Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj 15 Psp-29/2021.-42.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji toga suda Karolini Balen, u parničnom predmetu tužitelja J. P. iz D., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. S., odvjetnik u Z., protiv tuženika O. V. T., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik R. H., odvjetnik u Z., radi smetanja posjeda, nakon dana 8. rujna 2022. održane glavne i javne rasprave u nazočnosti punomoćnika stranaka i stranaka, 18. listopada 2022.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je 09. srpnja 2021. godine tuženik O. V. T., OIB:… smetao tužitelja P. J., D., OIB: … u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu prometnog znaka „zabrana zaustavljanja i parkiranja“ s pričvršćenom tablom „privatni posjed“ nalazećeg na čkbr. 820/4 k.o. D. na način da ga je premjestio iz točke PZ-2 u točku PZ, željeznog crvenobijelog stupića sa pričvršćene dvije sajle koji se nalazio na čkbr. 812/10 k.o. V. T. u točci S na način da ga je srušio, dijelova čkbr. 817/2 i čkbr. 820/4 obje k.o. D. na način da je zemlju od iskopa za septičku jamu stavio na dio čkbr. 817/2 k.o. D. označen točkama K1-K2-K3-K4-K1 i dio čkbr. 820/4 k.o. D. označen točkama K1-K4-Z5-Z6-U3- U4-Z8-Z1-K1 te dijela čkbr. 820/4 obje k.o. D. na način da je ukopao u zemlju septičku jamu dijelom njezine dužine između linije koja spaja točke R1-R2 do linije koja spaja točke B-U4 i s položajem ruba septičke jame u točkama R1-R2 te položajem poklopca septičke jame u točci P1 na sjevernom dijelu čkbr. 820/4 k.o. D., sve kako je to označeno na skici očevida vještaka za geodeziju od 2. lipnja 2022.

Nalaže se tuženiku O. V. T., OIB: … da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da vrati prometni znak „zabrana zaustavljanja i parkiranja“ s pričvršćenom tablom „privatni posjed“ na mjesto označeno točkom PZ-2 na čkbr. 820/4 k.o. D., da poravna i makne višak zemlje od iskopa za septičku jamu sa dijela čkbr. 820/4 k.o. D. označenog točkama M1-M2-M3-M4-M5-M6-Z1-M1, da makne ukopani dio septičke jame nalazećeg dijelom njezine dužine između linije koja spaja točke R1-R2 do linije koja spaja točke B- U4 i s položajem ruba septičke jame u točkama R1-R2 te položajem poklopca septičke jame u točci P1 na sjevernom dijelu čkbr. 820/4 k.o. D., sve kako je to označeno na skici očevida vještaka za geodeziju od 2. lipnja 2022.

Zabranjuje se tuženiku takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužitelja u posjedovanju prometnog znaka „zabrane zaustavljanja i parkiranja“ s pričvršćenom tablom „privatni posjed“ nalazećeg na čkbr. 820/4 k.o. D., željeznog crveno-bijelog stupića sa pričvršćene dvije sajle nalazećeg na čkbr. 812/10 k.o. V. T. te dijelova čkbr. 817/2 k.o. D. označenog točkama K1-K2-K3-K4-K1 i dijela čkbr. 820/4 k.o. D. označenog točkama K1-K4-Z5-Z6-U3-U4-Z8-Z1-K1, sve kako je to označeno na skici očevida vještaka za geodeziju od 2. lipnja 2022.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn / 331,81 EUR[1] sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj primjenom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekuću od dana donošenja rješenja 18. listopada 2022. pa do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je podnio ovome sudu tužbu radi smetanja posjeda protiv tuženika. Naveo je da je vlasnik i posjednik čkbr. 817/2 pašnjak od 155 m2 upisane u z.k.ul.br. 2433, k.o. D.. Tuženik je vlasnik i posjednik čkbr. 820/4 vrt od 352 m2, upisane u z.k.ul.br. 2474, k.o. D.. Tužitelj je bio u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu svoje nekretnine. Dana 9. srpnja 2021. tuženik je kao naručitelj radova po izvođaču radova T.-K. d.o.o. iz V. T. protivno volji tužitelja smetao istog u posjedu dijela čkbr. 817/2 k.o. D. na način da je s iste maknuo prometni znak "zabrane zaustavljanja i parkiranja" s pričvršćenom tablom "privatni posjed" i crveno-bijeli stupić od ograde na kojem su pričvršćene dvije sajle te stavio na isti zemlju od iskopa za septičku jamu na čkbr. 820/4, k.o. D..

1.1. Naknadnim podneskom je tužitelj dopunio tužbu na način da je naveo da je prilikom košnje trave 17. rujna 2021. na predmetnom zemljištu kojeg je posjednik, uslijed atmosferskih prilika (kiše) i slijeganja zemlje, primijetio ulegnuće na jednom mjestu koje se nalazi na dijelu zemljišta na kojem je tuženik vršio iskop i odlaganje zemljišta za polaganje septičke jame te je tom prilikom zbog ulegnuća zemlje primijetio zeleni plastični poklopac od septičke jame koja je po položaju poklopca svojom polovicom ukopana na dijelu nekretnine koji je tužitelj redovito kosio, a što mu nije bilo do sada poznato jer je ista bila prekrivena zemljom i nije znao njen točan položaj do tada kada se pojavilo ulegnuće. Dopunio je i tužbeni zahtjev u odnosu na ukopanu septičku jamu.

