REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M.M., Z., OIB:
…, zastupanog po punomoćniku M.M., odvjetniku u Z.,
protiv tuženika ŠKOLA P.M., Z., OIB:
…, zastupanog po punomoćniku M.L., odvjetniku u Z.,
radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. veljače 2024. u
nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice T.O.D., odvjetnika i
punomoćnika tuženika M.L., odvjetnika 20. ožujka 2024.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku škola P.M., Z., OIB …, da tužiteljici M.M. iz Z., OIB
…, isplati iznos od 4.932,26 EUR bruto, sa zakonskom zateznom
kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 31. prosinca

2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu
stopu utvrđuje banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o
obveznim odnosima, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za
svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, osim u dijelu
koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 4.932,26 EUR, kako
slijedi:

-na iznos od 24,22 EUR od dana 16. studenog 2015. godine do isplate,
-na iznos od 95,83 EUR od dana 16. prosinca 2015. godine do isplate,
-na iznos od 64,01 EUR od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate,
-na iznos od 26,18 EUR od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate,

-na iznos od 56,90 EUR od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate,
-na iznos od 118,54 EUR od dana 16. veljače 2017. godine do isplate,
-na iznos od 268,06 EUR od dana 16. ožujka 2017. godine do isplate,
-na iznos od 220,47 EUR od dana 16. lipnja 2017. godine do isplate,

-na iznos od 242,54 EUR od dana 16. srpnja 2017. godine do isplate,
-na iznos od 255,37 EUR od dana 16. kolovoza 2017. godine do isplate,
-na iznos od 240,38 EUR od dana 16. rujna 2017. godine do isplate,

2 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

-na iznos od 265,85 EUR od dana 16. listopada 2017. godine do isplate,
-na iznos od 69,08 EUR od dana 16. travnja 2018. godine do isplate,
-na iznos od 164,26 EUR od dana 16. svibnja 2018. godine do isplate,
-na iznos od 234,86 EUR od dana 16. lipnja 2018. godine do isplate,
-na iznos od 41,56 EUR od dana 16. kolovoza 2018. godine do isplate,
-na iznos od 234,86 EUR od dana 16. rujna 2018. godine do isplate,
-na iznos od 275,58 EUR od dana 16. listopada 2018. godine do isplate,
-na iznos od 234,86 EUR od dana 16. studenoga 2018. godine do isplate,
-na iznos od 248,47 EUR od dana 16. prosinca 2018. godine do isplate,
-na iznos od 261,93 EUR od dana 16. siječnja 2019. godine do isplate,
-na iznos od 33,91 EUR od dana 16. svibnja 2019. godine do isplate,
-na iznos od 43,81 EUR od dana 16. lipnja 2019. godine do isplate,
-na iznos od 199,75 EUR od dana 16. srpnja 2019. godine do isplate,
-na iznos od 224,33 EUR od dana 16. kolovoza 2019. godine do isplate,
-na iznos od 239,11 EUR od dana 16. rujna 2019. godine do isplate,
-na iznos od 31,97 EUR od dana 16. studenog 2019. godine do isplate,
-na iznos od 265,25 EUR od dana 16. prosinca 2019. godine do isplate,
-na iznos od 250,32 EUR od dana 16. siječnja 2020. godine do isplate, sve u roku od
15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjeva tužiteljice M.M.iz Z., , OIB …, u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na svaki
pojedini iznos iz točke I. izreke, tekućih od 15.-og u mjesecu do 15.-og u idućem
mjesecu, te u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od

4.932,26 eur kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku škola P.M., Z., OIB … da tužiteljici M.M. iz Z., OIB
…, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.651,53 eur, sa
zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. ožujka 2023. do isplate po stopi koja
se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje
je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena,
u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica navodi u tužbi i tijekom postupka da je zaposlena kod tuženika na
radnom mjestu pomoćne kuharice, od 2.11.2006. Tužiteljica je bila uznemiravana na
radnom mjestu od strane radnika tuženika S.B., kuhara, koji ju je
kontinuirano i godinama maltretirao, uznemiravao i zlostavljao, zbog čega je
tužiteljica zatražila da joj tuženik zaštiti dostojanstvo te je podnijela tužbu zbog
uznemiravanja, a u parničnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Pr-
5208/2018 donesena je presuda, potvrđena presudom Županijskom suda u
Bjelovaru, poslovni broj Gž R-110/2019 od 4.7.2019., kojom je utvrđeno da je
tužiteljica uznemiravana na radnom mjestu tuženika te je tuženiku naloženo zaštiti
dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da se tužiteljici osiguraju
uvjeti rada u kojima neće biti izložena uznemiravanju kao i da poduzme preventivne

3 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

mjere radi osiguranja takvih uvjeta. Nadalje je naloženo tuženiku tužiteljici isplatiti
iznos od 20.000,00 kn na ime neimovinske štete.

