcu, prodaje stambeni prostor u izgrađenom objektu na nekretnini k. o. Č., kat. čest. broj… površine 65 m2 – stan 9, kao i odgovarajući suvlasnički dio zgrade te odgovarajući dio zemljišta kčbr. 1859/1 k. o. Č. Isti je opis predmeta prodaje naveden u preslici kupoprodajnog ugovora kojeg je tužitelj dostavio u spis, a nosi datum 21. prosinac 2007., a koji kupoprodajni ugovor, međutim, nije niti ovjeren. Dakle, predmet predmetnog kupoprodajnog ugovora kojeg je tužitelj dostavio u preslici je stan oznake broj…, a tužbeni se zahtjev odnosi na stan oznake S… i spremište, pa se stoga navedena dokumentacija dostavljena uz tužbu ne odnosi na nekretnine koje su predmet ovog tužbenog zahtjeva. Isti je zaključak donio Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svom rješenju poslovni broj Pž-3899/2017-2 od 20. listopada 2017. odlučujući povodom žalbe 2. tuženika izjavljenoj protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1399/2016-4 od 10. travnja 2017. navevši da iz stanja spisa i isprava (predugovor i kupoprodajni ugovor) ne proizlazi da se ta dokumentacija odnosi na nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva. Uz navedeno jedino je predugovor kojeg je dostavio tužitelj ovjeren kod javnog bilježnika, dok ugovor nije, a predugovor ne predstavlja valjanu osnovu za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Isto tako, u to vrijeme zaključenja predmetnog kupoprodajnog ugovora 21. prosinca 2007. trgovačko društvo E.-I. d.o.o., kao prodavatelj, nije bio upisan kao vlasnik nekretnina koje su predmet ugovora pa je, dakle, ovdje tužitelj predmetni ugovor zaključio s nevlasnikom, jer je 1. tuženik trgovačko društvo K. P. d.o.o., sada u stečaju, bilo upisan kao vlasnik te nekretnine, a što je sud utvrdio uvidom u povijesni izvadak iz zemljišne knjige za gore navedenu česticu…, upisanu u z. k. ul. 6933 k.o. Č...
Tužitelj je tijekom postupka naveo da su isprave na koje se poziva, dakle, navedeni predkupoprodajni ugovor i kupoprodajni ugovor nastali prije donošenja rješenja o etažiranju, te da je nakon provedenog etažiranja došlo do promjena na svim etažama, međutim, u prilog navedenoj činjenici tužitelj nije dostavio dokaze, pa je stoga sud u odnosu na istu primijenio, pravila o teretu dokazivanja te je taj navod temeljem odredbe čl. 221.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje : ZPP-a), a u svezi s odredbom čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a utvrdio nedokazanim te nebitnim za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja. Naime, tužitelj je trebao dostaviti u spis eventualne potvrde o identifikaciji katastarskih čestica od strane nadležnog Ureda za katastar, a što nije učinio.
23)Nadalje, treba navesti da tuženici nisu s tužiteljem sklopili pravni posao temeljem kojeg bi isti bili obvezani tužitelju dati tabularnu ispravu jer je u postupku radi izdavanja tabularne isprave pasivno legitimirana osoba koja se je ugovorom takvu ispravu obvezala dati, a to je u pravilu prodavatelj nekretnine čiji opis u zemljišnoj knjizi ne odgovara opisu nekretnine koji se navodi u kupoprodajnom ugovoru ili nekretnine koja u trenutku prodaje nije niti upisana u zemljišnoj knjizi pa njen opis iz ugovora niti ne može odgovarati opisu u zemljišnoj knjizi ili nekretnine kod koje se opis iz ugovora i opis iz zemljišne knjige podudaraju, ali u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora još nije bila uplaćena kupoprodajna cijena, a kao uvjet za prijenos vlasništva s prodavatelja na kupca (tabularne izjave) je ugovorena potpuna isplata kupoprodajne cijene. Tabularna izjava potrebna je kad je temelj stjecanja vlasništva pravni posao (odredbe čl.115. st. 1. i čl. 119. st. 1. ZVDSP-a). Budući da, kako je navedeno, tuženici s tužiteljem nisu sklopili pravni posao temeljem kojeg bi bili obavezni tužitelju dati tabularnu ispravu već je 2. tuženik P. F. d.o.o., u likvidaciji bio jedan od ovrhovoditelja u ovršnom postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Čakovcu pod poslovnim brojem Ovr-2270/12., protiv ovršenika, ovdje 1. tuženika K. P. d.o.o., u stečaju na, između ostalih, predmetnoj nekretnini te je rješenjem gore navedenog suda od 28. veljače 2017. ta nekretnina (stan upisan kao Etaža 51 i spremište upisan kao Etaža…) dosuđena 2. tuženiku P. F. d.o.o., u likvidaciji, a kako to proizlazi iz predmetnog rješenja. Radi navedenog ne postoji pravna osnova temeljem kojeg bi tužitelj mogao od tuženika zahtijevati izdavanje tabularne isprave, odnosno, tuženici na takav tužbeni zahtjev nisu pasivno legitimirani. U svezi zahtjeva za brisanje založnog prava isto ne može tražiti ona osoba koja neposredno prije osporavanog upisa nije bila upisana u zemljišne knjige kao nositelj knjižnog prava te tužitelj, u konkretnom slučaju, zbog toga što nije bio upisan u zemljišne knjige kao nositelj knjižnog prava na predmetnim etažama nema aktivnu legitimaciju za podnošenje brisovne tužbe u odnosu na upisani teret, a u odnosu na zahtjev tužitelja za utvrđivanje djelomične ništetnosti rješenja o etažiranju Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Z-1935/2012. od 11. lipnja 2012. treba navesti da tužitelj predmetni zahtjev nije obrazložio, u prilog navedenom nije dostavio nikakve dokaze, a uostalom, takav se zahtjev ne može tražiti u ovome postupku, a to sve tim više što je predmetno rješenje 23. srpnja 2012. postalo pravomoćno. 24)Radi svega navedenoga valjalo je odbiti prvotno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja.