1.2. Podneskom od 27. lipnja 2022. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način pobliže naveden u izreci, dodajući još jednu oznaku čestice u tužbeni zahtjev i zatraživši u jednom dijelu smetanje posjeda pokretnine (a ne nekretnine) te je na taj način tehnički preinačio tužbu, iako se radi o usklađivanju tužbenog zahtjeva s nalazom geodetskog vještaka. Sud je u smislu čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, u daljnjem tekstu: ZPP-a) dopustio takvu preinaku tužbe jer to smatra svrsishodnim za konačno rješenje odnosa među strankama. Sama bit i mjesto tražene zaštite od strane tužitelja ostala je ista. Uskraćivanjem tužitelju mogućnosti usklađivanja tužbenog zahtjeva s nalazom vještaka bilo bi protivno osnovnim načelima postupka i pravu na pravično suđenje.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da nije sporno da je tužitelj posjednik čkbr. 817/2 k.o. D., a tuženik posjednik čkbr. 820/4 k.o. D.. Pitanje vlasništva nekretnina irelevantno je za parnicu radi smetanja posjeda. Tuženik je doista 9. srpnja 2021. izvodio radove na svojoj nekretnini čkbr. 820/4 i izvršio iskop radi izgradnje septičke jame na svojoj nekretnini. Radi pristupa na svoju nekretninu čkbr. 820/4, k.o. D. radnici tuženika su uklonili s te čestice prepreke i prometni znak koje je očito tužitelj bespravno postavio na nekretnini tuženika. Nekretnina tuženika čkbr. 820/4, k.o. D. graniči s drugom nekretninom tuženika i to nerazvrstanom cestom čkbr. 812/10, k.o. D. te tuženik sa svoje nekretnine čkbr. 820/4, k.o. D. ima neposredan pristup na javno dobro i nema potrebe prelaziti preko nekretnine tužitelja. Fotografija br. 1 koju je tužitelj priložio tužbi ne prikazuje stanje neposredno prije radova koje je tuženik poduzeo i nije poznato kada je snimljena. Po vidljivom raslinju očito je da je snimljena dugo vremena prije navodnog čina smetanja te se tuženik protivi njezinu korištenju u dokaznom postupku. Na ostalim fotografijama vidljivi su strojevi tuženika na javnoj površini pa te fotografije ni po čemu ne dokazuju navodni čin smetanja. Ne može isključiti da je prilikom iskopa nešto zemlje s njegove nekretnine i došlo na nekretninu tužitelja, no do toga je došlo slučajno, bez ikakve namjere za smetanjem. Sva je zemlja nakon završetka radova uklonjena, a radovi su ukupno trajali oko 3 sata. Na strani tuženika nije bilo namjere smetanja posjeda tužitelja, niti si tuženik prisvaja posjed tužiteljeve nekretnine te nema elementa protupravnosti, ni čina smetanja, čak i ukoliko je tuženik prilikom izvođenja radova i neznatno prešao međašnu liniju. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Naknadno je tuženik nakon preinake tužbe naveo da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu nekretnine čkbr. 820/4, k.o. D. do koje ima pristup s javnog dobra, nerazvrstane ceste čkbr. 812/10, k.o. D.. Tužitelj je tijekom 2015. bezuspješno pokušao osujetiti proglašenje nekretnine čkbr. 812/10, k.o. D. javnim dobrom, bespravnim postavljanjem stupića i sličnih prepreka na javnom dobru, iz kojeg razdoblja vjerojatno potječu i fotografije koje je dostavio u spis, no, njegovi su prigovori pravomoćno odbijeni te je ta nekretnina proglašena javnim dobrom i upisana kao javno dobro u javne očevidnike. Postavljanjem stupića na javnom dobru, tužitelj nije mogao steći posjed nekretnine koja predstavlja javno dobro. Tuženik je septičku jamu postavio isključivo na svojoj nekretnini čkbr. 820/4, k.o. D.. Smatra da iz podneska tužitelja od 4. listopada 2021. proizlazi da spornu površinu nije kosio čitave 2021. godine sve do 17. rujna 2021., što znači da nije bio u posljednjem mirnom posjedu te je tužbeni zahtjev preinačio po proteku prekluzivnog roka od 30 dana od navodnog smetanja posjeda.

3.1. Nakon zadnje preinake tužbe tuženik se očitovao na način da istu smatra nedopuštenom navodeći da čkbr. 820/4, k.o. D. predstavlja javno dobro kojim upravlja tuženik. Ako se dio iskopane zemlje na dijelu spornog područja nakratko odložio nakon iskopa za septičku jamu, ista je odmah po ukopavanju na nekretnini koja predstavlja javno dobro, vraćena na čkbr. 820/4, k.o. D. i njome je zatrpana septička jama. Zemlja je odmah po dovršetku radova uklonjena s tužiteljeve nekretnine. Osim toga, preinačenom tužbom tužitelj traži uklanjanje viška iskopane zemlje i poravnavanje terena, a nesporno je da je prethodno zabranio radnicima komunalnog poduzeća koje je izvodilo radove da tu zemlju uklone i poravnaju teren, što je i sam potvrdio prilikom očevida pa se postupanje tužitelja može označiti obijesnim parničenjem. I ta manja hrpa zemlje kao i čitava septička jama nalaze se na nekretnini čkbr. 820/4, k.o. D., na kojoj tužitelj nije mogao steći posjed, niti ima pravo na zaštitu posjeda.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige na listu broj 5-6 spisa, u prijepise posjedovnog lista na listu broj 7-8 spisa, u preslik fotografija na listu broj 9-10 spisa te 18 do 22 spisa, u kupoprodajni ugovor na listu broj 26 do 27 spisa, u fotografije na listu broj 28 do 34 spisa, u Odluku o utvrđivanju svojstva nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi na listu broj 38 spisa, u geodetski elaborat na listu broj 39 sa snimkom izvedenog stanja, prijavnim listom za zemljišnu knjigu na listu broj 41 do 71 spisa, u fotografije u žutoj omotnici u prilogu zapisnika od 3. prosinca 2021., proveo očevid na licu mjesta uz geodetsko vještačenje te izvršio uvid u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka sa svim dopunama, skicama i izvatcima, saslušao stranke u svrhu dokazivanja te svjedoke J. P., Ž. P., M. P., Ž. K., S. K., A. G., S. P. i S. B..

5. Ocjenjujući provedene dokaze u smislu čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. U postupku smetanja posjeda potrebno je utvrditi posljednje stanje posjeda i čin smetanja, pri čemu nije od utjecaja pravo na posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjednika jer je temeljem čl. 441. ZPP-a određeno da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

7. Sporna je bila činjenica tko je bio u posljednjem mirnom posjedu spornog prostora te je li počinjen čin smetanja u ovom predmetu, je li došlo do oduzimanja ili uznemiravanja posjeda. Sporna je također bila činjenica predstavlja li čkbr. 820/4, k.o. D. u naravi javno dobro ili ne. Tijekom postupka nije bila sporna činjenica da su radnici T. d.o.o. po nalogu tuženika izvršili sporne radove.

8. Prema čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZV), koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

9. Teret dokaza da je tužba radi smetanja posjeda podnijeta u roku iz čl. 21. st. 3. ZV-a jest na tužitelju i na to sud pazi po službenoj dužnosti, bez obzira je li podnijet prigovor prekluzije od strane tuženika ili ne. Prigovor prekluzije kojeg je istaknuo tuženik nakon prve preinake tužbe nije osnovan. Navedenu preinaku tužitelj je poduzeo podneskom od 4. listopada 2021., navodeći da je za ulegnuće zemlje i plastični poklopac od septičke jame saznao 17. rujna 2021. kada je kosio travu. Od tada pa do 4. listopada 2021. nije protekao zakonski rok od 30 dana te je tužba u tom dijelu pravovremena, time da tuženik nije ničim dokazao suprotno odnosno da je tužitelj prije tog dana saznao za navedeno smetanje. U odnosu na trenutak podnošenja tužbe, ista je pravovremeno podnijeta jer su sporni radovi obavljeni 9. srpnja 2021., što tuženik nije posebno osporio, a tužba je podnijeta 28. srpnja 2021., dakle unutar zakonskog roka od 30 dana od dana saznanja za čin utužen kao čin smetanja i počinitelja.

