REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 5073/2019-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Branka Medančića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. R. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku L. V., odvjetniku u Odvjetničkom društvu J. T. D. M. i p. u Z., protiv 1. tuženice Đ. L. rođ. H., zastupane po skrbnici A. K., a ova po punomoćnicima I. Š. i B.

V., odvjetnicima u Z., 2. tuženika A. R. pok. A. iz Italije, M., OIB: ..., 3. tuženika G. Z. iz Italije, L., OIB: ..., 4. tuženice A. R. iz Italije, G., 5. tuženika P. R. iz Italije, M., OIB: ..., i 6. tuženika A. R. iz Italije, V. E. M. S., tuženici Ad 2. do Ad 6. osobno i kao nasljednici ranije upisanog vlasnika I. R. pok. A., radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu broj Gž- 402/2018-2 od 10. svibnja 2018., kojim je ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru broj P-241/2003 od 5. veljače 2018. i odbačena tužba, u sjednici održanoj 19. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e:

Ukida se rješenje Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-402/2018-2 od 10. svibnja 2018. u toč. 1. izreke i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da opseg diobe suvlasničke zajednice tužiteljice i 1. tuženice predstavljaju nekretnine katastarskih oznaka čest. br. 3089/1 i 3090/1 obje upisane u Z.U. 1766 K.O. C., te dio čest. br. 3094/8 upisane u Z.U. 2882 K.O. C. površine 1.249 m2 označen likom A-B-C-D-E-F-A u skici lica mjesta sačinjenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju dipl. ing. N. K. od srpnja 2014. koja skica je sastavni dio presude, u suvlasništvu tužiteljice i 1. tuženice svake za po ½ dijela što su tuženici dužni priznati (toč. I. izreke), pa da je 1. tuženica dužna trpjeti da se suvlasnička zajednica razvrgne geometrijskom diobom na način da tužiteljici pripadne u odvojeno vlasništvo i posjed ½ dijela tih nekretnina (toč. II. izreke). Ujedno je 1. tuženica obvezana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 26.400,00 kn, dok je odbijen zahtjev u preostalom iznosu (toč. III. izreke).

2. Drugostupanjskom odlukom ukinuta je prvostupanjska presuda u toč. I. i II. izreke i odbačena tužba tužiteljice od 31. siječnja 2003. specificirana podneskom od 31. kolovoza 2016. (toč. 1. izreke), dok je povodom donošenja odluke o troškovima postupka predmet vraćen na ponovni postupak (toč. 2. izreke).

3. Protiv drugostupanjske odluke tužiteljica je izjavila reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. toč. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14; dalje: ZPP) smatrajući da odluka u sporu ovisi o rješenju materijalnopravnih ili postupovnopravnih pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prihvatiti reviziju i ukinuti drugostupanjsku odluku.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je osnovana.

6. Na temelju odredbe čl. 392.a st. 2. ZPP ovaj je sud pobijanu presudu ispitao samo u dijelu u kojem se ona revizijom pobija i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje opsega suvlasničke zajednice i potom razvrgnuće iste geometrijskom diobom, a prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim uz obrazloženje, u bitnom:

- da je prednik tužiteljice R. R. rješenjem prvostupanjskog suda broj R1-85/02 od 26. rujna 2002., kojim je obustavljen izvanparnični postupak radi diobe nekretnina, upućen u parnicu protiv 1. tuženice,

- da je zemljišnoknjižni vlasnik čest. br. 3089/1 i 3090/1 Z.U. 1766 K.O. C. I. R.1 pok. A., a čest. br. 3094/8 Z.U. 2882 K.O. C. tužiteljica za ¼ dijela, te 2. i 3. tuženik za po 12/48 dijela, 4. tuženica za 6/48 dijela a 5. i 6. tuženik za po 3/48 dijela,

- da su prednici tužiteljice i 1. tuženice predmetne nekretnine stekli pravnim poslovima s prodavateljima koji su izvanknjižni vlasnici tih nekretnina a koji su bili upisani kao posjednici od 1945. godine odnosno od I. revizije posjedovnog stanja 1955. godine, pa da su tužiteljica i 1. tuženica predmetne nekretnine stekle temeljem dosjelosti u smislu odredbe čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12 i 81/15 - dalje: ZVDSP).

