Poslovni broj: 15 UsI-602/22-8
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Milke Škaro Grozdanić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja L. V., OIB: …, iz K., , zastupanog po opunomoćeniku J.
D., odvjetniku u P., , protiv tuženika Državnog
inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Zagreb, Šubićeva 29, radi usklađivanja građevine, nakon javne i usmene rasprave zaključene 12. listopada 2022. godine u odsutnosti uredno pozvanih tužitelja i tuženika, objavljene 20. listopada 2022. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I-362-02/21-02/1082, URBROJ: 443-02-03-20-21-02 od 24. prosinca 2021. r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1.U pravovremenoj tužbi tužitelja zaprimljenoj kod ovog suda 13. ožujka 2022. godine protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I-362-02/21-02/1082, URBROJ: 443-02-03-20-21-02 od 24. prosinca 2021., te u podnesku zaprimljenom kod ovoga suda 11. listopada 2022., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja, nakon čega ističe kako je isto nezakonito jer da je protivno odredbama čl. 8., 30., 47. st. 1., 58. st. 1., 98. st.
5., 115. st. 3. te 120. st. 2. i 3. Zakona o općem upravnom postupku, koje odredbe tužitelj citira. U konkretnom slučaju do je počinjena bitna povreda postupka propisana odredbom čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku, budući da tužitelju nije omogućeno izjasniti se o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari, a pored toga da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje što da je rezultiralo pogrešnom primjenom materijalnog prava, kao i da tuženik nije ispravno primijenio pravila postupanja u smislu istog Zakona. S tim u vezi napominje kako u provedenom postupku nisu utvrđene sve činjenice i okolnosti koje bi dovele do zakonitog rješavanja ove upravne stvari, to stoga što je učinjeno nespornim da je tužitelj imao pravomoćnu građevinsku dozvolu, pa da se ovdje ne radi o građenju bez građevinske dozvole, no ako je riječ o građenju mimo građevinske dozvole, tada da je u smislu odredbe čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku valjalo posebno obrazložiti u čemu se točno sastoji odstupanje u odnosu na izdani akt za građenje.
Slijedom navedenog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika, ujedno predložio je i da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju.
2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom naveo kako osporava tužbene navode tužitelja jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u osporenom rješenju, slijedom čega da tuženik ostaje u cijelosti kod navoda obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
3.U sporu je održana rasprava 12. listopada 2022. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.
4.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika zajedno s prilogom, podnesak tužitelja od 11. listopada 2022., te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.
5.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.
6.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
7.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.
8.Naime, osporenim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I-362-02/21-02/1082, URBROJ: 443-02-03- 20-21-02 od 24. prosinca 2021., točkom 1. naređeno je tužitelju kao investitoru uskladiti građenje građevine stambene namjene na k.č.br. 841 k.o. K. sa građevinskom dozvolom KLASA: UP/I-361-03/19-01/000464, URBROJ: 2117/1-23/5- 6-20-0014, od 25. kolovoza 2020. izdanom od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Ploče, u roku od 100 dana od dana zaprimanja ovog rješenja,
točkom 2. naređeno je tužitelju kao investitoru uklanjanje dijela građevine tlocrtne površine 650 x 750 cm u prizemlju, sa izbetoniranom terasom iza prizemlja, te dijela građevine tlocrtne površine 650 x 750 cm na prvom i drugom katu, koji se grade na k.č. 841 k.o. K. u K. protivno građevinskoj dozvoli, u roku od 120 dana od isteka roka iz točke 1. izreke ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, točkom 3. utvrđuje se da je obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilištu na k.č.br. 841 k.o. K. dana 23. prosinca 2021., a obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja,
na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja, dok je točkama od 4. do 10. tužitelj upozoren o posljedicama ukoliko ne postupi po naredbi iz točaka 1. i 2. izreke ovog rješenja, sve na način kako je to precizno navedeno u naznačenim točkama izreke osporenog rješenja.