10. Prema čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Tužitelj je konačno preinačenom tužbom zatražio u prvom redu utvrđenje smetanja posjeda prometnog znaka i željeznog stupića. U tom dijelu je njegov tužbeni zahtjev neosnovan, neovisno o tome tko je bio u posljednjem posjedu sporne površine, jer premještanjem prometnog znaka (ili njegovim vađenjem i ponovnim stavljanjem u zemlju) i rušenjem i ponovnim postavljanjem željeznog stupića tuženik nije uznemirio tužitelja u posjedu niti mu ga je oduzeo. Na taj način nije mogao tužitelju biti otežan ili onemogućen dotadašnji način korištenja istoga.

11.1. U odnosu na navode tuženika vezane uz animus turbandi, valja reći da za počinjenje smetanja (uznemiravanje) posjeda nije odlučno je li osoba koja takvu radnju vrši namjeravala tom svom radnjom zadrijeti u tuđi posjed ili nije i dostatno je znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed (objektivna koncepcija posjeda).

11.2. Neposrednim opažanjem, a prema pokazivanju tužitelja i naknadnom identifikacijom geodetskog vještaka, utvrđeno je da se sporni prostor nalazi između asfaltirane ceste koja vodi iz pravca D. u pravcu M. P. i društvenog doma u D.. Tužitelj je na očevidu pokazao da je kosio travu do linije koja se prostire uz betonski parapet uz ulaz u društveni dom, zatim s druge strane ulaza nekih 20-tak cm od betonske ploče uz zgradu društvenog doma te nadalje u dijelu koji nije sporan također na određenoj udaljenosti od same zgrade društvenog doma i to na udaljenosti od nekih 2,5 m od samog zida zgrade pa do 1,5 m kod završetka zida zgrade.

12. Nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka identificirane su nekretnine stranaka te je iskolčena i identificirana nekretnina čkbr. 812/10, k.o. D.. Čkbr. 817/2 upisana je u posjedovni list br. 1260, k.o. D. na J. P. B. iz D. kao pašnjak površine 155 m2. Čkbr. 820/4 upisana je u posjedovni list br. 1355, k.o. D. na O. V. T., a čkbr. 812/10, k.o. D. upisana je u posjedovni list broj 1355, kao nerazvrstana cesta, cesta do društvenog doma D. površine 431 m2, a u zemljišnoj knjizi kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu O. V. T.e. Iz snimljenih podataka na terenu i po kazivanju tužitelja vidljivo je da se linija uživanja ne poklapa s granicom katastarskih čestica 817/2 koja je u vlasništvu tužitelja i 820/4 koja je u vlasništvu tuženika. Točka S1 (željezni stup sa žicama) nalazi se u cijelosti na javnom dobru 812/10. Prometni znak PZ, septička jama (R1-R2 rub septičke jame) i poklopci septičke jame P1 i P2 nalaze se na čkbr. 820/4 koja je u vlasništvu tuženika. Mala hrpa zemlje se nalazi na čkbr. 820/4, a velika hrpa zemlje koja se u vrijeme smetanja nalazila na mjestu označenom s točkama Z1-Z2-Z3Z4-Z5-Z6-Z7-Z8-Z1 većim dijelom se nalazila na čkbr. 820/4 (13 m2), dijelom na čestici tužitelja 817/2 (3 m2) i dijelom na čestici javnog dobra 812/10 (2 m2). Položaj prometnog znaka u vrijeme smetanja označen je točkom PZ-2 i nalazio se unutar katastarske čestice 820/4, k.o. D..

12.1. Javno dobro (čkbr. 812/10), kao stvar na kojoj ne može postojati pravo vlasništva (čl. 2. st. 2. ZV-a), ne može biti ni predmet posjeda. Zbog toga su za postupak smetanja posjeda irelevantne činjenice koje iznosi tužitelj da je on prije nego je ista nekretnina stekla status javnog dobra, kupio čkbr. 812/10, k.o. D. i temeljem tog pravnog posla stekao posjed iste. Zato je tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na čkbr. 812/10 neosnovan.

12.2. Irelevantna je za ovaj postupak također činjenica je li upravni postupak izrade pojedinih geodetskih elaborata proveden zakonito ili ne.

12.3. No, čkbr. 820/4, k.o. D. predstavlja vlasništvo i upisano posjedništvo tuženika te može biti objektom posjeda, suprotno tvrdnjama tuženika da bi se radilo o javnom dobru.

13. Svjedok J. P.o, brat tužitelja, je iskazao da nije bio očevidac događaja jer je bio na poslu. Brat mu je javio da je na terenu bila policija i da je policiju zvala općina. Rekao je svom sinu da sve to poslika i o tome postoje fotografije. Tužitelj je prostor ispred doma kupio u dva navrata, prvi dio 2003. i odnosio se na čkbr. 817/2, a drugi dio 2014. i odnosio se na dio 812/10, a sve je kupio u oba navrata od V. Z. kao prodavateljice. Nije siguran je li se prvi dio odnosio na čkbr. 817/2 ili čkbr. 817/1. Brat je zapravo kupio 3 čestice od iste prodavateljice. Predmetni prostor je tužitelj većinom koristio za parkiranje kamiona s labudicom, traktora i osobnog auta, obrađivao ga je i košenjem trave i čišćenjem. Na tom spornom prostoru je sporne radnje odnosno sporno ukapanje izvršila O. V. T.. Tuženik je u više navrata pokušao nasilno ući na taj parking, no po njihovoj intervenciji se tuženik i maknuo s tog prostora. Predali su tuženiku ponudu dogovora da za slučaj da općini zatreba predmetni prostor, da od tužitelja traže pismenu suglasnost, a na to su se odlučili zbog potrebe funkcioniranja objekta doma. Dva puta su se pismeno obratili općini. Općina je od njih tražila postavljanje podzemnog kabla za struju, ali su se dogovorili da to bude nadzemni kabel koji je postavljen 2013. ili 2014., a možda i prije, iako misli da je to bilo nakon kupnje drugog dijela nekretnine od V. Z.. Sporni radovi su doista od strane općine i izvršeni jer je policija koja je pozvana na teren zabranila pristup tužitelju i omogućila izvršenje tih radova. Prometni znak su postavili tužitelj i on 2013. odnosno 2014. kao i sajle i stupiće. Donji dio sajle do ulaza u objekt doma je općina porušila u dijelu koji se odnosi na dio prema objektu doma, a u dijelu koji se odnosi na dio prema njihovoj kući, općina je u više navrata znala maknuti postavljene sajle. Kad spominje donji dio sajle do ulaza u dom, navodi da se to dogodilo u srpnju 2021. Tužitelj je parkirao ostala vozila na mjestu gdje se na srednjoj i donjoj fotografiji na listu br. 105 spisa nalazi parkirano bijelo osobno vozilo, a na sporni prostor je parkirao kamion s labudicom i to vožnjom unatrag. Na tom spornom prostoru tuženik nije nasilno ulazio niti je ikad parkirao vozila na taj sporni prostor. U dom se ulazi asfaltiranom stazicom između dva stupića vidljiva na tim fotografijama. Nasilni ulasci zaposlenika tuženika bili su u gornjem dijelu od položaja bijelog parkiranog auta prema gospodarskom objektu tijekom 2003., 2004. ili 2005. godine. Općina nikad nije kosila sporni dio na kojem su izvršeni sporni radovi niti su na bilo koji način isti prostor održavali. Stanovnici općine i općina koristili su asfaltiranu stazicu za ulazak u dom svih ovih godina i nitko im to nije branio i time su prolazili preko nekretnine tužitelja. V. Z. je bila vlasnica i posjednica nekretnine koje je prodala tužitelju. Prodala je i put 812/10 kojeg je bila suvlasnica u manjem dijelu. Tužitelj nije kupio od ostalih suvlasnika tu nekretninu jer je taj dio puta pripadao V. Z., a općina je elaboratom ukrala taj dio puta radi vlastitog interesa. Tužitelj nije kupio i dom koji se nalazi na čkbr. 820/4, već je taj objekt općina prepisala na sebe od Lj. P.. Prilikom postavljanja prometnog znaka isti je postavljen na mjesto prema pokazivanju V. Z. i njezinog supruga o tome gdje se nalaze međaši. To nisu provjeravali s geodetom, ali su provjeravali uvidom u skicu iz katastra i to iz 2007. i 2009. gdje je jasno vidljivo da je u katastru jedna crta krivotvorena. Tužitelj je uživao sporni prostor do betonske podloge uz objekt doma, pa do međe s nekretninom P. koji su međaši susjedne nekretnine. Nakon što je postavljen prometni znak došlo je temeljem elaborata iz 2015. do mijenjanja granica predmetne nekretnine. Taj elaborat je po naručitelju O. V. T. izradio GEO … d.o.o. Najbolji dokaz da je geodetski elaborat krivotvorina jest taj što je elaborat izrađen kasnije nego što je obavljen uvid u taj elaborat odnosno poziv za uvid u elaborat. Jedna skica je bila na uvidu, a druga u provedbi.

