REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4092/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja i Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SAD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Kvaternik, Vladimir Kvaternik i mr.sc. Anamarija Kvaternik iz Rijeke, protiv tuženika ČAD iz [adresa] # 723 Yucaipa, CA 92399, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika SA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po zajedničkom punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-272/2022-2 od 28. lipnja 2022., kojim je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2398/2018 od 29. prosinca 2021., u sjednici održanoj 18. listopada 2022.,
r i j e š i o j e:
Tužiteljici se dopušta se podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-272/2022-2 od 28. lipnja 2022., u odnosu na pitanja:
"1. Je li od utjecaja na ocjenu postojanja elemenata lihvarskog ugovora postojanje osuđujuće kaznene presude zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine–lihvarskog ugovora na štetu zajmoprimca, ovdje tužiteljice, protiv osobe koja je postupala kao posrednik u sklapanju ugovora temeljem ovlaštenja zajmodavca? Drugim riječima, može li jedan pravni posao, istodobno, u okviru istog pravnog sustava, biti kvalificiran kao lihvarski, što povlači ništetnost kao pravnu posljedicu i kao ne-lihvarski, odnosno valjan i treba li radnje svih sudionika spornog odnosa promatrati kao jedinstveni pothvat "ilegalne kriminalne organizacije" (kako to u presudi br. Gž-2813/2017 od 30. siječnja 2018. čini Županijski sud u Zagrebu)?
2. Je li sud dužan kod utvrđivanja nerazmjerne koristi ugovorene za zajmodavca u ugovoru o zajmu uzeti u obzir sadržaj ugovora u cijelosti, neovisno o formalno ugovorenoj kamatnoj stopi?".
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-272/2022-2 od 28. lipnja 2022., kojim je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2398/2018 od 29. prosinca 2021.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena šest pravnih pitanja i to:
"1. Je li žalbeni sud dužan u obrazloženju odluke kojom preinačuje prvostupanjsku presudu pozivom na odredbu čl.373.a/1 t. 1 i 2 Zakona o parničnom postupku, a s obzirom na nemogućnost nastavnog preispitivanja činjeničnog stanja, uzimajući u obzir detaljna utvrđenja prvostupanjskog suda, stanje spisa predmeta te obrazložene navode iz odgovora na žalbu kao i pravo stranaka na pravičan postupak argumentirati temeljem čega preocjenjuje dokaze i izrijekom navesti koje bitne činjenice između stranaka nisu sporne (t.1), odnosno koje je činjenice moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave odnosno izvedene dokaze (t.2)?
2. Je li okolnost da je u ugovoru kao zajmodavac naznačena fizička osoba dostatna za zaključak da se suštinski ne radi o ugovoru o kreditu sklopljenom na nemoralan način i protivno prisilnim propisima uključujući i Zakon o potrošačkom kreditiranju?
3. Je li od utjecaja na ocjenu postojanja elemenata lihvarskog ugovora postojanje osuđujuće kaznene presude zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine-lihvarskog ugovora na štetu zajmoprimca, ovdje tužiteljice, protiv osobe koja je postupala kao posrednik u sklapanju ugovora temeljem ovlaštenja zajmodavca? Drugim riječima, može li jedan pravni posao, istodobno, u okviru istog pravnog sustava, biti kvalificiran kao lihvarski, što povlači ništetnost kao pravnu posljedicu i kao ne-lihvarski, odnosno valjan i treba li radnje svih sudionika spornog odnosa promatrati kao jedinstveni pothvat "ilegalne kriminalne organizacije" (kako to u presudi broj Gž-2813/2017 od 30.siječnja 2018. čini Županijski sud u Zagrebu)?
4. Je li sud dužan kod utvrđivanja nerazmjerne koristi ugovorene za zajmodavca u ugovoru o zajmu uzeti u obzir sadržaj ugovora u cijelosti, neovisno o formalno ugovorenoj kamatnoj stopi?
5. Je li sud dužan (i) po službenoj dužnosti utvrditi ništetnim ugovor koji je sklopljen iskorištavanjem tuđe nevolje radi postizanja nerazmjerne koristi kao protivan moralu u smislu odredbe čl. 322. st.1. ZOO-a?
6. Je li ugovor o zajmu koji je sačinjen protivno odredbama članka 59./2. Zakona o javnom bilježništvu iz kojih proizlazi da javni bilježnik privatnu ispravu ispituje u skladu s odredbama članaka 34., 57. i 58. tog Zakona, odredbi članka 57. istog zakona kojom je propisano da pri sastavljanju javnobilježničkog akta javni bilježnik mora objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji podoban za potvrdu po javnom bilježniku i stjecanje svojstva javnobilježničkog akta na temelju kojeg je i provedena uknjižba založnog prava?
Odnosno može li iskaz javnog bilježnika koji opisuje "uobičajen način postupanja" otkloniti nedostatke u postupanju u konkretnom slučaju?
3. Kao razlog važnosti postavljenim pitanjima navedene su presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-41/15 od 25.siječnja 2017., Gž-1092/2015 od 8.veljače 2017., te presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2813/2017 od 30.siječnja 2018., presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1682/2018 od 7.lipnja 2022. kojom je odbijena revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2813/2017 od 30.siječnja 2018.
4 Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. Prijedlog je osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem ništetnim ugovora i zajmu i brisanje upisa prava zaloga na temelju navedenog ugovora radi osiguranja tražbine iz navedenog kredita.
7. Prvostupanjski je sud, prihvatio tužbeni zahtjev jer je utvrdio da je predmetni ugovor ništetan jer je se radilo o pravnom poslu nedopuštenog kreditiranja i uz to zelenaškom ugovoru
8. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu primjenom odredbe čl. 373.a ZPP-a i izražava potpuno različita pravna shvaćanja i to da se ne radi o ugovoru o kreditu te da nije riječ o lihvarskom ugovoru.
9. U citiranim presudama Županijskog suda u Rijeci i Županijskog suda u Zagrebu, kao i odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1682/2018-2 od 7. lipnja 2022., Rev-1536/2017-2 od 13. srpnja 2021., u identičnim i pravnim situacijama s predmetnom, u odnosu na postavljena pitanja iznesena su suprotna pravna shvaćanja, te su ta postavljena pitanja navedena u izreci rješenja važna za odluku u ovoj pravnoj stvari, ali i za ravnopravnost svih u primjeni materijalnog prava. Dio ostalih pitanja u biti svode na ta pitanja, ili za njih nisu izneseni odgovarajući razlozi njihove važnosti.
10. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari su vezano za pitanja navedena u izreci rješenja ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podst. 1., u svezi čl. 387. st. 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 18. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić
