Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-370/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Martini Budinski Modronja, u pravnoj stvari tužitelja Ž. J. iz S., OIB: … , kojeg
zastupa punomoćnica S. M., odvjetnica u S.1, protiv tuženika I. G.
iz S.1, OIB: … , kojeg zastupa punomoćnik M.
G., odvjetnik u S.1, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Psp-491/2015-54 od 4. ožujka 2022., 18. listopada 2022.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ž. J. i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-491/2015-54 od 4. ožujka 2022.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja Ž. J. za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je riješeno:
"I – Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Time što je tuženik I. G., OIB: … dana 15. listopada 2015. započeo radove koji su dovršeni dana 17. listopada 2015. na način da je nezakonito sagradio garažu u suterenu stambene zgrade sagrađen na k.č.z…. k.o. S.2, (sudske oznake čest.zem…., ZU … , k.o. S.2), anagrafske oznake na način da je garažu sagradio na zidovima od betonskih blokova te nalio armiranobetonsku ploču neposredno uz pročelje zgrade do balkona stana tužitelja na prizemlju, čime je ograničio tužitelja u mirnom posjedu stana, spavaće sobe, terase, zgrade i okućnice te zasmetao tužitelja u mirnom suposjedu pročelja zgrada kao zajedničkog dijela zgrade pa se nalaže tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da poruši nezakonito sagrađenu garažu i ukloni sav građevinski materijal i da se u buduće kloni takvog smetanja i ponašanja.
II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, a sve u roku od 8 dana od pravomoćnosti rješenja."
II - Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku u roku od 15 dana troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kuna."
2. Protiv navedenog rješenja i odluke o troškovima postupka sadržane u istom, tužitelj je izjavio pravovremenu žalbu pozivajući se na sve žalbene razloge označene u članku 353. stavak 1. točke 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP), odnosno na bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. U žalbi ponavlja navode iznesene tijekom postupka i ukazuje da je tuženik predmetnu garažu nezakonito sagradio, da je nezakonito postavio i metalno stepenište zbog čega tužitelj više nije u mogućnosti koristiti stan i balkon kao ranije, u cijelosti mu je oduzeta privatnost. Navodi da je izgrađena garaža veća i viša od ranije na tom mjestu sagrađene septičke jame, čime je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu stana, balkona, vrta i okućnice. Predlaže da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači na način da u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice, podredno isti ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tužitelja je neosnovana.
5. Razmatrajući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju povredu ukazuje tužitelj žalbom, jer se pobijano rješenje može ispitati, izreka je jasna i razumljiva i nije u proturječnosti s obrazloženjem i provedenim dokazima, a prvostupanjski sud je za svoju odluku dao jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama. Suprotno žalbenim navodima tužitelja prvostupanjski sud je u obrazloženju presude naveo i zakonske propise, odnosno odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., dalje: ZV) na kojima je temeljio svoju odluku.
5.1. Nema ni drugih bitnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje povrede ovaj drugostupanjski sud temeljem članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.
6. Tužitelj u ovom postupku traži od suda posjedovnu zaštitu i tužbenim zahtjevom određenim podneskom od 18. siječnja 2022. (stranica 128 do 133 spisa) traži utvrđenje da je tuženik time što je nezakonito sagradio garažu u suterenu stambene zgrade sagrađene na k.č.z. … k.o. S.2 (sudske oznake čest. zem. … ZU … k.o. S.2, na način da je garažu sagradio na
zidovima od betonskih blokova te nalio armiranobetonsku ploču neposredno uz pročelje zgrade do balkona tužitelja na prizemlju, ograničio tužitelja u mirnom posjedu stana, spavaće sobe, terase, zgrade i okućnice te je zasmetao tužitelja u mirnom suposjedu pročelja zgrade kao zajedničkog dijela zgrade, te traži da se tuženiku naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da poruši nezakonito sagrađenu garažu i ukloni sav građevinski materijal i ubuduće kloni takvog smetanja.
7. Za donošenje pravilne i zakonite odluke o takvom tužbenom zahtjevu tužitelja, prvostupanjski sud je utvrdio sve relevantne činjenice, na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo, odredbe ZV kojima je reguliran institut posjeda i smetanje posjeda, pa su neosnovani i žalbeni prigovori tužitelja da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno i da materijalno pravo nije pravilno primijenjeno.
8. Iz spisa i provedenih dokaza proizlazi da među strankama i nije sporno da je tužitelj u posjedu stana u prizemlju, a tuženik u posjedu stana na prvom i stana na drugom katu navedene stambene zgrade. Nadalje nije sporno da je predmetnu garažu sagradio tuženik i da za gradnju iste tuženik nije ishodio dozvolu, kao i da su stranke nadležnom Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo podnijeli zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu stambenu zgradu na kat. čest. … k.o. S.2, a koji postupak je još u tijeku.
8.1. Pravilno je utvrđeno je da je predmetna garaža sagrađena na dijelu čestice koji je koristio tuženik i na kojem je ranije bila sagrađena septička jama koju je koristio tuženik. Utvrđeno je da je i metalne kružne stepenice tuženik postavio prije izgradnje predmetne garaže, odnosno prema navodima stranaka i svjedoka prije 10 do 15 godina.
8.2. Nadalje, pravilno je utvrđeno da zid pročelja stambene zgrade koji se nalazi južno od terase stana tužitelja i sačinjen je od betonskih blokova i ranije je predstavljao zid septičke jame, sada ne predstavlja unutarnji zid garaže, već je unutarnji garažni zid sagrađen do tog zida od betonskih blokova ali se ne oslanja na njega. Utvrđeno je da od sobnih vrata stana tužitelja rub armirano-betonske ploče na garaži udaljen 2,85 m, odnosno da je to udaljenost od ruba armirano-betonske ploče do unutarnjeg pročelja stambene zgrade i da je taj prostor terasa tužitelja.
