REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 801/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića, člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća i Željka Pajalića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja O. b. d.d., S., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva H. & p. d.o.o., protiv tuženika 1. Z. B., OIB: ..., 2. Đ. B., OIB: ..., oboje iz R., i oboje zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V. i p. d.o.o., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-103/2016 od 25. travnja 2016., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 2139/2010 od 15. travnja 2015., u sjednici održanoj 19. listopada 2022.,
r i j e š i o j e :
I. Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-103/16 od 25. travnja 2016. i presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2139/2010 od 15. travnja 2015., te se tužba odbacuje kao nedopuštena.
II. Nalaže se tužitelju naknaditi 1. tuženiku Z. B. i 2. tuženici Đ. B. parnični trošak u iznosu od 40.062,50 kuna / 5.317,21 eura (fiksni tečaj konverzije 7,53450) u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 10.593,75 kn / 1.406,03 eura kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda čija izreka glasi:
''1. Nalaže se tuženicima 1. Z. B., OIB: ..., 2. Đ. B. iz K., OIB: ..., da tužitelju S. G. - S. B. d.d. S., OIB: ..., solidarno isplate iznos od 2.225,10 Eur sa zakonskim zateznim kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanim za 5 postotnih poena, tekućim od dana 17.09.2008. g. do isplate, iznos od 261,69 Eur na ime dospjele redovne kamate, iznos od 127,35 Eur na ime dospjele zakonske zatezne kamate, sve u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju tužitelja na dan plaćanja, sve u roku od 15 dana.
2. Nalaže se tuženiku Z. B., OIB: ..., da tužitelju S. G. - S. B. d.d. S., OIB: ..., isplati iznos od 9.744,27 Eur sa zakonskim zateznim kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanim za 5 postotnih poena, tekućim od dana 17.09.2008. g. do isplate, iznos od 1.183,36 Eur, na ime dospjele redovne kamate, iznos od 496,63 Eur na ime dospjele zakonske zatezne kamate, sve u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju tužitelja na dan plaćanja, sve u roku od 15 dana.
3. Nalaže se Z. B., OIB: ... i Đ. B. iz K., OIB: ..., da naknade tužitelju troškove postupka u iznosu od 31.440,44 kn sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.''.
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 – dalje: ZPP) podnose tuženici zbog pravnog pitanja za koje drže da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Tužitelj je u odgovoru na reviziju predložio odbiti je kao neosnovanu.
4. Revizija je osnovana.
5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev radi povrata iznosa novca kojeg je korisniku dva kredita – 1. tuženiku dao na raspolaganje i isplate ugovorene i zatezne kamate, s tim da je kod drugog ugovora o kreditu 2. tuženica bila solidarni dužnik.
6. Pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da:
- je pravni prednik tužitelja kao kreditor 11. ožujka 2004. sklopio Ugovor o kreditu broj 64059/04 sa Z. B. kao korisnikom kredita kojim mu je stavljen na raspolaganje novčani iznos od 15.000,00 eura,
- je pravni prednik tužitelja kao kreditor 06. rujna 2005. sklopio Ugovor o kreditu broj 87752/05 sa Z. B. kao korisnikom kredita i Đ. B. kao solidarnim dužnikom kojim je korisniku kredita stavljen na raspolaganje novčani iznos od 3.000,00 eura,
- je prvi ugovor o kreditu solemniziran od strane javnog bilježnika te ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta (ovršna je isprava),
- su za drugi ugovor o kreditu tuženici dali pravnom predniku tužitelja izjave o suglasnosti zapljene na temelju kojih se tužitelj može naplatiti zapljenom dijela njihove plaće i svih njihovih računa (imaju učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi),
- su tuženici pravodobno, tijekom prvostupanjskog postupka, istaknuli prigovor nedostatka pravnog interesa za vođenje ove parnice na strani tužitelja.
7. U povodu revizije iz članka 382. stavka 2. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.
8. Tuženici u reviziju postavljaju sljedeće pravno pitanje:
"Ima li tužitelj pravni interes za vođenje parničnog postupka u kojem od suda traži donošenje kondemnatorne odluke kojom bi se tuženicima naložilo da plate tužitelju tražbinu za koju on već ima u posjedu ovršnu ispravu temeljem koje može zatražiti provođenje ovrhe protiv tuženika radi naplate upravo te iste tražbine?".
Kao na razlog važnosti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni pozvali su se na odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5595/2009 od 22. ožujka 2011.
9. U odnosu na to pitanje nižestupanjski sudovi su zaključili da je pravni interes procesna pretpostavka samo za podnošenje tužbe na utvrđenje i da ni ovršni javnobilježnički akt niti suglasnost o zapljeni plaće i svih računa nemaju svojstvo res iudicatae.
10. Pogrešno je pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova da je pravni interes procesna pretpostavka samo za podnošenje tužbe na utvrđenje, a nevažno je za konačnu odluku u ovoj pravnoj stvari to što ni ovršni javnobilježnički akt niti suglasnost o zapljeni plaće i svih računa nemaju svojstvo res iudicatae.
11. Naime, tužitelj je na temelju navedenih isprava mogao i može tražiti ovrhu protiv tuženika kao dužnika na svim predmetima ovrhe pa nije imao i nema pravni interes za ishođenje presude kao ovršne isprave u ovoj parnici jer time nema i ne bi imao drukčiju i kvalitetniju pravnu korist od one koju već ima i koju već na temelju navedenih isprava može ostvariti. Takvo pravno shvaćanje ovaj sud je zauzeo u brojnim odlukama (npr. u rješenju broj Revt 288/2015 od 18. listopada 2016.).
12. Zato je, na temelju čl. 394. st. 2. u vezi s čl. 288. st. 2. ZPP, odlučeno kao pod točkom I. izreke.
13. Ovaj sud je, na temelju čl. 166. st. 2., čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, odlučio kao u preostalom dijelu izreke. Tuženici imaju pravo na naknadu troškova sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14 i 118/14 - dalje: OT), i to: troškova sastava prigovora u iznosu od 3.437,50 kn (Tbr. 11/1 u vezi s Tbr. 36/1 i Tbr. 42 OT), sastava podneska od 25. rujna 2014. u iznosu od 3.437,50 kn (Tbr. 8/1 u vezi s Tbr. 36/1 i Tbr. 42 OT), zastupanja na ročištima od 4. svibnja 2011., 6. lipnja 2011., 18. srpnja 2011., 5. veljače 2013., 5. ožujka 2014., 10. rujna 2014., 4. studenog 2014. i 10. veljače 2015. u iznosima od po 3.437,50 kn (Tbr. 9/1 u vezi s Tbr. 36/1 i Tbr. 42 OT), zastupanja na ročištu od 18. listopada 2011. u iznosu od 1.718,75 kn (Tbr. 9/2 u vezi s Tbr. 36/1 i Tbr. 42 OT), sastav žalbe protiv presude u traženom iznosu od 1.718,75 kuna (Tbr. 10/1 u vezi s Tbr. 36/1 i Tbr. 42 OT) i sastava revizije u traženom iznosu od 2.250,00 kuna (Tbr. 10/6 u vezi s Tbr. 36/1 i Tbr. 42 OT), što čini iznos od 40.062,50 kuna / 5.317,21 eura.
14. Tuženici nemaju pravo na naknadu troška sastava podnesaka od 5. ožujka 2014. i 26. ožujka 2014. jer taj trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice, a niti na naknadu troška sudske pristojbe na reviziju jer iz spisa ne proizlazi da su imali taj trošak.
Zagreb, 19. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