14. Svjedok Ž. P. je iskazao da je vidio u jutarnjim satima u ljetno vrijeme kako stroj iz općine izvodi određene radove kopanja na spornom prostoru, a nakon toga nije vidio što se radilo. Ne zna koje godine je to bilo. Inače su J. i J. P. čistili predmetnu nekretninu na način da su istu kosili i održavali. To su uobičajeno radili kako se to radi svaka tri tjedna ili mjesec dana. Bočni dio uz svoju nekretninu (uz istočnu stranu objekta) čistio je on do 2017., kad je mogao, a nakon toga nije radio na tom bočnom dijelu ništa jer je 2017. nastradao. Tek prije neki dan vidio je "dečke iz općine" kako kose flaksericom taj bočni dio, a prije to nikad nisu radili. Kad su prostor doma koristile mažoretkinje znalo je bilo puno parkiranih vozila većinom uz cestu: predmetni prometni znak postavio je tužitelj i taj znak je i dalje tamo, a postavljen je 2014. ili 2015. ne zna točno kada. Svjedokova nekretnina je susjedna nekretnina objektu doma s donje strane, prije doma i uz taj dio ima ulaz u dvorište. J. i J. P. su znali čistiti predmetnu nekretninu od ceste pa sve do zida doma. Asfaltiranom stazicom do ulaza u dom koristile su se mažoretkinje i tko je god unutra ulazio. Nije vidio tko ulazi i jesu li to bili zaposlenici općine. O. je objekt doma prepisala na sebe, ali su objekt doma gradili još njihovi roditelji. Pristup vozilima do objekta doma vršen je po cesti.

15. Svjedok M. P. je iskazao da je prilikom predmetnog događaja prolazio svojim automobilom kući pored predmetne nekretnine jer je vozio piliće u automobilu. Nije mogao proći jer je na terenu bila policija i traktor s kopačem odnosno utovarivačem. Valjda je te radove radila općina. Kad mu se taj stroj maknuo, on je prošao, a to je bilo prošle godine. Vidio je radove kopanja, a za ostalo ga nije bilo briga. Nije se zaustavljao.

Predmetni prostor između objekta doma i ceste je uživao J. P. te je na tom prostoru čistio i kosio travu. Taj prostor mu je služio i za parkiranje njegovog kamiona s labudicom. I svjedok je po njegovom odobrenju koristio taj prostor za parkiranje svoga kamiona kad je znao istim po noći kretati na put. Predmetni prostor je tužiteljev već 6 ili 7 godina od kada ga je kupio od V. Z.. Prometni znak na tom prostoru postavio je tužitelj ili njegov brat i to onda kada je kupio taj prostor i na isto postavio i sajlu. Ta sajla je služila tome da se spriječi parkiranje auta trećih osoba na taj prostor, koje osobe bi potom znale otići na brijeg. Prvi dio sajle je bio postavljen do ulaza u dom, a drugi je bio u gornjem dijelu. Predmetni dom sada nitko ne koristi i isti je zatvoren. Poslije tužiteljeve kupnje su u istom znale biti mažoretkinje, igrati se nogomet i tenis unutar prostora objekta doma, a na pitanje je li u vezi toga bilo sporova odgovorio je da je bilo samo velike buke od udaraca loptom. Kompletan prostor između doma i ceste uživao je tužitelj. Uslijed kopanja je bilo zemlje na spornom prostoru. Bila je vidljiva količina zemlje skroz do ceste. Tužitelj se parkirao labudicom i kamionom unatrag na spornom prostoru kod prve sajle ispred doma. To je uski prostor i tu se nitko drugi nije parkirao. Ja sam znao parkirati svoj kamion na isti način, ali prema unaprijed do kud je išlo, a potom je vožnjom unatrag izlazio s tog parkirališta. Tužitelj je kosio sporni prostor do nekretnine Ž. P.. V. Z. nikad nije kosila ni uređivala sporni prostor. Taj prostor nije koristila. Prije kupnje spornog prostora od strane tužitelja, bivši vlasnik – suprug V. Z. nije tužitelju dozvolio parkiranje na spornom prostoru jer je to bilo njegovo. Taj prostor su koristili za parkiralište oni koji su dolazili u dom odnosno koji su igrali nogomet i sl. Predmetni dom se koristio 1979., godinu dana nakon što je on otišao u vojsku. Služio je za potrebe mještana npr. za svadbe. Čestica na kojoj se nalazi dom nema izlaz na javni put. Korisnici doma su parkirali svoje automobile uz put odnosno uz cestu i uz dvorišta. Predmetni dom je zatvoren nekoliko godina. Ne zna je li suprug V. Z. branio parkiranje na spornom prostoru i korisnicima doma ranijih godina.

