REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4055/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja Z. E., iz Jesenica, OIB: …, 2. tužitelja M. E., iz J., OIB: …, 3. tužiteljice N. J., iz D. R., OIB: … 4. tužiteljice S. J., iz D. R., OIB: … i 5. tužiteljice A. E., iz D. R., OIB: …, svi zastupani po punomoćnici D. K., odvjetnici u S., protiv tuženika J. Ž., iz D. R., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. J., odvjetniku u S., radi utvrđenja ništetnosti ugovora, brisanja uknjižbe i uspostave ranijeg zk stanja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-175/2021-2 od 21. srpnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3425/2018 od 21. prosinca 2018., na sjednici održanoj 19. listopada 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije od protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-175/2021-2 od 21. srpnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3425/2018 od 21. prosinca 2018., postavljajući slijedeća pitanja:
„a) Je li sud drugog stupnja, kada je preinačio prvostupanjsku presudu dužan obrazložiti iz kojih to činjenica koje prihvaća proizlazi zaključak da tuženik nije bio u posjedu predmetne nekretnine, u situaciji kada imamo ugovor o darovanju iz kojeg proizlazi da je tuženik uveden u neposredni posjed te nekretnine i kada postoje svjedoci koji iskazuju na te okolnosti posjeda nekretnine?
Je li sud dužan obrazložiti iz kojeg razloga prihvaća iskaze svjedoka koji su u bliskim odnosima sa prethodnom tužiteljicom pok. M. Ž., a istovremeno nevjerodostojnima čini iskaze svjedoka koji su u bliskim odnosima s tuženikom, te na taj način, takvom ocjenom dokaza preinačava prvostupanjsku presudu?
Slijedom prethodno navedenog, je li u nedostatku takvog obrazloženja počinjena bitna povreda odredaba postupka pred sudom drugog stupnja?
b) Ako je ugovorom o darovanju nekretnine istodobno sa darovanjem osnovano i pravo plodouživanja u korist darovatelja na nekretnini koja je predmet darovanja, smatra li se da je došlo do prave predaje posjeda te nekretnine daroprimatelju te treba li u tom slučaju ugovor o darovanju biti sklopljen u formi javnobilježničkog akta?“
2. U odnosu na prva tri pitanja tuženik, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama ovog revizijskog suda poslovni broj Rev-2372/1988 od 6.lipnja 1989., Rev 76/1981 od 26. svibnja 1982., kao i u odluci Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj GŽ-616/2000 od 16. ožujka 2000. te u odluci Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž 1257/2021-2 od 19. studenoga 2021., dok u odnosu na zadnje pitanje navodi odluku Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-424/2013 od 24. veljače 2016.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer kroz prva tri pitanja (označena pod „a“) predlagatelj, kroz revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 385. st. 2. ZPP, čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 8. i čl. 220. st. 1. i 2. ZPP i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, kao i čl. 365. st. 1. i 2. ZPP, a isto tako i zadnjim postavljenim pitanjem (pod „b“), zapravo dovodi u pitanje činjenična utvrđenja u nižestupanjskom postupku, Naime, ono na što predlagatelj u postavljenim pitanjima ukazuje da bi bilo prijeporno u konkretnom sporu (o čemu ovisi činjenica je li došlo do prave predaje nekretnine daroprimcu i kojim se dokaznim sredstvima to utvrđuje) je činjenične naravi i potpuno je vezano za utvrđene okolnosti svakog pojedinog slučaja, osobito o utvrđenju jesu li se darovatelj i daroprimac dogovorili da darovatelj ostane u nekretnini i posjeduje ju za daroprimca ili ne.
5. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP pa je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 19. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