25)U odnosu na drugi tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio isplatu iznosa od 255.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tužitelj uopće nije obrazložio po kojoj bi osnovi tuženici bili dužni isplatiti predmetni ili bilo koji drugi iznos tužitelju. Naime, tužitelj tijekom postupka nije dostavio u spis niti jedan dokaz kojim bi dokazao temeljem čega bi tuženici bili dužni njemu isplatiti zatraženi iznos, nije dokazao da su tuženici na bilo koji način od njega ili od bilo koga drugoga stekli taj novčani iznos, a niti da bi postojala pravna osnova stjecanja tog iznosa koja bi eventualno naknadno otpala, to se isti ne mogu obvezati da taj iznos isplate tužitelju niti kao povrat koristi stečene bez pravne osnove u smislu odredbe čl. 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje : ZOO-a) niti temeljem bilo koje druge pravne osnove jer, kako je navedeno, tužitelj uopće nije naveo činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da postoji pravna osnova za takav tužbeni zahtjev, niti je u prilog istome dostavio bilo kakve dokaze, pa je stoga sud i u odnosu na taj zahtjev tužitelja primijenio pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221.a ZPP-a, a u svezi s odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a i čl. 219. st. 1. ZPP-a. Radi navedenog i tužbeni zahtjev za isplatu valjalo je odbiti kao neosnovan. 26)Zbog navedenog utvrđenja neosnovanih tužbenih zahtjeva tužitelja sud je temeljem odredbe čl. 81. do čl. 84. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 69/19.) odbio zahtjev tužitelja za upisom zabilježbe ovog spora na predmetnim nekretninama navedenim u tužbenom zahtjevu tužitelja u zemljišne knjige. 27)Odluka o troškovima parničnog postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u svezi s odredbom čl. 155. ZPP-a jer je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, te je protivnoj stranci dužan naknadi troškove izazvane vođenjem postupka. Prvo tuženik nije postavio zahtjev za naknadom troškova, pa stoga sukladno odredbi čl. 164. st. 1. ZPP-a sud o tim troškovima nije odlučivao, dok je 2. tuženik zatražio naknadu troškova za rad njegovog punomoćnika, i to, za zastupanje na ročištu održanom 17. svibnja 2018. u iznosu od 5.000,00 kuna (Tbr. 9. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – Narodne novine br. 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje : Tarifa), za zastupanje na ročištu održanom 21. srpnja 2020. 2. tuženik ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 2.500,00 kuna iz razloga što se na tom ročištu samo raspravljalo o procesnim pitanjima, odnosno, 2. tuženik se nije želio upustiti u raspravljanje jer nije pristupio tužitelj, već je predložio da se donese rješenje kojim će se smatrati da je tužitelj povukao tužbu, pa stoga ima pravo na 50% nagrade iz Tbr. 7. t. 1. Tarife, a kako je to propisano Tbr. 9. t. 2. Tarife. Nadalje, 2. tuženik ima pravo na naknadu troškova postupka za rad njegovog punomoćnika za sastav obrazloženog podneska od 8. srpnja 2020. u iznosu od 5.000,00 kuna (Tbr. 8. t. 1. Tarife), kao i za sastav obrazloženog podneska od 1. rujna 2022., također, u iznosu od 5.000,00 kuna (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištu od 14. listopada 2021. 2. tuženik ima pravo na naknadu za rad njegovog punomoćnika, također, u iznosu od 5.000,00 kuna (Tbr. 9. t. 1. Tarife), kao i što 2. tuženik ima pravo na naknadu troškova postupka za rad njegovog punomoćnika za zastupanje na ročištu održanom 7. rujna 2022. u iznosu od 5.000,00 kuna (Tbr. 9. t. 1. Tarife).
Sud, međutim, 2. tuženiku nije priznao naknadu troškova za sastav žalbe od 8. studenoga 2021. (2. tuženik je u troškovniku očito omaškom u pisanju naznačio da je žalba od 12. studenoga 2019.) u iznosu od 6.250,00 kuna, kao niti zahtjev za naknadu troškova za sastav odgovora na tužiteljevu žalbu od 8. studenoga 2021. u iznosu od 5.000,00 kuna, jer su iste radnje bile nepotrebne za vođenje ovog postupka budući da je žalba podnijeta protiv rješenja ovoga suda poslovni broj P- 235/2019-18 od 14. listopada 2021. od strane Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Pž-6048/2021-2 od 26. siječnja 2022. odbijena kao neosnovana, te je navedeno prvostupanjsko rješenje potvrđeno, dok je odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1444/2022-2 od 6. travnja 2022. ukinuto rješenje ovoga suda poslovni broj P-235/2019-4 od 21. srpnja 2020. Na navedene dosuđene iznose 2. tuženik ima pravo pribrojiti i pripadajući PDV u iznosu od 6.875,00 kuna (Tbr. 42. Tarife).
U Varaždinu 21. listopada 2022.
Sudac:
Hugo Wedemeyer, v.r.
Uputa o pravnom lijeku :
Protiv ove presude može se izjaviti žalba na Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovoga suda, i to, stranka koja je bila prisutna ili uredno obaviještena o ročištu za objavu presude u roku od petnaest (15) dana od dana objave presude, a stranka koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude u roku od petnaest (15) dana od dostave prijepisa odluke.