2. Tužiteljica zbog uznemiravanja kojemu je bila izložena na radnom mjestu
trpi pored neimovinske štete i imovinsku štetu, a koja se sastoji od razlike između
naknade plaće za vrijeme trajanja bolovanja na kojem je bila zbog uznemiravanja,
zbog posljedica po zdravlje zbog izloženosti uznemiravanju, i plaće koju bi dobivala
da je bila zdrava i da je radila. Posrijedi je razdoblje od listopada 2015. do prosinca

2019., te tužiteljica potražuje, nakon provedenog knjigovodstveno financijskog
vještačenja, razliku plaće od ukupno 4.932,26 EUR sa zakonskom zateznom
kamatom koja teče na svaki mjesečni iznos razlike plaće od svakog 15.tog u
mjesecu.

3. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da tužiteljica nema
aktivnu legitimaciju potraživati razliku u dohotku, po predmnijevanom otvaranja
bolovanja u utuženom razdoblju. Iz presude na koju se tužiteljica poziva u tužbi,
presuda Županijskog suda u Bjelovaru (poslovni broj Gž R-110/2019), ne proizlazi
postojanje uzročno posljedične veze između štetne radnje za koju bi odgovarao
tuženik i štete za koju tužiteljica tvrdi da ju je pretrpjela.

4. Navodi se da tužiteljica u tužbi upire na nalaz i mišljenje sudskog vještak
mrs. N.L.B. od 12.9.2017. izrađenog za potrebe spisa Pr-5208/2018, no
isti je kontradiktoran i nepotpun te nije zasnovan na medicinskoj dokumentaciji
liječnika primarne zdravstvene zaštite, odnosno na zdravstvenom kartonu tužiteljice.

5. Tužiteljica potražuje naknadu između razlike u plaći za cjelokupno razdoblje
korištenje bolovanja, ali sva bolovanje nisu korištena zbog iste dijagnoze, bolesti šifre
F43.2 (poremećaj prilagodbe), kao moguće posljedice uznemiravanja.

6. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u presudu Županijskog suda u
Bjelovaru Gž R-110/2019 (str. 5-10 spisa), karton bolovanja pacijenta (str.16 spisa),
potvrdu o uplatama banke (str. 17-20 spisa), medicinsku dokumentaciju (str.
51-123 spisa), dopis H.Z.Z.O od 7.8.2020. (str. 134 spisa), obračunske isprave za
isplatu plaće tužiteljice u spornom razdoblju (str. 138-211 spisa), te je proveo
vještačenje po vještacima dr. V., specijalist medicine rada i dr. H. na
okolnost utvrđenja uzročno posljedične veze između bolovanja tužiteljice od

1.1.2015. i bolesti nastale kao posljedice uznemiravanja (str. 222-225 spisa),
saslušanjem vještaka dr. V. (str. 254-255 spisa), vještaka dr. V. i dr.
K.H. (str. 259-261 spisa) te financijsko vještačenje po vještaku D.S. (str. 272-280 spisa) te saslušanjem vještaka D.S. (str. 290-291 i
315 spisa), te dopunom vještačenja (str. 298-307 spisa).

8. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

9. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

4 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

10. Nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju zaposlena kod tuženika
kao pomoćna kuharica.

11. Uvidom u presudu Županijskog suda u Bjelovaru Gž R-110/2019 od

4.7.2019. utvrđeno je da je presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj
Pr-5208/2018 od 18.4.2019. preinačena u djelu kojim je odbijen dio tužbenog
zahtjeva radi utvrđenja da je tužiteljica uznemiravana na radnom mjestu te u dijelu u
kojem tužiteljica traži naložiti tuženiku da zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme
obavljanja posla tako da joj osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena
uznemiravanju te u dijelu radi naknade štete u iznosu od 20.00,00 kn te je istom
presudom utvrđeno da je tužiteljica uznemiravana na radnom mjestu kod tuženika,
tuženiku je naloženo zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako
da joj osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena uznemiravanju te da poduzme
preventivne mjere radi osiguranja navedenih uvjeta te je tuženiku naloženo isplati
tužiteljici 20.000,00 kn na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom
koja teče od 10.1.2017 do isplate.