9.Iz podataka u spisu upravnog tijela, između ostalog razvidno je kako je inspekcijskim očevidom na terenu, o kojem je sastavljen zapisnik koji prileže spisu, dana 2. studenog 2021. na lokaciji u K., na k.č.br. 841 k.o. K., obavljenim bez nazočnosti investitora, utvrđeno da je investitor započeo sa gradnjom građevine stambene namjene, te da je do očevida izveo grube građevinske radove na izgradnji građevine tlocrtne površine 750 x 1640 cm, visine prizemlja i dva kata (izbetonirani armirano betonski temelji i nadtemeljni zidovi, izbetonirana prva ploča sa terasom prizemlja, ozidani konstruktivni zidovi prizemlja i dva kata, te izbetonirane međukatne konstrukcije). Iste prigode utvrđeno je i da je investitor ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu KLASA: UP/I-361-03/19-01/000464, URBROJ: 2117/1-23/5-6-20 0014, od 25. kolovoza 2020. izdanu od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Ploče, pa kako investitor nije bio prisutan, u zapisniku je navedeno kako će mu se dostaviti predmetni zapisnik na očitovanje s pozivom da dostavi građevinsku dozvolu s projektnom dokumentacijom. Prema podacima spisa nadalje proizlazi kako je tuženik uz dopis od 3. studenog 2021. u tri navrata pokušao tužitelju dostaviti zapisnik od 2. studenog 2021. na adresu njegovog prebivališta kako bi se tužitelj očitovao o činjenicama utvrđenim u istom, kao i da dostavi potrebnu dokumentaciju, međutim pismena su se vraćala neuručena uz naznaku dostavljača kako je primatelj obaviješten i nije preuzeo pošiljku. Spisu također prileže i zapisnik o inspekcijskom pregledu od 23. prosinca 2021. kojem je nazočna bila tužiteljeva supruga L. V., iz kojeg proizlazi da je građevinski inspektor ove prigode izvršio uvid u građevinsku dozvolu KLASA: UP/I-361-03/19-01/000464, URBROJ: 2117/1- 23/5-6-20 0014, od 25. kolovoza 2020. zajedno s projektnom dokumentacijom, kada je izvršen uvid u glavni projekt, kao sastavni dio građevinske dozvole, oznake Z.O.P. …, izrađen po A. d.o.o. M., glavnog projektanta S. R.,
dipl. ing. arh., kada je utvrđeno kako je tužitelju odobrena rekonstrukcija građevine stambene namjene, tlocrtne površine 990 x 780 cm, visine prizemlja i dva kata, sa ravnom armirano betonskom pločom iznad drugog kata, a radove na dogradnji prizemlja i dva kata dim. 650 x 750 cm, te terase u prizemlju investitor da izvodi protivno izdanoj građevinskoj dozvoli i odobrenoj projektnoj dokumentaciji s obzirom da gradi građevinu većih tlocrtnih gabarita, zbog čega je gradilište toga dana zatvoreno propisnom oznakom. Prema obrazloženju osporenog rješenja proizlazi da je građevinski inspektor na temelju naprijed izloženih utvrđenja, smatrajući da je tužitelj iz razloga što je izgradio predmetnu građevinu protivno građevinskoj dozvoli povrijedio odredbu čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) donio osporeni akt kojim mu je naložio usklađivanje građevine s istom, odnosno s propisima kojima se uređuje gradnja na način kako je to precizirano točkom 1. izreke osporenog rješenja tuženika, a protiv kojeg je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.
10.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim najprije je li prije donošenja osporenog rješenja činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno u smislu postojanja pretpostavki da bi se mogla narediti inspekcijska mjera koja je naređena tužitelju aktom tuženika, kao i je li u provedenom postupku došlo do povrede odredbi Zakona o općem upravnom postupku na koje tužitelj ukazuje u tužbi, a koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja, uslijed čega je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.
11.Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim
Zakonom.
Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.
St. 2. da ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe.
St. 3. da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. St. 4. da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.
St. 5. da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
St. 6. da kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.
Odredbom čl. 108. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine i 6. obustavu građenja.
Odredbom čl. 112. st. 1. toč. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja.
Stavkom 3. da rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i poduzimanje mjere uklanjanja građevine odnosno njezina dijela ako u određenom roku ne uskladi građenje odnosno građevinu na način određen tim rješenjem.
Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja i 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).
Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.
St. 2. da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana.
St. 3. da prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.
12.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe tuženik pravilno i zakonito donio rješenje kojim je točkom 1. naredio tužitelju kao investitoru usklađivanje građenja građevine stambene namjene na k.č.br. 841 k.o. K. sa građevinskom dozvolom KLASA: UP/I-361-03/19- 01/000464, URBROJ: 2117/1-23/5-6-20 0014, od 25. kolovoza 2020. izdanom od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Ploče, u roku od 100 dana od dana zaprimanja ovog rješenja, a točkom 2. uklanjanje dijela građevine tlocrtne površine 650 x 750 cm u prizemlju, sa izbetoniranom terasom iza prizemlja, te dijela građevine tlocrtne površine 650 x 750 cm na prvom i drugom katu, koji se grade na k.č. 841 k.o. K. u K. protivno građevinskoj dozvoli, u roku od 120 dana od isteka roka iz točke 1. izreke ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, ovo stoga što i ovaj sud drži da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da bi se tužitelju naredila citirana inspekcijska mjera s obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je on investitor konkretne građevine koja pak nije izgrađena sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli što pak predmetnu gradnju čini nezakonitom, uslijed čega sud nalazi da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, kao i da su u konkretnoj upravnoj stvari pravilno primijenjene mjerodavne materijalno pravne odredbe.
