Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1746/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od suca dr.sc. Vlade Skorupa predsjednika vijeća, sutkinje Filke Pejković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Butković Brljačić članice vijeća, u izvanparničnom predmetu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača A. K. iz Z., OIB: …, odlučujući o žalbi vjerovnika HEP-T. d.o.o. iz Z., OIB: …, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 5 Sp-1082/2020-8 od 29. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj 19. listopada 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika HEP-T. d.o.o. Z. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 5 Sp-1082/2020-8 od 29. ožujka 2021.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja otvoren je i zaključen jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača i potrošač je oslobođen od obveza u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike navedene u izreci rješenja, između ostalih i vjerovnika HEP-T. d.o.o. Z..

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio vjerovnik HEP-T. d.o.o. Z. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19 - dalje ZPP) u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a koji se primjenjuje na temelju članka 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 75/15. i 104/17. - dalje SZ) u vezi s člankom 23. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“ broj: 100/15. i 67/18. - dalje ZSP).

3. U žalbi tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio da je potrošač pošten, jer da upravo suprotno potrošač nije dostavio popis imovine, nije se očitovao je li suglasan da se provede ovaj postupak, slijedom čega da je trebalo postupak obustaviti.

4. Predlaže uvaženje žalbe.

5. Žalba vjerovnika, nije osnovana.

6. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a, uz daljnju primjenu odredbe članka 10. SZ-a te članka 23. ZSP-a, ovaj je sud utvrdio da ne postoje te bitne povrede postupka koje bi utjecale na zakonitost odluke.

7. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju podataka iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje utvrdio da su za otvaranje i zaključenje predmetnog jednostavnog postupka stečaja potrošača bile ispunjene pretpostavke propisane odredbama ZSP-a, jer je na dan otvaranja ovog postupka bilo evidentirano više neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu manjem od 20.000,00 kn s osnova glavnice, u smislu odredbe članka 79. a stavak 2. alineja 1. ZSP-a.

8. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio i da je razdoblje u kojem je potrošač imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje neprekinuto trajalo duže od tri godine (članak 79. a stavak 1. i 2. ZSP-a).

9. Naime, ovaj uvjet za provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača ispunjen je ako potrošač ima evidentiranu bilo koju, jednu ili više neizvršenih osnova za plaćanje u neprekidnom trajanju od tri godine, što znači da se taj rok odnosi i na sada brisane osnove za plaćanje jer su i te osnove do brisanja bile evidentirane. Ispunjenost ove pretpostavke sud utvrđuje uvidom u podatke dostavljene po FINI koja kao javnopravno tijelo sudu dostavlja podatke iz evidencije koju je ovlaštena voditi pa su za sud relevantni ti podaci.

10. Sud prvog stupnja izvršio je po službenoj dužnosti provjeru u podatke koje mu je dostavila FINA, a izvršio je i vanjsku provjeru u podatke ZIS-a, sve u smislu odredbe članka 79. f. stavak 2. ZSP-a i tom provjerom je utvrdio da potrošač nema imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa.

11. Naime, odredbom članka 79. f. stavak 2. ZSP-a je propisano da je sud dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača putem Financijske agencije, koja je ovlaštena podatke o potrošačevoj

imovini

pribavljati

od

Ministarstva

i drugih tijela i osoba koje vode evidencije o imovini potrošača.

12. Budući da je sud uvidom u te podatke utvrdio da potrošač nema imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa i da žalitelj tijekom postupka nije dokazao suprotno, pravilno je sud prvog stupnja izveo zaključak o vrijednosti potrošačeve imovine. Teret dokaza te tvrdnje (u konkretnoj situaciji kada iz provjere koju je pravilno izvršio sud prvog stupnja to ne proizlazi) bila bi na žalitelju.

13. Nisu osnovani žalbeni navodi vjerovnika da potrošač nije pošten po čl. 14. st. 5., čl. 79. st. 3., čl. 79.m. al. 5. ZSP-a. Naime, ne postoji izričita presumpcija da će se smatrati da potrošač nije pošten ako ne dostavi popis imovine niti suglasnost za pokretanje postupka jednostavnog stečaja potrošača.

14. Naime, sukladno čl. 2. st. 2. ZSP-a poštenje potrošača utvrđuje sud uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača te njegova ponašanja tijekom sudskog postupka, te sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da ne postoje navedene okolnosti koje bi upućivale na to da je potrošač nepošten, nakon što je pribavio podatke o imovini potrošača.

15. Iz navedenih razloga svi žalbeni navodi su neosnovani te je primjenom odredbe članka 380. stavak 1. točka 2. ZPP-a, u vezi s odredbama članka 10. SZ-a i člankom 23. ZSP-a, valjalo odbiti žalbu i odlučiti kao u izreci.

U Rijeci, 19. listopada 2022.

Predsjednik vijeća

dr.sc. Vlado Skorup