12. Prigovor nedostataka aktivne legitimacije je neosnovan. Tužiteljica
predmetnom tužbom potražuje razliku plaće, budući smatra da je zbog
uznemiravanja kojem je bila izložena na radnom mjestu, zbog bolesti koju je zbog
toga imala, morala biti na bolovanju, zbog čega joj je nastala šteta kao razlika između
naknade plaće koju je primala tijekom bolovanja i bruto plaće koju bi ostvarila da nije
bila na bolovanju. U odnosu na navedeno potraživanje tužiteljica je aktivno
legitimirana.

13. Tuženik je prigovorio postojanju uzročno posljedične veze između
bolovanja tužiteljice u spornom razdoblju i uznemiravanja kojem je tužiteljica bila
izložena na radnom mjestu.

14. Sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku medicine rada dr.
D.V. i vještaku neuropsihijatru dr. D.K.H. koji su u
nalazu i mišljenju od 19. 1. 2021. utvrdili da je tužiteljica zbog zlostavljanja na radnom
mjestu od nadređenog kolege razvila psihičke probleme dijagnosticirane po
psihijatru. Prema MKB 10 problemi su dijagnosticirani kao F43,2 što označava
poremećaj prilagodbe, a što uključuje stanje subjektivnog distresa i emocionalnog
poremećaja, što remeti socijalno funkcioniranje i postignuća; kao F45, što označava
somatiformne poremećaje, čije je glavno obilježje učestalo iznošenje tjelesnih
simptoma, zajedno sa zahtjevima za medicinskim pretragama; kao F43,0 što
označava akutnu reakciju na stres a pojavljuju se kao reakcija na iznimno jak fizički i
psihički stres; kao F41,2 što označava anksiozno depresivni poremećaj; kao F34,1,
što označava distimiju, što uključuje dugotrajno depresivno raspoloženje koje ne
ispunjava kriterije za ponavljajući depresivni poremećaj. Navedeni poremećaji utjecali
su na radnu sposobnost tužiteljice te je radi istih tužiteljica bila na bolovanju od

27.10. do 30.11. 2015., od 1.12.2015. do 12.2.2016., od 9.12.2016. do 29.9.2017.,
od 9.3.2018. do 31.12.2018., te od 3.5.2019 pa nadalje. Psihički poremećaji su
uzročno posljedično povezani sa stresovima nastalim kao posljedica odnosa
(uznemiravanja) na radnom mjestu, radi kojih je tužiteljica u kontinuiranom tretmanu
od 27.10.2015.

5 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

15. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tuženik podneskom od 26.2.2021.

16. Na ročištu 6.10.2021. zbog prigovora kojeg je tuženik imao na nalaz i
mišljenje, saslušan je vještak dr. V. koji je iskazao da je pri izradi nalaza i
mišljenja koristio podatke iz sudskog spisa. Potrebni podaci za tužiteljicu navedeni su
u zdravstvenom kartonu iz kojeg ne proizlazi da je ista prije 27.10.2015. koristila
bolovanje zbog psihičkih poremećaja. Činjenica da je tužiteljica iznosila i podatke
vezane za ratnu traumu iz prošlosti kao uzrok akutne reakcije na stres ne znači ništa
u konkretnom slučaju jer da se taj stresogeni učinak kumulirao, tužiteljica ne bi bila
na bolovanju zbog akutne reakcije na stres, već zbog PTSP-a. Na tužiteljičinu radnu
sposobnost i omjer utjecala je akutna reakcija na stres nastala kao posljedica
uznemiravanja od strane djelatnika tuženika u omjeru od 100%. Svi nadnevci
bolovanja tužiteljice bili su u uzročno posljedičnoj vezi s psihičkim poremećajem
nastalim zbog problema na poslu. Bolest koja je utjecala na privremenu radnu
nesposobnost tužiteljice, odnosno bolovanja, bila je akutna reakcija na stres.
Bolovanja su bila medicinski opravdana. Razlog otvaranja svakog pojedinačnog
bolovanja je isti. Psihički stres kumulirao je probleme na poslu koji su se nastavili, a
to je zahtijevalo sve duža bolovanja. Prvo bolovanje trajalo je oko 5 tjedana, drugo 2 i
pol mjeseca, treće 10 mjeseci, i dalje su bila sve duža bolovanja.

