Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 82 Gž-4054/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Suzane Kapustić, kao predsjednice vijeća, Gordane Držaić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Jadranke Travaš, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. M., OIB: …, iz S., zastupane po punomoćniku I. U., odvjetniku u Z., protiv I. tuženika Ž. J., OIB: … i II. tuženice K. J., OIB: …, oboje iz S., oboje zastupani po punomoćnici D. D., odvjetnici u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbama parničnih stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2529/18-30 od 31. srpnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 18. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2529/18-30 od 31. srpnja 2020. u točki I. izreke u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova u iznosu od 11.875,00 kn/1.576,08 EUR[1] te u točki II. izreke.

II. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2529/18-30 od 31. srpnja 2020. u točki

I. izreke i III. izreke.

III. Uvažava se žalba tužiteljice kao djelomično osnovana i preinačuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2529/18-30 od 31. srpnja 2020. u točki I. izreke u dijelu u kojem tužiteljici nije dosuđen trošak postupka u iznosu od 6.418,99 kn/851,95 EUR i sudi:

Nalaže se tuženicama da solidarno naknade tužiteljicama daljnji trošak postupka u iznosu od 6.418,99 kn/851,95 EUR zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 18. listopada 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za eferentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 15 dana.

IV. Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi stranaka za naknadom troška žalbi.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženicima solidarno isplatiti 1. tužiteljici M. H.1 i 2. tužiteljici A. M. iznos od 205.747,83 kn kao i solidarno im naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 102.908,83 kn, sve sa zateznom kamatom tekućom od 31. srpnja 2020 pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod tokom II. izreke odbijen je dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 70.742,47 kn kao i zahtjev za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 205.747,83 kn za razdoblje od 26. kolovoza 2001. do 31. srpnja 2020. te je pod točkom III izreke odbijen tuženika za naknadom troškova postupka.

2. Tijekom žalbenog postupka umrla je 1. tužiteljica M. H.1 , a njezina nasljednica je tužiteljica A. M. koja je preuzela postupak u ovoj pravnoj stvari.

3. Protiv navedene presude pod točkom II. izreke te pod točkom I. izreke u dijelu u kojem tužiteljica i njezina pravna prednica nisu uspjele sa zahtjevom za naknadu troškova postupka podnijele su pravovremenu žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima. Zatražile su trošak žalbe specificiran u žalbi.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Protiv navedene presude pod točkama I. i III. pravovremenu žalbu podnijeli su tuženici zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati na „ponovni postupak“. Zatražili su trošak žalbe specificiran u žalbi.

6. Odgovor na žalbu nije podnesen.

7. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana u odluci o troškovima postupka, dok žalba tuženika nije osnovana.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu materijalne štete na gospodarskom objektu i usjevima koji su bili uskladišteni u gospodarskom objektu, a koja šteta je posljedica požara koji se proširio na nekretninu tužitelja s nekretnine tuženika.

9. Prvostupanjska presuda sadrži jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su u suglasnosti sa stanjem spisa, te ne postoji proturječnost između onoga što se u obrazloženju navodi o sadržaju zapisnika i isprava priležećih spisu i samih tih zapisnika i isprava tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuju žalbe stranaka, a isto tako nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

10. Time što je prvostupanjski sud odbio dokazne prijedloge stranaka za izvođenje daljnjih dokaza nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 220. ZPP niti je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno. 11. Prvenstveno valja navesti da prema odredbi čl. 220. ZPP sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica.

12. Prvostupanjski sud je u skladu s citiranom odredbom ocijenio da daljnje izvođenje dokaza, a na predložene okolnosti nije potrebno, jer je činjenično stanje u pogledu osnove i visine dovoljno utvrđeno drugim provedenim dokazima, a razloge za neprovođenje dokaza je valjalo obrazložio.

13. Dakle, ovlaštenje je suda ocijeniti postojanje potrebe za izvođenje dokaza kao i ovlaštenje na slobodan izbor dokaznih sredstava, pa odbijanjem prijedloga za izvođenje dokaza sud nije postupio protivno odredbama ZPP, niti su neizvođenjem predloženih dokaza u ovom predmetu stranke onemogućene raspravljati pred sudom, radi čega nisu počinjene gore navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuju žalbe stranaka.

14. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je protivno žalbenoj tvrdnji stranaka sud prvog stupnja u provedenom postupku u potpunosti i pravilno raspravio činjenice od kojih zavisi zakonitost presuđenja u ovoj pravnoj stvari (čl. 8. ZPP).