16. Svjedokinja Ž. K., direktorica T. d.o.o. iskazala je da je poduzeće T. d.o.o. po nalogu tuženika izvršilo ugradnju septičke jame za potrebe društvenog doma i to kasne jeseni ili početkom zime 2021. Na terenu su bila tri djelatnika i ona uz policijsku asistenciju. Naime, tužitelj je znao braniti prilaz društvenom domu te su već imali jedan pokušaj obavljanja tih radova mjesec ili dva ranije zbog čega su tom prilikom pozvali policiju. Općina je kupila septičku jamu, a oni su na lice mjesta došli uz pomoć traktora, prikolice i radnog stroja te se iskopala jama, postavila septička jama i zatvorila jama zemljom. Na tom prostoru je bio znak privatnog posjeda i bili su postavljeni lanci odnosno lančići na stupićima koje su nakon obavljenih radova uklonili i vratili na mjesto. Inače društveni dom se ne koristi od 2015. ili 2016. kada ga je sanitarna inspekcija zatvorila zbog toga što nije postojala septička jama. Ne zna tko je koristio predmetni prostor jer tamo ne odlazi kako ne bi bilo nekih konflikata i ne obilazi taj prostor i ne zna tko je i što i kada postavio na taj prostor. Djelatnici T. d.o.o. ni ona nisu dolazili u taj dom od 2015. odnosno 2016. Društveni dom na tom prostoru je u javnoj funkciji i upravo su zato i ugradili septičku jamu kako bi ga koristile mažoretkinje i ostali jer je to najbolji dom na području njihove općine te su to učinili kako bi ga priveli svrsi. Prije izvođenja predmetnih radova skinula je podatke o čestici koja pripada općini sa Geoportala i zato je bila neposredno prisutna jer radnici nisu željeli bilo kakve konflikte s tužiteljem. Zato je bila prisutna i policija. Radovi su obavljeni na čestici koja pripada općini. Radovi su trajali od 7,30 ili 8,00 sati te su bili gotovi već oko 11,00 sati. Izvođenjem tih radova tužitelj nije bio ometan u posjedu svoje čestice 817/2. Ne zna kad je čkbr. 812/10, put, proglašena javnim dobrom. Nisu joj bile poznate granice uživanja tužitelja na spornom prostoru niti je utvrđivala granice uživanja kad je stigla na teren, ali je po snimci izvoda iz katastarskog plana utvrdila da bi do stazice koja vodi do ulaza u dom bio dio koji pripada općini. Ne zna jesu li se u međuvremenu mijenjale granice katastarskih čestica. Oni su septičku jamu postavili odnosno ugradili kako bi društveni dom bio u funkciji. Dom danas nije u javnoj funkciji. Osim T. d.o.o. nitko za općinu ne kosi niti održava javne površine. T. d.o.o. nije kosio niti održavao sporni prostor. Predmetna septička jama nije spojena na kanalizaciju, već bi se ista trebala prazniti i ne zna ima li dom građevinsku dozvolu. Jedan dio iskopane zemlje su odvezli prikolicom, a jedan dio zemlje je ostao na licu mjesta. Kasnije se je sjetila da je to bilo možda u 8. ili 9. mjesecu i da su stajali u hladu. Postojao je sudski spor u vezi predmetnog doma s tužiteljem i nakon što se taj spor dovršio, načelnik je izdao naredbu da se ugradi predmetna septička jama u sporni prostor. Ne zna o kakvom se sporu radilo, ali joj je rečeno da taj dom ne diraju, niti su dolazili niti kosili i sl. 17. Svjedok S. K. je iskazao da je prilikom predmetnog događaja radio radnim strojem po nalogu direktorice T. d.o.o. negdje u 8. mjesecu prošle godine. Radovi su trajali od 8,00 pa do 10,30 ili 11,00 sati. Bio je u stroju i radio strojem iskop za septičku jamu. U tim radovima sudjelovali su uz nju i A. G. i S. B., time da je S. B. bio radnik, a A. G. je dovezao traktor s prikolicom i pomogao kod ugradnje septičke jame kao i kod sanacije radova nakon toga. Zemlju su vratili na mjesto gdje je iskopana, a višak zemlje su odvezli prikolicom. Tome su bili prisutni policajci i njihova direktorica. Ne zna je li bio prisutan tužitelj. Kad su došli na lice mjesta zatekli su znak privatni posjed kao i sajlu ili lanac što su maknuli i vratili na mjesto kad su bili gotovi. Ne zna tko je koristio predmetni prostor prije predmetnog događaja, a koliko čuje društveni dom se ne koristi, ali ne zna koliko dugo. Koliko je bio upućen, radove su trebali odraditi na općinskoj nekretnini. Direktorica im je pokazala gdje su trebali izvoditi radove. Skrenula im je pažnju da ne smiju ništa odlagati na tužiteljevu nekretnini i to oni nisu radili. Zna da su od međe odnosno od ograde susjedne nekretnine izvodili radove možda na udaljenosti od 1 m, a širina jame u koju se položila septička jama iznosila je oko 1,5 m, ali se moralo šire kopati da se lakše položi u tu jamu. Zemlju od iskopa deponirali su pored iskopa, potom su dijelom zemlje zakopali taj iskop odnosno zatrpali, a drugi dio zemlje su prikolicom odvezli time da je mala količina zemlje ostala, kako bi mogli nakon spoja septičke jame zakopati jamu i do kraja sanirati radove. Deponirana zemlja od iskopa je bila locirana na mjestu od iskopa do betonske stazice koja vodi od ulaza u dom i da to nije bila velika količina zemlje. Prometni znak i stupić od sajle su vratili otprilike na isto mjesto iz jednostavnog razloga što su već postojale rupe na zemlji. Prometni znak i sajla su im smetali radi manevriranja strojem, a na tom mjestu gdje su se nalazili prometni znak i sajla nije bilo kopano. Nitko drugi osim direktorice im nije pokazivao gdje moraju kopati. Koliko zna, direktorica je prometne struke.

18. Svjedok A. G. je iskazao da je sudjelovao u predmetnim radovima i to po nalogu direktorice T. d.o.o. Vršeni su radovi na postavljanju septičke jame i iskopa u koju će se ukopati ta septička jama. Bio je u traktoru s prikolicom i dostavio predmetni septičku jamu odnosno cisternu i potom odvozio višak zemlje. To je bilo početkom 8. mjeseca prošle godine. S njim su još bili strojar, direktorica i policijska pratnja, a tome je bio prisutan i tužitelj. Tužitelj nije branio izvođenje tih radova. Mjesto gdje trebaju izvoditi predmetne radove pokazala im je direktorica. Ne zna tko je bio u posjedu predmetnog prostora prije tog događaja. Nije bio cijelo vrijeme tamo. Mislim da su sve počistili i da na spornom mjestu nije ostalo zemlje. Strojar je bio S. K.. S. K. je upravljao strojem "kombinirkom". Misli da je s njima bio i S. B.. Radovi su trajali od 8,00 do 11,00 sati. Ne zna ima li tužitelj u blizini doma neku svoju nekretninu. Zemlja od iskopa stavljena je oko septičke jame. Otkopana zemlja se nalazila odmah pokraj iskopa, a stazica za ulaz u dom se nalazila nešto dalje. Stupiće su prije izvođenja radova maknuli, a potom vratili na isto mjesto gdje su bili. To nije radio on. Ne zna tko je to od njih radio. Ne zna jesu li vraćeni točno na isto mjesto ili otprilike na isto mjesto. Nije kosio travu ispred tog doma.