13.Prvenstveno je za naglasiti kako u upravnom postupku tužitelj nije osporavao da je on investitor predmetne građevine u odnosu na koju mu je naređeno usklađivanje s pravomoćnom građevinskom dozvolom, što predstavlja prvu pretpostavku da bi mu se mogla narediti predmetna inspekcijska mjera u smislu odredbe čl. 106. st. 1. Zakona o državnom inspektoratu, a isto tako tužitelj nije osporavao da predmetna građevina nije sukladna pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, što pak predstavlja drugu pretpostavku za naređivanje inspekcijske mjere kakvu u vidu ima odredba čl. 108. st.
1. toč. 3. istog Zakona, pa kod neprijepornog utvrđenja da su u konkretnoj upravnoj stvari na strani tužitelja kumulativno ispunjene obje navedene pretpostavke, to je jasno kako je tuženik pravilno postupio kada je svojim rješenjem tužitelju naredio inspekcijsku mjeru usklađivanja građevine s pravomoćnom građevinskom dozvolom na način kako to u vidu ima odredba čl. 112. st. 1. toč. 3. Zakona o Državnom inspektoratu, zbog čega je isto zakonito.
14.Glede temeljnih tužbenih navoda tužitelja u kojima ističe kako su na njegovu štetu počinjene povrede procesnih odredbi Zakona o općem upravnom postupku pri čemu posebice apostrofira odredbu čl. 30. tog Zakona s obzirom da mu tijekom postupka nije omogućeno očitovati se o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, zbog čega da je akt tuženika nezakonit, za kazati je kako sud ovakve prigovore ne nalazi osnovanima.
15.Naime, s prethodnim u vezi prije svega za naglasiti je kako je upravo naprijed citiranom odredbom čl. 106. st. 4. Zakona o Državnom inspektoratu propisano da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke, slijedom čega je potpuno jasno da je inspektor ovlašten rješenje donijeti i bez da prethodno sasluša investitora ili vlasnika, a Zakon o Državnom inspektoratu u predmetnoj upravnoj stvari primjenjuje se kao lex specialis u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku, uslijed čega okolnost da prije donošenja rješenja o uklanjanju tužitelj ne bi bio saslušan ne može biti od utjecaja na zakonitost osporenog akta, koje stajalište je sukladno dugogodišnjoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, koju prihvaća i ovaj prvostupanjski upravni sud.
16.Također, za kazati je i kako prema podacima spisa nedvojbeno proizlazi kako je tuženik uz dopis od 3. studenog 2021. u tri navrata pokušao tužitelju dostaviti zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru od 2. studenog 2021. na adresu njegovog prebivališta kako bi se očitovao o činjenicama utvrđenim u istom, te kako bi dostavio potrebnu dokumentaciju, međutim pismena su se vraćala neuručena uz naznaku dostavljača kako je primatelj obaviješten i nije preuzeo pošiljku. Osim toga kasnijem inspekcijskom nadzoru obavljenom 23. prosinca 2021. nazočna je bila supruga tužitelja L. V., iz čega jasno proizlazi da je tužitelj nesumnjivo imao saznanja o tome da se provode inspekcijski nadzori, pa da se doista htio očitovati o utvrđenjima s istih mogao je takvo što i učiniti, na koji način on nije postupio. Ujedno, ovaj sud zaključuje kako je tužitelj isto tako i u predmetnom sporu imao mogućnost očitovati se o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, te osporiti utvrđenja iz provedenog inspekcijskog upravnog postupka, što je i učinio podnošenjem tužbe u kojoj je istaknuo razloge zbog kojih osporeno rješenje po njegovom mišljenju nije zakonito, no tužbenim navodima, nije doveo u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja u provedenom upravnom postupku, s tim da sud primjećuje kako tužitelji uopće ne osporava ključnu činjenicu i to da on u konkretnom slučaju nije gradio sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, niti u tom smislu dostavlja ili predlaže izvođenje bilo kakvih relevantnih dokaza, što samo dodatno potvrđuje da je zapravo i sam svjestan kako je spornu građevinu gradio protivno građevinskoj dozvoli.