17. Vještaci dr. V. i dr. K.H. saslušani su zajedno na
ročištu 9.3.2022. te su iskazali da dijagnoze tužiteljice jesu uzrokovane štetnim
događajem, vještaci su naveli u nalazu i mišljenju šifru MKB-10 koja je važeća u RH.
Na osnovi šifre i nalaza psihijatra proizlazi da su poremećaji radi kojih se tužiteljica
javljala na pregled i liječenje uzrokovani stresom, tim nalazima se navode dijagnoze
od reakcije na stres: poremećaj prilagodbe, anksiozno depresivni poremećaji itd. Sve
se to navodi kao posljedica traumatizirajućeg događaja. Prema procjeni psihijatra koji
je pratio tužiteljicu bolovanja su bila određena prema njegovoj procjeni i određenim
šiframa iz čega slijedi da postoji uzročno posljedična veza između navedenih bolesti i
stanja i bolovanja na kojima je bila tužiteljica. Bolovanja su bila zbog opisanih bolesti i
stanja, a dužina bolovanja je procjena liječnika koji joj je odredio bolovanje. Uzrok
bolovanja otvorenog 27.10.2015. bila je laboralna problematika, nakon čega je
tužiteljica razvila stres, napetost, odnosno anksioznost, to je dovelo do sloma
adaptacionih mehanizama. Tužiteljica je pri pregledu bila fiksirana na proživljena
zlostavljanja od strane nadređenog kolege, nakon čega joj je propisana
medikamentozna terapija. To je bolovanje vođeno do 30.11.2015., ali je nastavljeno
zbog promjene šifre uzrokovane pogoršanjem psihičkog stanja. Drugo bolovanje od

9.12.2016. do 29.9.2017. bilo je uzrokovano ponovljenom reakcijom na stres,
laboralnom problematikom, koju je doživjela nakon kontakta s ravnateljicom, obzirom
nije bila zaštićena od nadređenog kolega, pored prethodne šifre F43.2 tada je
upisana šifra F43.0 koja prema međunarodnoj kvalifikaciji bolesti označava akutnu
reakciju na stres zbog težine psihičkog stanja tužiteljice te joj je preporučeno bolničko
liječenje. Bolovanje od 9.3.2018. do 31.12.2018. bilo je vezano za recentne događaje
na poslu koji su doveli do daljnjeg pogoršanja psihičkog stanja tužiteljice. Tijekom tog
perioda provodila je redovitu psihoterapiju u sklopu dnevne psihijatrijske bolnice.
Bolovanje od 3.5.2019. bilo je uzrokovano ponavljanjem repetitivnih stresnih
događaja. Vještaci su ponovili da su bolesti pod kojima su se vodila bolovanja
tužiteljice u uzročno posljedičnoj vezi s uznemiravanjem tužiteljice na poslu, nadalje
su se očitovali da bolesti koje se navode u medicinskoj dokumentaciji koja prileži

6 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

spisu mogu nastupiti kao posljedica uznemiravanja na radnom mjestu. Ne proizlazi
da bi neko bolovanje bilo otvoreno zbog razloga što bi tužiteljica bila nezadovoljna
sudskom odlukom već zbog psihičkog poremećaja. Bolovanje koje je šifrirano s
F43.0, akutna reakcija na stres, nastala je nakon kontakta s ravnateljicom, nakon što
je tužiteljica istu zamolila da je zaštiti od maltretiranja nadređenog kolege. Tužiteljica
je zadobila i druge poremećaje koji su bili nadogradnja na već postojeći stres.
Vještaci su naveli da nisu čitali iskaz stranaka i svjedoka u spisu koji se vodio zbog
uznemiravanja već su citirali pojedine konkretne postupke iz medicinske
dokumentacije, odnosno iz anamneze, a to je ono što je pacijent ispričala liječniku.
Vještaci su se očitovali da ne mogu odgovori na pitanje da li postoje parametri dužine
bolovanja niti je to njihov zadatak.