8. Drugostupanjski sud navodi da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena protiv 1. tuženice, te I. R.2 i V. V. (u odnosu na kojega je tužba povučena), da je I. R. kao osobi odsutnoj i nepoznata boravišta rješenjem Centra za socijalnu skrb postavljen skrbnik za poseban slučaj, da je tijekom postupka sud navodeći da je tuženik I. R.2 umro, nastavio postupak i pozvao tuženike od pod 2. do pod 6. kao njegove nasljednike da isti preuzmu, da je time što u daljnjem tijeku postupka nije pozivana skrbnica I. R.2 sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer u postupku radi diobe suvlasničke zajednice moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici pa kako je I. R.2 i nadalje ostao upisan u Z.U.1766 K.O. C., odbacuje tužbu.

9. U reviziji se postavljaju pravna pitanja, za koja revidentica drži da je pobijana odluka zasnovana na shvaćanu koje nije podudarno sa shvaćanjem revizijskog suda:

„1. Da li je drugostupanjski sud povodom utvrđene bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 11. imao ovlaštenje da pored ukidanja prvostupanjske presude ujedno odmah i odbaci tužbu tužiteljice?

2. Da li osoba upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine ima parničnu sposobnost i može biti (pa onda kao nužni suparničar i mora biti) stranka u postupku, pa čak i bez obzira na činjenicu da je riječ o umrloj osobi?“

10. Pritom, tužiteljica se pozvala na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 3006/1993-2 od 9. prosinca 1993., Rev 3530/1995-2 od 14. rujna 1999., Revr 766/04-2 od 6. travnja 2005., Rev 1025/03-2 od 26. siječnja 2005.

11. Iz revizije bi proizlazilo da je revidentica označila nasljednike I. R.2 nakon što je uvidom u zemljišnu knjigu ustanovila da su tuženici od pod 2. do pod 6. upisani temeljem rješenja o nasljeđivanju, pa je sud prvog stupnja pravomoćnim rješenjem od 12. travnja 2017. nastavio postupak i pozvao tuženike od 2. do 6. kao njegove nasljednike da isti preuzmu.

12. Postavljena pravna pitanja važna su za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

13. Odredbom članka 201. ZPP propisano je da, ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima - jedinstveni suparničari, smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli. Prema odredbi čl. 36. st. 1. ZVDSP, ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

14. Nužno suparničarstvo postoji u situaciji kada po prirodi stvari odnos može biti utvrđen samo u korist svih odnosno, protiv svih; dakle, njegova karakteristika jeste obligatornost, a uvjetovano je materijalnopravnim odnosom. Pritom, ne samo da se mora donijeti jedinstvena odluka nego u parnici kao procesnopravnom odnosu moraju i sudjelovati svi sudionici materijalnopravnog odnosa koji se smatraju jednom strankom u pogledu posljedica radnji koje poduzimaju.

15. Stoga je u situaciji kada je tužiteljica, iako svjesna da u cijelosti nije došlo do izmjene zemljišnoknjižnog stanja, smatrala za shodno tužbom obuhvatiti sve uknjižene suvlasnike i neuknjižene nasljednike knjižnog vlasnika, sud drugog stupnja ako je smatrao da to nije pravilno, trebao ukinuti prvostupanjsku odluku i uputiti sud da postupi prema odredbi čl. 109. ZPP, a ne odmah odbaciti tužbu.

16. Ako u parnici ne sudjeluju svi nužni suparničari, nije zadovoljeno načelo kontradiktornosti, nije omogućeno u punoj mjeri predlaganje dokaza, isticanje prigovora (materijalnopravnih i procesnopravnih), korištenje svih raspoloživih pravnih sredstava, a time može doći i do povrede prava stranke u smislu čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", MU broj 8/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10). Slijedom navedenog, za slučaj da tužbom nisu obuhvaćene sve osobe nužnog suparničarstva, sud je dužan postupiti prema odredbi čl. 109. ZPP pa se tužba koja bude dopunjena i podnesena sudu u ostavljenom roku ima smatrati uredno podnesenom onog dana kada je prvi put podnesena, pa je u tome sadržan odgovor na prvo postavljeno pitanje.

17. U odnosu na drugo postavljeno pitanje, prema pravnom shvaćanju ovog suda izraženom u više odluka, pa tako i onima koje navodi tužiteljica, umrla osoba nema procesnu parničnu sposobnost i ne može biti stranka u postupku.

18. Donoseći pobijanu odluku sud drugog stupnja je povrijedio pravila o stranačkoj sposobnosti te je njegova odluka nerazumljiva i proturječna, čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 8. i toč. 11. ZPP, pa je temeljem odredbe čl. 394. st. 4. u vezi st. 3. i st. 1. ZPP iz tog razloga valjalo ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti na ponovno suđenje time da će u nastavku postupka drugostupanjski sud ocijeniti sve ostale žalbene razloge.

Zagreb, 19. listopada 2022.

Predsjednik vijeća:

Branko Medančić, v.r.