9. Slijedom navedenog, a suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da izgradnjom garaže tuženik tužitelja nije smetao posljednjem mirnom posjedu stana, spavaće sobe, terase, zgrade i okućnice te u suposjedu pročelja zgrade.
10. Sukladno članku 10. stavak 1. ZV posjed je faktična vlast glede neke stvari.
11. Tuženik nije tužitelja smetao u posjedu okućnice jer je nedvojbeno da je garaža izgrađena na zemljištu, odnosno na dijelu čestice … . k.o. S.2, dakle dijelu okućnice koji je prije izgradnje garaže bio u mirnom posjedu tuženika, jer je na tom dijelu čestice tuženik imao septičku jamu. Dakle, taj dio okućnice, odnosno čestice … . k.o. S.2 prije izgradnje garaže nedvojbeno nije bio ni u suposjedu, a pogotovo ne u samostalnom posjedu tužitelja.
12. Slijedom utvrđenog tijekom postupka proizlazi da gradnjom garaže posjed tužitelja na stanu, spavaćoj sobi, terasi i zgradi nije smetan, jer je to sve i dalje u posjedu tužitelja i nad svime time tužitelj i dalje ima faktičnu vlast i sve navedeno tužitelj može koristiti kao i prije izgradnje predmetne garaže. Dakle, tužitelju posjed nad navedenim nije oduzet.
12.1. Nadalje, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da izgradnjom garaže tužitelj nije uznemiravan u posjedu stana, spavaće sobe i terase. Naime, armirano- betonska deka zapravo predstavlja krov predmetne garaže, a iz provedenog postupka ne proizlazi da bi tuženik tu površinu (krov garaže) sada koristio na bilo koji drugi način osim kao krov garaže, odnosno ne proizlazi da bi tuženik istu površinu koristio način da se na istoj zadržava i boravi duže vrijeme, ima određene aktivnosti (npr. roštilja), a kojima bi uznemiravao tužitelja. Napominje se da iz iskaza svjedoka proizlazi da je tuženik prije izgradnje garaže, dok je tu bila sagrađena septička jama, na tom dijelu znao "gradelavati", odnosno roštiljati. Sve dok tuženik armirano- betonsku ploču koristi samo kao krov garaže, uznemiravanja tužitelja u posjedu terase, spavače sobe i stana nema.
12.2. Prolazak tuženika od ceste preko betonskih stepenica (za koje je utvrđeno da su postojale i ranije, ali tada su bile nekoliko stepenica manje) do montažnih željeznih kružnih stepenica i tim stepenicama do terase stana tuženika na prvom katu, može uznemiravati tužitelja kada se nalazi na terasi ili u spavaćoj sobi, kao i njegove ukućane. U povezanosti s tim mogu se prihvatiti navodi tužitelja da je ograničen u korištenu terase i spavaće sobe, kao i navodi o narušenoj privatnosti. Međutim, obzirom da su te montažne stepenice postavljene prije cca 10 do 15 godina, odnosno prije izgradnje garaže, a što nedvojbeno proizlazi iz dokaznog postupka, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tužitelj zaštitu posjeda u odnosu na to tražio izvan prekluzivnih rokova. Napominje se da i iz arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađenog od ovlaštenog arhitekta u svibnju 2013., a koji prileže spisu nadležnog ureda u S.1 u kojem su stranke zajedno podnijele zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, proizlazi da je metalno kružno stepenište ucrtano u navedenom snimku. Nadalje, zbog narušavanja ili gubitka privatnosti tužitelj ne može tražiti pravnu zaštitu u parnici zbog smetanja posjeda, kao posjedovnu zaštitu. To stoga jer se narušavanjem / gubitkom privatnosti zapravo smanjuje, u konkretnom slučaju kvaliteta korištenja terase i spavaće sobe, odnosno kvaliteta života tužitelja, za što eventualno može tražiti drugu vrstu pravne zaštite u drugačijem pravnom postupku.
13. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, obzirom da je utvrđeno da zid pročelja zgrade koji je od betonskih blokova i ranije je bio sjeverni zid septičke jame, nije sjeverni zid garaže, odnosno da je sjeverni zid garaže izgrađen uz taj zid od betonskih blokova, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da izgradnjom garaže tužitelj nije smetan u suposjedu pročelja zgrade.
14. Napominje se da za rješenje ovog spora nije odlučno što je predmetna garaža izgrađena i što su željezne kružne stepenice postavljene bez dozvole nadležnih tijela, jer sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju (članak 22. stavak 2. ZV). Pobijana odluka ni na koji način ne utječe na način rješavanja zahtjeva za legalizaciju koji su stranke podnijele i ne prejudicira odluku koja se treba donijeti u tom postupku, kao što ne prejudicira ni eventualne odluke inspekcijskih službi.
15. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo i pravilno je postupio kada je tužbeni zahtjev tužitelja odbio.
16. Odluka prvostupanjskog suda o troškovima postupka je pravilna i zakonita.
17. Obzirom da žalbeni navodi tužitelja nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja i da se žalbeni razlozi nisu ostvarili temeljem članka 380. točka 2. ZPP žalba tužitelja je kao neosnovana odbijena i prvostupanjsko rješenje je potvrđeno.
18. Temeljem članka 166. ZPP odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka jer sa žalbom nije uspio.
Sisak, 18. listopada 2022.
Sutkinja
Martina Budinski Modronja,v.r.