18. Sud nalaz i mišljenje vještaka dr. V. i dr. K.H.
ocjenjuje kao stručan i uvjerljiv. Vještaci su odgovorili u cijelosti na zadatak
vještačenja, pri čemu su se koristili medicinskom dokumentacijom koja prileži spisu i
koju su analizirali. Vještaci su se usmeno iscrpno očitovali na sve primjedbe tuženika
i pojasnili su svoja utvrđenje iz nalaz i mišljenja, opisali su i pojasnili svaku pojedini
šifru pod kojom su se vodila bolovanja tužiteljice te su utvrdili da je uzrok svih
bolovanja, koja su precizirali u nalazu i mišljenju, odnosno da su sve šifre pod kojima
su se vodila bolovanja, a vezano za bolesti tužiteljice, u uzročno posljedičnoj vezi sa
uznemiravanjem kojemu je tužiteljica bila izložena na radnom mjestu. Po stavu suda
tuženik sa svojim prigovorima, a obzirom na stručne i iscrpne odgovore vještaka, nije
uspio dovesti u pitanje nalaz i mišljenje vještaka i njihova utvrđenja iz istog.
Napominje se da su vještaci, osim u nalazu i mišljenju, i usmeno na ročištu pojasnili
šifru svakog pojedinog bolovanja bolesti i stanja koje te šifre označavaju i razloge
zbog kojih je do istih došlo.

19. Slijedom navedenog, na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. V. i
dr. K.H. utvrđeno je postojanje uzročno posljedične veze između
bolovanja na kojima je bila tužiteljica i psihičkih poremećaja koji su kod iste nastali
zbog uznemiravanja na radnom mjestu, odnosno da su psihički poremećaji koji se
navode u medicinskoj dokumentaciji i zbog kojih su tužiteljici otvarana bolovanja
posljedica uznemiravanja na radnom mjestu (pod šiframa F43,2, F45, F43, F41,2,
F34,1), a radi su o bolovanjima na kojima je tužiteljica bila od 27.10. do 30.11.2015.,
od 1.12.2015. do 12.2.2016., od 9.12.2016. do 29.9.2017., od 9.3.2018. do

31.12.2018., te od 3.5.2019. i dalje.

20. Pravomoćno sudskom presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni
broj Gž R-110/2019 od 4.7.2019. utvrđeno je da je tužiteljica bila uznemiravana na
radnom mjestu kod tuženika te je naloženo tuženiku zaštiti dostojanstvo tužiteljice za
vrijeme obavljanja posla.

21. Slijedom navedenog, obzirom je tužiteljica bila uznemiravana na radnom
mjestu od strane drugog djelatnika, što je utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom,
obzirom je tužiteljica bila na bolovanjima, pri čemu je u ovom postupku medicinskim
vještačenjem po vještacima dr. V.i dr. K.H. utvrđeno da
postoji uzročno posljedična veza između psihičkih bolesti koje su se javile kod
tužiteljice kao posljedica uznemiravanja na radnome mjestu i određivanja bolovanja
istoj (koje su periode bolovanja vještaci precizirali u nalazu i mišljenju) to je tuženik
dužan tužiteljici naknaditi štetu koju je pretrpjela, budući je ista tužiteljici nastala na

7 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

radu, a koja uključuje i imovinsku štetu koja se sastoji od razlike naknade plaće koju
je primala tijekom bolovanja i bruto plaće koju bi ostvarila da nije bila na bolovanju,
odnosno da je radila, sukladno odredbi čl. 111. stav. 1 Zakona o radu kojom je
propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan
radniku nadoknaditi štetu općim propisima obveznog prava. U konkretnom slučaju
tužiteljica je na radnom mjestu bila izložena uznemiravanjima drugog djelatnika što je
utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom te je zbog takvog postupanja razvila
bolesti zbog kojih je bila na bolovanjima, što je utvrđeno medicinskim vještačenjem u
ovom postupku.