19. Tužitelj J. P. je iskazao da je prostor na kojem su počinjene radnje utužene kao čin smetanja posjeda bio je prije predmetnog utuženog čina smetanja prostor kojeg je on kupio od V. Z. 2014. godine i o tome posjeduje ugovor o kupoprodaji. Njezin pokojni suprug mu je pokazao međe navedene nekretnine. Ne bi ni znao da je na tom prostoru zakopana septička jama odnosno da se jedna polovica septičke jame nalazi na njegovoj zemlji, da nije 17. rujna 2021. kosio travu i tada to primijetio. Inače je 9. srpnja 2021. tuženik pozvao policiju u vrijeme kad je on renovirao krov svoje kuće. Policiji je rekao da je to njegova čestica. Ističe da je put proglašen javnim dobrom temeljem 2 "kriva" elaborata jer je svaki od tih elaborata različit. Tuženik je na taj način zatvorio cestu, a cesta kao javno dobro postoji samo do granice gornjeg zida društvenog doma. Na predmetnom prostoru je prije utuženog čina kosio travu te mu je taj prostor služio kao parkiralište jer je bio vozač kamiona. Na tom mjestu je okretao i parkirao svoj kamion. Ista je parcela prije toga 30 godina bila na prodaju te ju je mogla kupiti i općina. Kako je na tom mjestu parkirao kamion, vlasnik mu je rekao da mu na taj način čini štetu te da prestane to raditi ili da kupi predmetnu nekretninu. Zato je bio prisiljen kupiti 2014. godine tu nekretninu i neprekidno ju koristi od 2014. nadalje. Put je proglašen javnim dobrom 23 godine nakon što je on kupio predmetnu česticu. Tuženik je zakopao odvodnu cijev na predmetnom prostoru nakon 7. ožujka 2022. Povodom toga je tužitelj pozvao policiju. Predmetni prostor je stalno održavao i nitko drugi tu ništa nije radio. Inače su mještani tražili pomoć od općine za asfaltiranje predmetnih 162 m puta koji je i asfaltiran, ali je općina tada rekla da se radi o privatnim putevima i nije sudjelovala u troškovima asfaltiranja tog puta. Predmetni put je asfaltiran prije predmetnih događaja. Samo dio asfaltirane ceste koja ukupno iznosi 162 m je proglašen javnim dobrom do granice zgrade doma. Društveni dom su prije predmetnog događaja koristili mještani za neke sastanke, zatim npr. za izbore, a inače je to u prošlosti bio dom boraca i omladine. U izgradnji tog doma nije sudjelovala općina. Brat i on su postavili prometni znak "zabrane zaustavljanja i parkiranja" s dopunskom pločom "privatni posjed" na taj prostor negdje 2018. godine kad su predstavnici općine počeli dolaziti na taj prostor i parkirali svoje automobile te ga na taj način spriječili da parkira svoj kamion na predmetni prostor. Taj prometni znak je kupljen kod Š. i o tome posjeduje račun. Nakon toga je ipak i dalje bilo nastavljeno parkiranje predstavnika tuženika bez obzira na to. Brat i on su također u isto vrijeme postavili i crveno-bijele stupiće i dvije sajle. Njemu i bratu je policija zabranila prilaz u vrijeme kad se vršio otkop zemlje i potom odmah zakopavanje veće količine zemlje na to isto mjesto, tako da nisu ni znali što se tamo radi. Kad se zemlja od kiše slegla, onda su vidjeli poklopce. Sajle su bile potrgane na predmetnom prostoru pola godine prije predmetnog događaja. Naime, u tom domu su vježbale mažoretkinje te se znao paliti krijes po noći u domu i ispred doma te je zbog toga postojalo i nekoliko policijskih intervencija. Tuženik je po bivšem načelniku tražio od njega i brata suglasnost za parkiranje na predmetnom prostoru te su mu to dozvolili u slobodnom terminu doma. O tome posjeduje papire. Predmetni prometni znak nitko nije pomicao od vremena postavljanja 2018. pa do utuženog čina. Taj znak je bio postavljen paralelno s cestom, a sada je ukošen. Kosio je svoju nekretninu u granicama posjeda kako je istu pokazao na očevidu. Tuženik se tome nije protivio niti je tuženik ove godine pokosio travu iza zgrade doma. Tuženik nikad nije kosio dio kojeg je kosio on. Oni to nisu stigli jer su oni to uvijek prije pokosili. Bio je vozač kamiona s labudicom u Z. cestama do odlaska u mirovinu prije tri godine. Kad je kupio predmetnu nekretninu od V. Z. i ona je bila prisutna sa svojim suprugom kad mu je pokazivao granice kupljene nekretnine. Uz tu nekretninu kupio je još jednu nekretninu od V. Z.. Među su mu pokazali na terenu, a ne po katastarskoj mapi. Na terenu nije bilo nikakvih međašnih stupova. Nisu zvali geodete prilikom kupnje i pokazivanja kupljene nekretnine jer je njemu to služilo za parkiralište. Predstavnike tuženika nije tužio kad su mu znali maknuti sajlu s lancem na predmetnom prostoru. Ulazio je u predmetni dom u zadnjih godinu – dvije. Dom ima dva ulaza, a ulazili su na glavni ulaz. I mažoretkinje su ulazile na glavni ulaz. Prilazna stazica ulaznim vratima doma je slobodna i nije bila zapriječena njegovom sajlom. Kod proglašenja javnim dobrom dijela asfaltiranog puta ujedno su mijenjane granice njegove čestice. Zgrada doma je izgrađena i izvan njihove čestice. Inače je V. Z. bila upisana kao vlasnica čestice koju je on od nje potom kupio. Od V. Z. je kupio cijelu česticu kao i još jednu česticu iznad puta. U pogledu predmetne čestice kupio je česticu u cijelosti, a ne samo njezin suvlasnički udio. Na jednom m2 ne bi mogao parkirati kamion.

20. Svjedok S. P. je iskazao da su predmetni prostor čistili i flaksali tužitelj i njegov brat, a na tom mjestu je tužitelj i parkirao svoj kamion labudicu dok je još radio. Sada je u mirovini, po njegovoj procjeni nekih godinu dana, iako u to nije siguran. Ne zna koliko često su tužitelj i njegov brat uređivali taj prostor, ali isti nije bio zapušten i čistili su ga do asfalta. Prilikom predmetnog događaja je izlazio automobilom iz svog dvorišta koje se nalazi odmah pokraj predmetne nekretnine te je vidio da je došao stroj T. i počeo kopati neku rupu. Tamo su bila i dva policajca. Otišao je sa svojim automobilom i nije se zaustavljao. Inače objekt doma nitko ne koristi niti zna kad ga je zadnji put netko koristio. Nešto su ga koristile mažoretkinje, ali ne zna kada. Nitko do prošle godine iz O.

