Poslovni broj: 32 UsI-244/2022-8

Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja J. M., OIB..., iz M., protiv tuženika Odbora za državnu službu, OIB..., Z., radi premještaja na radno mjesto, 20. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Slijedom navedenog, tužitelj predlaže naslovljenom Sudu da donese presudu kojom se pobijano rješenje Odbora za državnu službu brojčane oznake KLASA: UP/II-112-07/21-01/799, URBROJ: 566-01/10-21-4, od 30. studenog 2021. godine:

1. Oglašava ništavnim i nezakonitim.

2. Poništava Rješenje o odabiru kandidata Ministarstva unutarnjih poslova ur. broj: 511-01-157-15791/3-2013.

3. Pod prijetnjom izvršenja nalaže se tuženiku da u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, sukladno odredbama čl. 90. st .1., 92. i 93. Zakona o radu (NN 93/14.), u roku petnaest dana izradi obračun razlike neisplaćenih mjesečnih plaća, s naslova radnog mjesta voditelja Službe za zaštitu državne granice, uključujući pripadajuće kamate kao i ostala davanja od dana izdavanja Rješenja o odabiru kandidata pa sve do 31. ožujka 2021., dana odlaska u mirovinu.

4. U slučaju nečinjenja podnese prijavu nadležnom državnom tijelu jer se čini jedan od najtežih prekršaja - kažnjiv po Zakonu o radu, za koji je propisana novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za pravne osobe, a za fizičke osobe i odgovorne osobe od 7. 000, do 10.000,00 kn (čl. 229., st. 1., t. 34).

5. Nastavno na navedeno izradi i dostavi prijedlog o sporazumnom rješenju spora.„

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/II-112-07/21-01/799, ur. broj: 566- 01/10-21-4 od 30. studenog 2021. odbijena je žalba tužitelja podnesena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova broj 511-01-157-16789/1-2013 od 29. travnja 2013., kojim je na radno mjesto voditelja Službe za zaštitu državne granice u Ministarstvu unutarnjih poslova (dalje MUP), Ravnateljstva policije, Upravi za granicu, Službi za zaštitu državne granice, izabran Z. J..

2. Tužitelj je u pravodobno podnesenoj tužbi osporio zakonitost osporavanog rješenja tuženika u bitnom iznoseći tijek provedenog postupka pred javnopravnim tijelima do donošenja osporavanog rješenja. Vezano za nezakonitost osporavanog rješenja istaknuo je u bitnom da osporavano rješenje ne sadrži pečat. Nadalje je isticao navode o nekompetencijama za obavljanje dužnosti tadašnjeg načelnika Uprave za granice u Ravnateljstvu policije, tadašnjeg Glavnog ravnatelja policije te Z. J.. Smatra da ima pravo na naknadu štete - izgubljene zarade koja se odnosi na razliku plaće od dana imenovanja Z. J., pa do tužiteljevog odlaska u mirovinu. Tužitelj zahtijeva oglašavanje ništavim, podredno poništavanje rješenja tuženika te izračun razlika neisplaćenih mjesečnih plaća od dana donošenja prvostupanjskog rješenja pa do tužiteljevog odlaska u mirovinu.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Vezano za navode tužitelja naveo je da, budući da nije bilo dokaza o danu dostave žalbe protiv prvostupanjskog rješenja, se žalba smatra pravodobnom te je o istoj riješeno osporavanim rješenjem. Vezano za navode da pisani otpravak rješenja ne sadrži službeni pečat naveo je da je moguće da se radi o propustu no da navedeno ne utječe na zakonitost rješenja na način da bi isto trebalo poništiti.

4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21. dalje ZUS).

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao isprave u spisu te spis tuženika.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Iz spisa tuženika te iz obrazloženja osporavanog rješenja tuženika proizlazi da prema odredbi članka 60. stavka 1. Zakona o policiji (Narodne novine broj 34/11. i 130/12.) koji je bio na snazi u vrijeme raspisivanja internog oglasa, slobodna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika i to zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja, načelnika policijske uprave i načelnika policijske postaje, oglašavaju se putem internog oglasa. Također, prema odredbi članka 62. Zakona o policiji slobodna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika koja nisu navedena u članku 60. stavku 1. istog Zakona oglašavaju se putem internog oglasa i popunjavaju premještajem ili rasporedom. Iz navedenog proizlazi da se na radno mjesto voditelja Službe za zaštitu državne granice u Upravi za granicu Ravnateljstva policije, koje je utvrđeno kao rukovodeće radno mjesto (Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika - „Narodne novine44, broj 129/11. i 82/12.), odnosi odredba članka 62. Zakona o policiji, odnosno da se isto oglašava putem internog oglasa i popunjava premještajem ili rasporedom.