22. U ovoj pravnoj stvari provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje
po vještaku D.S., sa zadatkom da utvrdi razliku između pretpostavljene
bruto plaće tužiteljice i naknade bruto plaće koju je primala u razdoblju 1.1.2015. do

5.12.2019. U nalazu i mišljenju od 25.4.2022. vještak je utvrdila da razlika obračuna
plaće iznosi 38.374,34 kn za utuženo razdoblje, ukoliko se u to uključe potpore
isplate za bolovanje, a ako nisu uključene, onda razlika iznosi 52.504,38 kn.

23. Tuženik je prigovorio nalaza i mišljenju vještaka D.S. te je sud
saslušao vještaka na ročištu 10.11.2022. Vještak je navela da je obračun izvršila na
temelju provjere platnih lista tužiteljice iz kojih su razvidni elementi bruto plaće, pri
čemu je vještak utvrđivala razliku bruto plaće za ona razdoblja kada je tužiteljica bila
na bolovanjima sukladno utvrđenjima vještaka medicinske struke, te je samo ta
razdoblja, kada je tužiteljica bila na bolovanjima koja su bila posljedica bolesti zbog
uznemiravanja na radnome mjestu, onako kako su to utvrdili vještaci medicinske
struke, uzela u obzir kada je izračunavala razliku plaće. Relevantna dokumentacija
za izračun koju je koristila je obračun plaće koji prileži spisu te je iz obračuna moguće
utvrditi koja bi joj plaća bila isplaćena da je radila u razdobljima kada je koristila
bolovanje te iz kojih je utvrdila koji su joj iznosi isplaćivani na ime naknade za vrijeme
bolovanja. Navela je nadalje da je sve elemente na koje je tuženik u prigovoru upirao,
a to su dodatak sporazumu, koeficijent i postotak minulog rada utvrdila iz
obračunskih isprava za isplatu plaće jer se isti tamo navode te se radi o obračunskim
ispravama koje je sastavio tuženik.

24. Vještak je izradila dopunsko vještačenje od 9.1.2023. na način da za
razdoblje od 42 dana bolovanja utvrdila razliku između bruto plaće koju bi tužiteljica
ostvarivala tijekom bolovanja i naknadu plaće koju je primala u tom razdoblju. Vještak
je utvrdila da i u tom slučaju razlika iznosi 38.374,34 kn što preračunato u euro iznosi

5.093,17 eura.

25. Tuženik je prigovorio dopunskom nalazu i mišljenju stoga je sud pozvao
vještaka radi očitovanja na ročište 7.9.2023. te je vještak navela da se u svom
ranijem usmenom očitovanju očitovala i o primjedbama koje je tuženik iznio u
prigovoru na njen dopunski nalaza i mišljenje te je napomenula da je od
zavoda dobila očitovanje vezano za refundaciju bolovanja
nakon 42 dana iz kojeg proizlazi da H.Z.Z.O. nije dobio nikakvu dokumentaciju od
tuženika o refundaciji naknade za bolovanje nakon 42 dana bolovanja.

26. U nalazu i mišljenju vještak S. nije izradila izračun na način da uzme
u obzir isključivo razdoblja bolovanja kada je prema nalazu i mišljenju dr. V. i
dr. H. tužiteljica bila na bolovanju isključivo zbog bolesti koje su nastale kao

8 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

posljedica uznemiravanja na radnom mjestu, a koja su bolovanja vještaci precizno
naveli u nalazu i mišljenju, stoga je sud pozvao vještaka D.S. da izradi još
jedan dopunski nalaz i mišljenje u kojem će izračunati razliku između naknade plaće
za vrijem bolovanja i bruto plaće tužiteljice koju bi primala da nije bila na bolovanju,
obuhvatiti isključivo razdoblja bolovanja koja su bila posljedica bolesti razvijenih zbog
uznemiravanja, svve sukladno utvrđenju vještaka dr. V.i dr. H.
Vještak je izradila dopuna nalaza i mišljenja 1.11.2023. te je u tabeli 4 prikazala
razliku bruto plaće uzevši u obzir isključivo razdoblja bolovanja za koja su vještaci dr.
V. i dr. H. utvrdili da su u uzročno posljedičnoj vezi s bolestima koje
je tužiteljica razvila zbog uznemiravanja na radnom mjestu.