15. Sporno je u ovoj fazi postupka da li su tuženici prilikom skladištenja sijena postupali s dužnom pažnjom, odnosno da li su isto adekvatno skladištili, pa shodno tome da li postoji njihova odgovornost za nastalu štetu, odnosno da li su tuženici postupali u svemu po pravilima struke ili je šteta nastala zbog njihovog propuštanja kako to tvrdi tužiteljica te je sporna i visina štete.

16. Prvostupanjski sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka T. L. i poljoprivrednog vještaka A. Đ. utvrdio da je uzrok izbijanja i prenošenja požara samozapaljenje sijena uskladištenog na nekretnini tuženika, a do kojeg samozapaljenja je došlo zbog baliranja vlažnog ili nedovoljno osušenog sijena skladištenog u neodgovarajućim uvjetima (neodgovarujuća prostorna orijentacija objekta u kojem je sijeno skladišteno, nedovoljna površina skladišnog objekta odnosno nedostatak manipulativnog prostora i prozračnosti skladišnog objekta). Dalje je utvrđeno da su tuženici propustili prije baliranja sijena provjeriti sadržaj vlage u istom, a isto tako su nakon uskladištenja istog u neodgovarajućim uvjetima propustili nadzirati uskladišteno sijeno, jer se radi o relativno dugom procesu samozapaljenja od desetak dana pa do nekoliko mjeseci u kojem vremenu je moguće uočiti promjene na sijenu ili prostoriji skladišta.

17. Visinu štete na objektu, a prema specifikacijama iz zapisnika policije o očevidu u pogledu dimenzija istog i vrste materijala od kojeg je objekat bio sagrađen prvostupanjski sud je utvrdio vještačenjem po građevinskom vještaku dipl. ing. M. H.2 u iznosu od 179.282,83 kn, dok je visinu štete na poljoprivrednim usjevima (pšenica, kukuruz, slama i sijeno) prema količinama iz iskaza tužitelja utvrdio vještačenjem po poljoprivrednom vještaku dipl. ing. A. Đ.

18. Za svoje utvrđenje da je uzrok požara samozapaljenje vlažnog baliranog sijena koje se skladištilo u neodgovarajućim uvjetima kao i o dimenzijama i materijalu od kojeg je bio sagrađen opožareni objekt prvostupanjski sud dao je jasne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

19. Neosnovano stranke u žalbi ustraju na tvrdnjama da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno i to tuženici da sijeno koje je bilo uskladišteno na njihovoj nekretnini nije bilo balirano te tužitelji da su pogrešno utvrđene dimenzije objekta tužitelja koji je opožaren kao i materijal od kojeg je objekt bio sagrađen.

20. Navedene činjenice prvostupanjski sud je utvrdio uvidom u zapisnik o očevidu i fotografije koje su prilog navedenom zapisniku, a koji zapisnik je sastavljen prilikom obavljanja očevida od strane ovlaštenih službenih osoba ministarstva unutarnjih poslova, tj. djelatnika policije.

21. Pravilno je prvostupanjski sud ove činjenice utvrdio uvidom u zapisnik o očevidu i fotografije koje su sastavni dio zapisnika, jer stranke navodima da su u zapisnik o očevidu unijeti netočni podaci nisu dovele u sumnju činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda.

22. Naime, zapisnik o očevidu smatra se javnom ispravom koja dokazuje ono što se njome utvrđuje ili potvrđuje (čl. 78. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“, broj: 53/91 i 103/96), a ako postoji sumnja u vjerodostojnost takve isprave, može se dokazivati netočnost zapisnika (st. 2. istoga članka).

23. Kako stranke na kojima je teret dokazivanja tvrdnje o nevjerodostojnosti zapisnika o očevidu nisu dokazale, odnosno da su u nadležnom upravnom postupku osporile vjerodostojnost sadržaja zapisnika o očevidu, a iz dokaza koje su predložili tuženici (njihovo saslušanje), kao i dokaza tužitelja (očevid na mjestu spora u situaciji kada je stanje na mjestu spora izmijenjeno) ne bi se s uspjehom mogao osporiti sadržaj javne isprave, prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je činjenično stanje u pogledu navedenih činjenica utvrdio uvidom u zapisnik o očevidu i fotodokumentaciji očevida.

24. Pravilno je stoga prvostupanjski sud na temelju utvrđenih dimenzija objekta tužitelja i vrste materijala iz kojeg je objekt bio izgrađen utvrdio visinu štete na objektu tužitelja.