U konkretnom slučaju proveden je postupak internog oglasa objavljenog na web-stranicama Ministarstva uprave i Ministarstva unutarnjih poslova dana 13. ožujka 2013., nakon donošenja Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova, broj: 511-01-152-OGR-2458/2012 od 28. srpnja 2012. godine, radi potrebe imenovanja rukovodećih policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova, između ostalog i radi popune slobodnog radnog mjesta voditelja Službe za zaštitu državne granice, za koje su utvrđeni uvjeti završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili visoka stručna sprema, područje društvenih ili tehničkih znanosti i položeno ili stečeno osobno zvanje policijski savjetnik. Uvidom u spis, posebno prijave na interni oglas tužitelja i izabranog kandidata utvrđeno je da oba ispunjavaju tražene uvjete radnog mjesta (oba su diplomirani kriminalisti te oba imaju policijsko zvanje policijski savjetnik). Vezano za navod tužitelja da je trebao ostvariti prednost jer ima diplomu Pravnog fakulteta te jer je apsolvirao magisterij na Fakultetu političkih znanosti, valja reći da su kandidati koji ispunjavaju tražene stručne uvjete iz javnog natječaja međusobno ravnopravni. Pravo prednosti pri zapošljavanju ostvaruje se samo prema posebnim propisima, a podnositelji se moraju u prijavi pozvati na to pravo i priložiti propisane dokaze o tom statusu.

Prema odredbi članka 50.a stavka 1. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine, broj 92/05., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11. i 34/12., 38/13. i 37/13.) koji se primjenjivao u vrijeme raspisivanja i provedbe postupka internog oglasa, izbor kandidata u postupku javnog natječaja, odnosno internog oglasa obavlja se na temelju rezultata provjere znanja, sposobnosti i vještina te rezultata u dotadašnjem radu, koji se utvrđuje putem testiranja i razgovora (intervjua).

Sukladno odredbi članka 5. stavka 2. tada važeće Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine, broj 74/10., 142/11. i 53/12., dalje u tekstu: Uredba), na sadržaj i provedbu internog oglasa odgovarajuće se primjenjuju odredbe te Uredbe kojom su propisani sadržaj i provedba javnog natječaja, ako Zakonom o državnim službenicima i tom Uredbom nije drugačije propisano. Način provedbe javnog natječaja odnosno internog oglasa uključujući sadržaj testiranja, provjeru posebnih znanja, obavljanje razgovora i bodovanje svakog dijela provjere znanja i intervjua pobliže su uređeni odredbama članaka 11.-15. Uredbe, pa se tako sukladno odredbi članka 11. stavka 3. kod internog oglasa testiranje sastoji od provjere znanja, sposobnosti i vještina bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta, dok je odredbom članka 13. Uredbe propisano da se svaki dio provjere znanja, sposobnosti i vještina iz članka 11. Uredbe vrednuje s bodovima od 0 do 10 s time da se smatra da su kandidati zadovoljili na testiranju ako su za svaki dio provedene provjere dobili najmanje 5 bodova te oni kandidati koji su zadovoljili na provjeri znanja, sposobnosti i vještina pristupaju razgovoru s Komisijom (intervjuu). Prema odredbi članka 14. Uredbe Komisija u razgovoru s kandidatima utvrđuje interese, profesionalne ciljeve i motivaciju kandidata za rad u državnoj službi, a kod izvanrednog postupka prijama u državnu službu te popunjavanja radnog mjesta putem internog oglasa Komisija u razgovoru s kandidatima utvrđuje stečeno radno iskustvo u struci te rezultate ostvarene u njihovu dotadašnjem radu, a koji se sukladno odredbi stavka 3. članka 14. Uredbe vrednuje bodovima od 0 do 10 te se smatra daje kandidat zadovoljio na intervjuu ako je dobio najmanje 5 bodova.

Iz spisa predmeta proizlazi da je izabrani kandidat u provedenom postupku ostvario bolje rezultate od tužitelja i to ukupno 17,60 bodova, od čega iz pisanog djela testiranja 8,80 bodova, a iz razgovora 8,80 bodova te je na rang listi zauzeo prvo mjesto, dok je tužitelj ostvario ukupno 15,07 bodova, od čega iz pisanog djela testiranja 7,20 bodova te iz razgovora 8,87 bodova i time zauzeo drugo mjesto na rang listi.