27. Iz dopune nalaze i mišljenje, odnosno iz table 4 istog, razvidno je da
razlika između pretpostavljene bruto plaće tužiteljice i naknade bruto plaće u
razdobljima koja su vještaci medicinske struke naznačili u svom nalazu i mišljenju
kao bolovanja zbog bolesti koje su nastale kao posljedica uznemiravanja na radnome
mjestu, uzevši u obzir i potpore isplate za bolovanje, isplaćene u istom razdoblju,
iznosi 4.232,26 eur.

28. Vještak je u još jednom pri usmenom očitovanju 1.2.2024. navela da je u
stupcu 3. tabele 4. dopune nalaza i mišljenja naznačila iznose između
pretpostavljene bruto plaće i naknade za bolovanje te još jednom navela da je uzela
u obzir pri izračunu i potpore za bolovanje, i to točno onako kako to proizlazi iz
podataka koje je dostavio tuženik.

29. Sud prihvaća dopunu nalaza i mišljenje vještaka D.S. od

1.11.2023., odnosno izračun naznačen u tabeli 4 istog kao stručan i objektivan,
budući je dopuna sastavljena po pravilima struke i temelji se na dokumentaciji i
podacima vezano za izračun bruto plaće tužiteljice dostavljenima u spis od strane
tuženika. Iz tabele 4 dopune nalaza i mišljenja razvidno je da je vještak izvršila
izračun između pretpostavljene bruto plaće tužiteljice u spornom razdoblju i nakade
plaće koju je primala za vrijeme bolovanja, i to samo za ona razdoblja za koja prema
nalazu i mišljenju vještaka dr. V. i dr. H. postoji uzročno posljedična
veza između bolovanja i bolesti koja su se javila kod tužiteljice kao posljedica
uznemiravanja na radnom mjestu. Iz nalaza i mišljenja i dopunskog nalaza i mišljenja
vještaka D.S. te iz njezinih usmenih očitovanja razvidno je da je
pretpostavljenu bruto plaću tužiteljice utvrdila prije svega iz isplatnih lista koje je
sastavio tuženik te je razvidno da je uzela u obzir pri izračunu i potpore za bolovanje,
što proizlazi iz izračuna iz njezina nalaza i mišljenja i usmenih očitovanja vještaka, a
tuženik nije uspio dokazati suprotno, odnosno da vještak isplaćene potpore nije uzela
u obzir, nije predložio provedbu novog financijskog vještačenja te se očitovao da ne
predlaže provođenje novog financijskog vještačenja.

30. Tuženik je u tijeku postupka naveo da je tužiteljica zloupotrebljavala pravo
na bolovanje te da to slijedi iz dopisa H.Z.Z.O.-a upućenog tuženiku od 26.8.2023. (str.
327 spisa). U istom se navodi da H.Z.Z.O. ne može udovoljiti zahtjevu tuženika za
povrat isplate naknade plaće tužiteljici za razdoblje od 1.12.2021. do 4.1.2022. te se
citira čl. 53. st. 1 toč. 6 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojem
osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako izabrani doktor, ovlaštena osoba ili
tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu privremene nesposobnosti utvrdi da se ne
pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz

9 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

mjesta prebivališta, odnosno boravišta ili zlorabi privremenu nesposobnost na neki drugi način.

31. Iz navedenog dopisa razvidno je da se odnosi na razdoblje od 1.12.2021.
do 4.2.2022., odnosno na bolovanja na kojima je tužiteljica bila u tom razdoblju, a
predmet ovog postupka nisu bolovanja u razdoblju koje se navodi u dopisu H.Z.Z.O.-a (
iz kojeg slijedi da se ne može udovoljiti zahtjevu tuženika za povratom isplaćene
naknade plaće tužiteljici), već su predmet ovog postupka bolovanja u razdoblju od
listopada 2015. do prosinca 2019, stoga eventualna zlouporaba prava na bolovanja
tužiteljice u kasnijem razdoblju od 1.12.2021. pa nadalje nisu od nikakvog utjecaja na
donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari te je sud slijedom navedenog odbio i sve
daljnje dokazne prijedloge tuženika na okolnost utvrđivanja eventualne zlouporabe
prava na bolovanje tužiteljice.