17.Glede tužbenih navoda u kojima tužitelj ističe kako u okolnostima kada je nesporno da on ima pravomoćnu građevinsku dozvolu, ako je riječ o građenju mimo građevinske dozvole, tada da je u smislu odredbe čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku valjalo posebno obrazložiti u čemu se točno sastoji odstupanje u odnosu na izdani akt za građenje, a kao tuženik na takav način nije postupio, da je osporeno akt nezakonit, za kazati je kako su i ovakvi navodi neosnovani.
18.Naime, ovaj sud zaključuje upravo suprotno, odnosno da je tuženik u obrazloženju svog rješenja dao jasne razloge zbog kojih se u ovoj upravnoj stvari radi o građenju građevine protivno građevinskoj dozvoli, to pak stoga što se u obrazloženju rješenja između ostalog navodi kako je u provedenom postupku nakon izvršenog uvida u građevinsku dozvolu KLASA: UP/I-361-03/19-01/000464, URBROJ: 2117/1-23/5-6- 20-0014, od 25. kolovoza 2020. zajedno s projektnom dokumentacijom, kada je izvršen uvid u glavni projekt, kao sastavni dio građevinske dozvole, oznake Z.O.P. …, izrađen po A. d.o.o. M., glavnog projektanta S. R.,
dipl. ing. arh., utvrđeno kako je tužitelju odobrena rekonstrukcija građevine stambene namjene, tlocrtne površine 990 x 780 cm, visine prizemlja i dva kata, sa ravnom armirano betonskom pločom iznad drugog kata, ali radove na dogradnji prizemlja i dva kata te terase u prizemlju investitor da izvodi protivno izdanoj građevinskoj dozvoli i odobrenoj projektnoj dokumentaciji, što je pak nedvojbeno budući je aktom za građenje dozvoljena rekonstrukcija građevine stambene namjene, tlocrtne površine 990 x 780 cm, dok je tužitelj u konkretnom slučaju do trenutka prvog očevida izveo grube građevinske radove na izgradnji građevine tlocrtne površine 750 x 1640 cm, visine prizemlja i dva kata (izbetonirani armirano betonski temelji i nadtemeljni zidovi, izbetonirana prva ploča sa terasom prizemlja, ozidani konstruktivni zidovi prizemlja i dva kata, te izbetonirane međukatne konstrukcije), što pak neprijeporno znači da je tužitelj izgradio građevinu većih tlocrtnih gabarita u odnosu na dopuštenu aktom za građenje.
19.Stoga, ovaj sud zaključuje kako su u obrazloženju osporenog rješenja dani jasni razlozi zbog kojih je tužitelj u konkretnom slučaju gradio protivno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, koji su u cijelosti prihvatljivi i ovom sudu, pa sud ne nalazi niti da bi obrazloženje tuženikovog akta bilo protivno odredbi čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku, kod kojeg stanja stvari je potpuno jasno kako je tuženik pravilno postupio kada je svojim rješenjem tužitelju naredio inspekcijsku mjeru usklađivanja građevine s pravomoćnom građevinskom dozvolom na način kako to u vidu ima naprijed citirana mjerodavna odredba čl. 112. st. 1. toč. 3. Zakona o Državnom inspektoratu.
20.Zaključno, imajući u vidu da je naprijed citiranom odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, kod izloženog stanja stvari, odnosno kada je tužitelj izgradio građevinu protivno izdanoj pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, neprijeporno je da je u konkretnom slučaju postupio protivno citiranoj zakonskoj odredbi, koja je izričita u pogledu obveze investitora da mora graditi u skladu s aktom za građenje, uslijed čega je tuženik pravilno i zakonito postupio kada je osporenim rješenjem naredio tužitelju uskladiti građenje građevine s građevinskom dozvolom, s tim da u provedenom upravnom postupku nije došlo ni do povrede bilo kojeg od načela upravnog postupka, pa tako ni do povrede odredbi Zakona o općem upravnom postupku na koje tužitelj u tužbi neutemeljeno ukazuje.
21.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.
22.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.
23.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.
U Splitu, 20. listopada 2022. godine
S U D A C
Ivan Dadić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćeniku tužitelja J. D., odvjetniku u P., , uz zapisnik od 12. listopada 2022. i zapisnik o objavi,
- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva 29, uz podnesak tužitelja od 11. listopada 2022., zapisnik od 12. listopada 2022., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,
- u spis.
Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).
- Spis u kalendar 30 dana.