U odnosu na razgovor (intervju) - utvrđivanje interesa, profesionalnih ciljeva i motivacije kandidata za rad u državnoj službi, stečeno radno iskustvo u struci te rezultate ostvarene u dotadašnjem radu kandidata, te način bodovanja intervjua ni odredbama Zakona o državnim službenicima ni odredbama Uredbe nije propisan postupak po kojem se provodi intervju, niti neka druga obveza Komisije u odnosu na provođenje intervjua. Slijedom navedenog, navodi žalbi, koji se odnose na razgovor (intervju) s Komisijom nisu osnovani, to tim više jer iz dostavljenog spisa predmeta proizlazi da je Komisija provela razgovor (intervjuu) koji je jednoobrazno vođen sa oba kandidata, pa su na takav način u provedenom razgovoru (intervjuu) oni sudjelovali pod istim uvjetima.

Kako je izabrani kandidat Z. J. u postupku testiranja i razgovoru postigao bolji rezultat od tužitelja, ocijenjeno je da je pravilno i zakonito postupila Komisija kada je nakon utvrđivanja rang liste kandidata, rang listu s izvješćem dostavila ministru unutarnjih poslova, koji je izabrao kandidata Z. J. na predmetno radno mjesto, s obzirom da se izbor kandidata temelji na rezultatima postupka provjere znanja, sposobnosti i vještina kandidata te rezultata u njihovom dosadašnjem radu, a koji su utvrđeni putem provedenog testiranja i razgovora (intervjua).

Glede navoda tužitelja o tome da smatra da je imao prednost pred izabranim kandidatom, a ističe svoje interese, profesionalne ciljeve i motivaciju, stečeno radno iskustvo i rezultate ostvarene u dotadašnjem radu, iz spisa predmeta nije utvrđeno neosnovano postupanje članova Komisije za provedbu internog oglasa za popunu slobodnog radnog mjesta rukovodećeg policijskog službenika na štetu tužitelja. Naime, testiranje kandidata provedeno je jednoobraznim testovima te je s kandidatima proveden jednoobrazno strukturirani intervju, pa su na takav način u provedenom testiranju i razgovoru (intervjuu) oba kandidata sudjelovala pod istim uvjetima.

8. Vezano za tužbene navode u kojima tužitelj iznosi tijek upravnog postupka i sudskih postupaka koji su prethodili donošenju osporavanog rješenja, ističe se da se radi o postupcima koji su pravomoćno okončani te da je na temelju istih doneseno ovdje osporavano rješenje te da je predmet ovog spora isključivo ocjena zakonitosti rješenja tuženika od 30. studenog 2021. (članak 3. stavak 1. točka 1. ZUS-a).

9. Vezano za navode tužitelja o primjeni načela „in dubio pro reo“ ističe se da je tuženik, budući da nije bilo dokaza o danu dostave žalbe protiv prvostupanjskog rješenja, pravilno zauzeo stav da je žalba pravodobna te je o istoj riješio osporavanim rješenjem.

10. Vezano za tužbene navode da pisani otpravak rješenja ne sadrži službeni pečat, ističe se da navedeno ne utječe na zakonitost rješenja na način da bi isto trebalo poništiti.

11. Vezano za tužbene navode koji se odnose na kompetencije za obavljanje dužnosti tadašnjeg načelnika Uprave za granice u Ravnateljstvu policije, tadašnjeg Glavnog ravnatelja policije te Z. J., ističe se da ovi navodi također nisu i ne mogu biti predmet ovog upravnog spora (članak 3. stavak 1. točka 1. ZUS-a).

12. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je u konkretnom slučaju postupak odabira na radno mjesto proveden zakonito, da je tuženik u osporavanom rješenju jasno, argumentirano i pravilno ocijenio zakonitim upravni postupak proveden pred prvostupanjskim upravnim tijelom, te je ocijenio pravilnim činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku. Tuženik je u osporavanom rješenju odgovorio na odlučne žalbene prigovore tužitelja tumačeći relevantno materijalno pravo na pravilan način, te ovaj sud u cijelosti prihvaća obrazloženje tuženika dano u osporavanom rješenju u vezi iznesenih žalbenih navoda. Nadalje, rješenje sadrži jasno navedene činjenice, dokaze i razloge koji su bili odlučujući za donošenje odluke u skladu s člankom 98. stavkom 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09). Dakle, prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

Stoga je utvrđeno da tužbeni navodi nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove stvari te je sud na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

13. Vezano za dio zahtjeva kojim tužitelj zahtijeva obračun i naknadu razlike plaće od dana imenovanja Z. J. pa do tužiteljevog odlaska u mirovinu, ističe se da je ovaj dio zahtjeva odbijen, jer je sud utvrdio da rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

U Zagrebu, 20. listopada 2022.

Sudac:

Janja Topol, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. i članak 70. ZUS-a).