32. Slijedom svega naprijed navedenog, utvrđeno je u ovom postupku da je
zbog uznemiravanja kojem je bila izložena na radnom mjestu tužiteljica razvila bolesti
zbog kojih je bila na bolovanjima od 27.10. do 30.11. 2015, od 1.12.2015. do

12.2.2016., od 9.12.2016. do 29.9.2017, od 9.3.2018. do 31.12.2018. i od 3.5.2019.
pa nadalje (što proizlazi iz nalaza i mišljenje dr. V. i dr. H.), te da
razlika između naknade plaće za vrijeme tih bolovanja i pretpostavljene bruto plaće
koju bi tužiteljica primala da nije bila na bolovanju u tim razdobljima iznosi ukupno

4.932,26 eur (što je utvrdila vještak S. u tabeli 4 dopune nalaza i mišljenja).
Tuženik je kao poslodavac tužiteljice dužan nadoknaditi istoj štetu koju je pretrpjela
na radu, a to uključuje i naknadu imovinske štete, odnosno izgubljene zarade
tužiteljice koju čini razlike između naknade plaće za vrijeme bolovanja i
pretpostavljene bruto plaće tužiteljice, stoga je naloženo tuženiku isplatiti tužitelji
iznos od 4.932,26 eur.

33. Na pojedinačne iznose razlike plaće tužiteljica osnovano potražuje
zakonsku zateznu kamatu temeljem čl. 29. st. 1 ZOO. Međutim ista teče od 16-og u
mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec, budući ju je tuženik bio dužan isplatiti
tužiteljici najkasnije do 15-og u idućem mjesecu pa zakonske zatezna kamata teče
od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec, stoga je tužiteljica odbijena s dijelom
tužbenog zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate od petnaestog u mjesecu za
mjesec za koji se potražuje razlika do petnaestog u idućem mjesecu (kada najkasnije
dospijeva plaća za prethodni mjesec).

34. Tužiteljica osnovanu potražuje zakonsku zateznu kamatu koja teče od 16-
og u mjesecu u odnosu na razliku plaće za prethodni mjesec na temelju čl. 29 st. 1
ZOO-a., ali istu je valjalo odbiti s dijelom zahtjeva za isplatom zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto
iznosu od 4.932,26 eur. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa,
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15.
stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12,
144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3.
Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele
isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu
oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju
dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na

10 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu,
odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na
naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od

02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.).

35. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1.
ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO
(NN 78/15) do 31.12.2022., a od 1.1.2023. pa do isplate na Uredbi o izmjenama
Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22).

36. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155.
stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici,
zastupanoj po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je parnični trošak prema zadnje
istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), i to za: sastav tužbe 100 bodova OT (tbr.
7/1), sastav podneska od 10.3.2020. kojim se očitovala na odgovor na tužbu 100
bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 8.7.2020. 100 bodova OT (tbr. 9/1), sastav
podneska 20.7.2020. 25 bodova OT (tbr. 8/4),sastav podneska od 1.2.2021. kojim se
očitovala na nalaz i mišljenje vještaka 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište

6.10.2021. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 9.3.2022. 100 bodova OT (tbr.
9/1), sastav podneska od 16.5.2022 kojim se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka
financijske struke 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 10.11.2022. 100
bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 7.9.2023. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na
ročište 19.10.2023. 100 bodova OT (tbr. 9/1), sastav podneska od 9.11.2023. kojim
se očitovala na dopunski nalaz i mišljenje i uredila tužbeni zahtjev o kojem je sud
odlučivao 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 1.2.2024. 100 bodova OT (tbr.
9/1), pristup na ročište za objavu presude 50 bodova OT (tbr. 9/2)- ukupno 1275
bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eura za jedan
bod iznosi 2.550,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 3.187,50 eur.

37. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko
vještačenje od 265,45 eur, te kombiniranog medicinskog vještačenja od 199,08 eur
budući je provedba ovih dokaza bila neophodna za ishod parnice, slijedom čega
parnični trošak priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 3.651,53 eur.

38. Tužiteljici u parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 18.2.2021., 17.1.2023. jer nisu bili potrebni za vođenje postupka.

39. Tužiteljica osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni
trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2.
Ovršnog zakona.

40. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 20. ožujka 2024.

Sudac: Dario Partl, v.r.

11 Poslovni broj: 18 Pr-3265/2019-72

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući
od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem
ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku

Rj.:

1. Presuda nepravomoćna 2. Vidi upisnik "Pr"

3. Kalendar 30 dana