REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 4465/2019-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika (dalje: tužitelja) 1. J. Š., OIB ... i 2. Z. D., OIB ... oboje iz V., koje zastupaju punomoćnici M. M. i B. M. odvjetnici u R., protiv tuženika-protutužitelja (dalje tuženici) 1. I. R., OIB ... iz T. B. i 2. Slavice Ružić OIB ... iz O., koje zastupa punomoćnik H. D. odvjetnik u K. radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed odlučujući o odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1161/2019-2 od 18. srpnja 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku broj P-306/2019-3 od 29. listopada 2018. u sjednici vijeća održanoj 19. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e :

Ukidaju se presuda Županijskog suda u Splitu broj Gž-1161/2019-2 od 18. srpnja 2019. i presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku broj P- 306/2019-3 od 29. listopada 2018 i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"1.) Utvrđuje se da su tužitelji, J. Š. iz V., OIB: ... i Z. D. iz V., OIB: ... , suvlasnici, svaki u ½ dijela, točno određenog dijela nekretnine oznake k.č. 80/G, a koja je upisana u z.k.ul. 4339 k.o. S., a koji je označen crvenom bojom na Geodetskom situacijskom nacrtu od 28. listopada 2015, izrađenom po ovlaštenom inženjeru geodezije B. P., a koji nacrt čini sastavni dio ove presude.

2.) Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

I. Nalaže se tužiteljima-protutuženicima: 1. J. Š. iz V., OIB: ... i 2. Z. D. iz V., OIB: ... , da tuženicima-protutužiteljima: 1. S. R. iz općine O., Nj., OIB: ... i 2. I. R. iz općine T. B., Š., OIB: ... kao vlasnicima, predaju u posjed, slobodnu od osoba i stvari " dio nekretnine upisane kao k.č.80/G, kuća i dvor površine 222 m2, upisana u zk.ul.4339 k.o. S., i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tužiteljima – protutuženicima solidarno nadoknaditi tuženicima- protutužiteljima trošak parničnog postupka uvećan za iznos zakonske zatezne kamate koja teče na taj iznos počevši od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

3.) Nalaže se tuženicima, nadoknaditi parnični trošak tužiteljima u iznosu od 12.187,50 kuna, zajedno s zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove odluke pa do isplate, po stopi određenoj sukladno odredbi članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana."

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

3. Protiv drugostupanjske presude tuženici su podnijeli reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP). Predlažu da se pobijana presuda preinači odnosno podredno ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a stranka ima pravo izjaviti reviziju (tzv. izvanredna revizija) protiv drugostupanjske presude u slučajevima u kojima se revizija ne može podnijeti prema st. 1. istog čl. (redovna revizija), ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, pa se tako primjerice navodi:

1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova;

2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem;

3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda drugostupanjskog suda se temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.

6.1. U reviziji koju podnosi na temelju odredbe čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP).

6.2. Iz sadržaja navedenih odredaba ZPP proizlazi da je za dopuštenost ove izvanredne revizije potrebno kumulativno ispunjenje sljedećih pretpostavki: da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da su uz pitanje određeno navedeni propisi i drugi važeći izvori prava koji se na njega odnose, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i da sadrži određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U slučaju kada reviziji nedostaje bilo koji od navedenih elemenata nema pretpostavki za razmatranje takve revizije u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.

7. U predmetnoj reviziji tuženici postavljaju sljedeća pravna pitanja:

„1. Može li se pravo vlasništva nekretnine temeljem dosjelosti utvrditi bez utvrđenja kvalitete posjeda u pogledu samostalnosti i poštenja posjeda (čl. 159. st. 1. i 3. ZVDSP i čl. 160. st. 2. ZVDSP)?

2. Može li se smatrati da je ispunjena pretpostavka samostalnosti posjeda za stjecanje prava vlasništva točno određenog dijela nekretnine dosjelošću kod prodavatelja (prednika sadašnjih posjednika) koji predstavljaju samo dio ukupnog broja zemljišno- knjižnih i stvarnih vlasnika i suposjednika te iste cijele nepodijeljene nekretnine (čl. 160. st.2. ZVDSP)?