V. T. ili T. d.o.o. nije ništa radio na tom prostoru do predmetnog čina. Ne zna je li se još netko parkirao uz tužitelja na tom prostoru, možda susjedi, a on je dva ili tri puta pitao tužitelja smije li svoj kombi parkirati na tom dijelu, a upitan na kojem to točno dijelu odgovorio je da na dijelu ulazne stazice prema domu odnosno gdje je bilo mjesta. Prometni znak zabrane parkiranja već je dosta dugo na tom prostoru - 6, 7 ili 8 godina i postavio ga je tužitelj, isto kao i sajle. Vidio sam kad je izlazio iz svog dvorišta da radni stroj pomiče taj znak, a na večer kad se vratio s posla, vidio je da je taj znak opet vraćen. Ne zna tko je vratio sajle, na to nije obraćao pažnju. Vjerojatno sajle nisu na istoj poziciji kao i prije jer su dosta opuštene, a nisu čvrsto istegnute, niti zna je li prometni znak postavljen točno na isto mjesto. Tužitelj je flaksao površinu sve do zgrade doma. Ponekad nije vidio tko je to poflaksao. Nije vidio da bi mještani parkirali svoja vozila na prostoru između doma i ceste. Bili su parkirani uz ogradu susjeda preko ceste. Vidio je kako mažoretkinje ulaze u dom. Automobili kojima su dolazile mažoretkinje bili su parkirani uz ogradu susjeda preko ceste i uz ogradu i uz glavnu cestu.

21. Svjedok S. B. je iskazao da ne zna tko je bio u posjedu predmetnog prostora prije utuženog događaja. Tada je prvi put bio tamo. S. K. je iskopao jamu u koju je potom montirao septičku jamu. S njim je bio i T. odnosno A. G.. Tužitelj je bio sa strane i s njim nije bilo komunikacije jer su im rekli da dođu i obave svoj posao. Valjda je nalog za mjesto iskopa S. dala direktorica. Prometni znak i stupići bili su sa strane uspravni i to uz cestu u produžetku mjesta gdje su postavili septičku jamu. Zemlja od iskopa je bila rasuta u vrijeme kad je došao negdje oko 1,5 m od mjesta polaganja septičke jame. Nakon polaganja jame, zemlju su vratili na septičku jamu, a višak zemlje pokupili i odvezli na deponij. Na lice mjesta stigao je negdje oko 8,00 sati, nešto kasnije od ostalih, kad je iskop već počeo. Ne zna jesu li prije izvođenja radova pomicani prometni znak i stupić. Dimenzije iskopa su bile 2 m x 1,5 m, a dubina od 1,50 m do 1,60 m. On je zidar po struci. Nakon zatrpavanja septičke jame uzeli su svu zemlju, možda je ostala koja gruda. "Poplanirali" su odnosno prekrili sa zemljom prostor gdje su položili septičku jamu. Nije obraćao pažnju je li tužitelj cijelo vrijeme radova bio tamo ni na kojoj udaljenosti. Tužitelj živi 30 do 40 m od mjesta događaja.

22. Načelnik O. V. T. – R. G. iskazao je da je bio očevidac događaja. Čuo je da su bili neki problemi na terenu zbog kojih je nastala i ova parnica. Inače radi se o problemu koji je star 20 godina i kojeg je naslijedio od ranijeg općinskog načelnika. Dom je oduvijek bio objekt javne namjene dok se braća P. nisu počeli buniti i zabranjivati korištenje doma, kao i prostora pred domom. Dom je bio privremeno zatvoren otprilike godinu i pol, a oni su ga otvorili ponovno prije mjesec dana. Dom je potpuno siguran za korištenje i bio je u upotrebi i prije 9. srpnja 2021. Mažoretkinje su ga koristile dva puta tjedno za probe kao i neke sportske udruge. Gospoda P. su počeli s prijavama nezakonitog korištenja doma, buke, odnosno žalili se na buku koje nije bilo i sl. T. d.o.o je za njih stalno obrađivao prostor između objekta doma i asfalta i to su stalno uređivali kao i prostor unutar doma. To su radili jednom u dva mjeseca. Pokušao se nagoditi s braćom P. za parking na predmetnom prostoru, čak je tužiteljev brat bio kod njega te je predložio npr. da to kompenziraju oslobođenjem od komunalne naknade. Prijedlog kompenzacije je dao zbog javnog prostora objekta doma i njegovog korištenja i parkinga uz dom. U ranijim parnicama je bilo prijava tužitelja protiv osoba koje su se na predmetnom prostoru parkirale. Zna da je prometni znak bio postavljen na spornom prostoru, čuo je da ga je postavio tužitelj, međutim, isti je bio postavljen na njihov posjed što su utvrdili po geodetskim snimkama i nekoliko puta su tužitelja upozoravali da taj znak makne, što on nije učinio. Pretpostavlja da je stupiće također postavio tužitelj. Septičku jamu su postavili na svom prostoru, a o kompenzaciji su pregovarali vezano uz tužiteljevu nekretninu. Mještani odnosno roditelji mažoretkinja koji su ih dovozili, parkirali su i na općinskoj nekretnini i na tužiteljevoj. Tome nije bio prisutan. To zna po pričanju roditelja mažoretkinja koji su mu pričali da imaju stalnih problema oko korištenja doma, a to je bilo prije otprilike godinu i pol dana kad su zadnji put mažoretkinje koristile dom. Dom ima uporabnu dozvolu, ali ne zna kad je ista ishođena. Odobrenje za korištenje doma mažoretkinjama dao je osobno, a koristile su ga konstantno 5-6 godina sve do trenutka kad je bio zatvoren. Taj dom je ranije imao betonsku septičku jamu kojoj je utvrđena propusnost. Zato su i postavili predmetnu plastičnu septičku jamu, a to je bio i razlog zašto je taj dom ranije bio zatvoren. Prije godinu i pol zatvorila ga je sanitarna inspekcija po prijavi tužitelja. Sada su po pregledu sanitarne inspekcije dobili nalaz da je sve u redu. Kad govori o godini i pol navodi da isto računa od predmetnog događaja, a ne od danas, ali se ne može točno izjasniti kada je taj dom točno bio zatvoren. Dao je nalog za uređivanje spornog prostora jer bi inače isti bio zapušten. Nema saznanja da taj prostor ne bi bio uređivan od strane T. d.o.o. od 2015., ali je izdao nalog da se taj prostor održava. Svakih dva-tri mjeseca je posjetio dom u tom razdoblju i vidio je da je taj prostor ispred doma u urednom stanju. Nije vidio da su radnici T. d.o.o. kosili taj prostor. Ne može sa sigurnošću reći da su taj prostor uređivali radnici T. d.o.o. Geodet nije označio granice njihove nekretnine prilikom ukapanja septičke jame. Prethodno su angažirali geodetu radi identifikacije granica njihove nekretnine, ali ne zna je li geodeta te granice pokazao direktorici istoga dana neposredno prije radova kopanja ili ranije. Općina je na tom području radila elaborat nerazvrstane ceste. Tim elaboratom se ne mogu mijenjati granice nerazvrstane ceste. Upisivali su stvarno stanje ceste prema Zakonu o cestama. Upis puta prije toga je bio kao - privatni putevi, a cijeli put nije evidentiran kao nerazvrstana cesta, nego samo jedan dio, ali ne zna iz kojeg razloga. Pretpostavlja da je općina asfaltirala taj dio puta koji je evidentiran kao nerazvrstana cesta, a to je bilo prije njegovog mandata. Stupio je na mandat 2013. godine. Nerazvrstana cesta se proteže do dijela puta koji se nalazi uz nekretninu tužitelja te zbog toga dalje nisu evidentirali put odnosno cestu kako ne bi morali ulaziti u nove parnice s tužiteljem.