3. Može li se smatrati da je ispunjena pretpostavka poštenja posjeda za stjecanje prava vlasništva točno određenog dijela nekretnine dosjelošću kod prodavatelja (prednika sadašnjih posjednika) koji predstavljaju samo dio ukupnog broja zemljišno- knjižnih i stvarnih vlasnika i suposjednika te iste cijele nepodijeljene nekretnine (čl. 160. st.2. ZVDSP)?

8. U odnosu na navedena pitanja tuženici navode da je u mnogobrojnim presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao i Županijskih sudova zauzeto drugačije pravno shvaćanje od onog izraženog u pobijanoj presudi.

9. Ovaj sud ocjenjuje da se radi o pitanjima koja ispunjavaju uvjete važnosti iz čl. 382. st. 2. ZPP.

10. Revizija je osnovana.

11. Kada je protiv presude suda drugog stupnja podnesena revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP-a revizijski sud pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

12. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi da su isti suvlasnici svaki u ½ dijela određenog dijela nekretnine oznake k.č. 80/g upisana u zk.ul. 4339 k.o. Soline označen crvenom bojom na Geodetskom situacijskom nacrtu od 28. listopada 2015., te protutužbeni zahtjev tuženika kojim isti traže predaju u posjed iste nekretnine.

13. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

- da su tužitelji kao kupci sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnina sa M. B. i B. J. 15. siječnja 2001. kojim su kupili nekretninu k.č. 81/g t.1. upisanu u zk.ul. 1167 k.o. S.,

- da su tužitelji 23. kolovoza 2001. sklopili i Dodatak kupoprodajnog ugovora kojim su korigirali oznaku nekretnine, tako da ona umjesto k.č. 81/g t.1. upisana u zk.ul. 1167 k.o. S., glasi k.č. 81/2g t.1. k.o. S. te je kao prodavatelj nadodan A. B.,

- da su tuženici kao kupci sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnina sa M. B., B. J., J. Č., M. Č. i N. J. 15. siječnja 2001. kojim su kupili nekretninu k.č. 80/g t.2. upisanu u zk.ul. 1154 k.o. S.,

- da su stranke nakon zaključenja navedenih ugovora uvedeni u posjede svojih nekretnina,

- da je tužiteljima predan u posjed i dio nekretnine u naravni dvorište uz kuću koji pripada k.č. 80/g t.2. upisana u zk.ul. 1154 k.o. S. koja je u vlasništvu tuženika,

- da su tužitelji u listopadu 2001. angažirali geodetu A. G. radi identifikacije kupljenih nekretnina.

14. Na temelju naprijed navedenih utvrđenja nižestupanjski su sudovi ocijenili tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim, a protutužbeni zahtjev tuženika neosnovanim. Sudovi obrazlažu svoje shvaćanje time da su prednici tužitelja, posjedovali, ne samo prodanu kuću, nego i predmetni dio dvorišta uz istu, te da su uračunavajući i vrijeme posjeda prednika tužitelja, tužitelji, stekli vlasništvo na prijeporu, kao dijelu nekretnine oznake k.č. 80/G k.o. S.

15. Takvo pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova ne prihvaća ovaj sud.

16. Odredbom članka 160. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje; ZVDSP), propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali neku stvar, kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, ili samo kao pošteni i samostalni posjednici.

17. Odredbom čl. 159. st. 2. ZVDSP-a propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je odredbom čl. 18. ZVDSP propisano da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), nadalje da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

18. Iz citiranih odredbi ZVDSP-a proizlazi da je za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću potrebno utvrditi kakvoću posjeda posjednika tj. tužitelja ili prednika tužitelja.

19. Iako nižestupanjski sudovi navode da se može zaključiti iz provedenog postupka da su prednici stranaka odnosno prodavatelji nekretnina posjedovali utužene nekretnine kao starinu tj. dugi niz godina prije nego su nekretnine prodane tužiteljima, ovaj sud ne može prihvatiti da to proizlazi iz provedenog postupka. Naime, na tu okolnost svjedoci nisu niti bili ispitivani, niti su navodi tužitelja tijekom postupka upućivali na kakvoću posjeda prednika tužitelja.

20. Kako je utvrđenje kakvoće posjeda tužitelja tj. njihovih prednika bitna za pravilnu primjenu materijalnog prava u predmetnoj stvari valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP prihvatiti reviziju tuženika i ukinuti presude nižestupanjskih sudova i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Zagreb, 19. listopada 2022.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.