23. Sud nije poklonio vjeru iskazu zakonskog zastupnika tuženika u dijelu u kojem navodi da je prostor ispred objekta društvenog doma bio održavan u razdoblju od 2015. nadalje od strane radnica T. d.o.o., budući da je isti direktno suprotan iskazu direktorice T. d.o.o. koja o tome ima neposrednih saznanja i koja o tome izdaje neposredni nalog zaposlenicima.

24. Sud nije posebno ocjenjivao iskaze radnika T. d.o.o. koji su saslušani kao svjedoci jer sam poduzeti čin i radnje koje su obavili po nalogu tuženika nisu bile sporne, dok o posljednjem mirnom posjedu spornog prostora nisu imali nikakvih saznanja.

25. U odnosu na odlučnu činjenicu za postupak smetanja posjeda – posljednji mirni posjed, sud je iz suglasnih iskaza svjedokinje Ž. K., M. P., Ž. P., J. P., S. P. i tužitelja utvrdio da je neposredno prije predmetnog čina tužitelj doista bio u posljednjem mirnom posjedu spornog prostora. Posebno se ukazuje na iskaz Ž. K., direktorice trgovačkog društva koje je izvelo sporne radove, koja je potvrdila da se predmetni društveni dom ne koristi od 2015. ili 2016. godine kada ga je zatvorila sanitarna inspekcija zbog toga što isti nije imao odgovarajuću septičku jamu. No, geodetskim vještačenjem je utvrđeno da je predmetna septička jama ukopana na nekretninu tuženika označenu kao čkbr. 820/4, k.o. D., ista je postavljena u funkciji osposobljavanja za javno korištenje društvenog doma na toj istoj čestici i njegovo ponovno puštanje u rad. Iako iz iskaza svjedoka M. P., tužitelja, Ž. P., S. P. i zakonskog zastupnika tuženika proizlazi da su društveni dom i prilaz društvenom domu koristile mažoretkinje, kad se isti iskazi povežu s iskazom Ž. K., jasno je da od zatvaranja doma 2015. ili 2016. taj objekt nije koristio u javne svrhe. To posljedično znači da tuženik nije imao posljednji mirni posjed spornog prostora prije samog pokretanja ove parnice.

26. No, odredba čl. 20. st. 4. ZV-a propisuje da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta, no samovlast je i kad je čin smetanja ili oduzimanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

26.1. Odvodnja je trenutno regulirana odredbama Zakona o vodama ("Narodne novine" broj 66/19 i 84/21, u daljnjem tekstu: ZV) te su prema čl. 72. ZV-a jedinice lokalne samouprave dužne putem isporučitelja vodnih usluga osigurati skupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda prije njihova izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u vode, u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda, a prema čl. 77. st. 1. ZV-a pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati putem građevina za javnu odvodnju, građevina urbane oborinske odvodnje i individualnih sustava odvodne sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda.

26.2. Prema Odluci o odvodnji otpadnih voda u okviru sustava za odvodnju Z. ("Službeni glasnik K.-z. ž." broj 26 iz 2013.), koja se po čl. 1. st. 1. odnosi i na V. T., u čl. 4. propisana je također dužnost obavljanja odvodnje otpadnih voda u skladu sa zakonom, odlukom o priključenju na komunalne vodne građevine, općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih građevina i pratećom zakonskom regulativom i tom odlukom.

26.3. Zbog toga sud smatra da se zahvat tuženika koji se odnosi na ukapanje septičke jame i koji je utužen kao čin smetanja posjeda, ne može smatrati samovlašću, u smislu čl. 20. st. 4. ZV-a, budući da postoji zakonska dužnost tuženika na propisano ispuštanje otpadnih voda putem građevina za javnu odvodnju i dr., bez kojeg ispunjenja dužnosti nije bilo moguće privesti objekt društvenog doma, koji se također nalazi na spornoj nekretnini tuženika, ponovnoj javnoj svrsi.

27. Osim toga, tužitelj nadalje ničim nije dokazao da se zemlja od iskopa za septičku jamu nalazila baš na prostoru kojeg je on pokazao na terenu i koji je ucrtan u skicu očevida geodetskog vještaka, posebno s obzirom na činjenicu da su radnici T.d.o.o. koji su izvodili radove iskazivali da su pretežni dio zemlje odvezli s mjesta spora, dok su preostali dio vratili na mjesto gdje je iskopana jama odnosno dio zemlje su ostavili radi sanacije radova nakon spoja septičke jame.

28. Također je za istaći da utuženim radnjama, koje se odnose na polaganje septičke jame u zemlju, tužitelju nedvojbeno nije oduzet posjed predmetnih nekretnina, a u odnosu na uznemiravanje valja reći da tim radnjama tužitelj nije ni na koji način onemogućen ni ograničen u dosadašnjem načinu posjedovanja predmetnog prostora (košnjom trave i povremenim parkiranjem, kako to sam tvrdi) niti je izgubio faktičnu mogućnost svakodnevnog raspolaganja istim na dosadašnji način.

29. Slijedom navedenog, sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan.

30. Tuženiku pripada zatraženi parnični trošak (čl. 154. st. 1. ZPP-a), čija je visina odmjerena u skladu s tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u visini jednokratne nagrade za cjelokupni prvostupanjski postupak bez obzira na broj poduzetih radnji u visini od 2.000,00 kn. PDV na taj iznos jest 500,00 kn ili ukupno 2.500,00 kn.

31. Tužitelj nije uspio u parnici pa mu ne pripada ni naknada parničnog troška.

32. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 18. listopada 2022.

Sutkinja

Karolina Balen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja o smetanju posjeda može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u tri primjerka. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvj. M. S., Z.

2. Odvj. R. H., Z.

3. eOglasna ploča suda