25. Isto tako pravilno je iskazima prednika tužitelja utvrđena količina i vrsta poljoprivrednih usjeva, a na temelju čega je pravilno utvrđena i visina štete koja je nastala na poljoprivrednim usjevima koji su bili uskladišteni u opožarenom objektu, a što tuženici navodima žalbe nisu doveli u sumnju. Tuženici tijekom prvostupanjskog postupka nisu na odgovarajući način uspjeli dovesti u sumnju iskaz tužitelja o vrsti i količini poljoprivrednih proizvoda koji su uništeni u požaru, a u žalbi samo preocjenjuju iskaz tužitelja na način koji njima odgovara, a ocjena iskaza je na sudu, a ne strankama.

26. Prema odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 88/01, dalje: ZOO) tko drugom prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

27. Kako je u postupku utvrđeno da je došlo do proširenja požara sa nekretnine tuženika na nekretninu tužiteljice na kojoj je opožaren gospodarski objekt te je nastala i šteta na poljoprivrednim usjevima, a uzrok požara je samozapaljenje vlažnog baliranog sijena koje su tuženici neodgovarajuće skladištili i propustili provoditi odgovarajući nadzor nad njime, to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da su tuženici odgovorni za nastalu štetu.

28. Visina štete na objektu pravilno je utvrđena provedenim građevinskim vještačenjem imajuću u vidu utvrđene dimenzije i materijal od kojeg je opožaren objekt bio sagrađen.

29. Kako je visina štete utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude, a tužiteljica nije na odgovarajući način dokazala da je šteta i u kojoj visini u međuvremenu otklonjena to je prvostupanjski sud pravilno u pogledu visine štete primijenio odredbu čl. 185. i čl. 189. ZOO te na dosuđeni iznos štete dosudio zateznu kamatu od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate u visini određenoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18).

30. Tužiteljica osporava odluku o troškovima postupka u dijelu u kojem joj nije dosuđen sastav još tri obrazložena podneska, u dijelu kojim joj nije dosuđen cjelokupni trošak vještačenja te u dijelu kojim joj nije dosuđena nagrada za zastupanje druge osobe dok tuženici osim što navode u žalbi da istu podnose i protiv odluke o troškovima postupka žalbu u tom dijelu posebno ne obrazlažu.

31. Odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita (čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP) osim u dijelu u kojem je razmjerno uspjehu tužiteljica u sporu umanjen trošak vještačenja, jer se radi o trošku koji je bio potreban bez obzira na uspjeh u spor te u dijelu u kojem nije dosuđena nagrada za zastupanje druge osobe po Tbr. 36./1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

32. Prvostupanjski sud je tužiteljici i njezinoj pravnoj prednici priznao sastav ukupno četiri obrazložena podneska po Tbr. 8./1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (između ostalog i ožalbeni trošak sastava podneska od 21. listopada 2019.), pa stoga nema osnove da im se dosudi daljnji trošak na ime sastava obrazloženih podneska.

33. Prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada tužiteljici za vrijeme dok se vodio postupak po tužbi nje i njezine pravne prednice nije dosudio uvećanje naknade za zastupanje druge osobe po Tbr. 36./1. Tarife.

34. Radi navedenog valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao djelomično neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u dijelu kojim tužiteljici nije dosuđen daljnji trošak postupka u iznosu od 11.875,00 kn i preinačiti odluku o troškovima postupka i tužiteljicama dosuditi daljnji trošak postupka u iznosu od 6.418,99 kn (3.489,49 kn na ime vještačenja i 2.929,50 na ime zastupanja druge osobe razmjerno uspjehu u sporu) zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja drugostupanjske presude pa do isplate.

35. Strankama nije dosuđen trošak žalbe, jer je tužiteljica uspjela djelomično sa žalbom u odnosu na sporednu tražbinu s osnova troškova, dok tuženici nisu uspjeli sa žalbom.

36. Slijedom navedenog valjalo je žalbe stranaka na odluku o glavnoj stvari odbiti kao neosnovane i prvostupanjsku presudu potvrditi temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, te u pogledu troškova postupka žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu, a žalbu tužiteljice djelomično odbiti kao neosnovanu te djelomično uvažiti i preinačiti odluku o troškovima postupka, sve u smislu odredbe čl. 380. st. 2. i 3. ZPP.

37. Slijedom svega iznesenoga riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. listopada 2022.

Predsjednica vijeća

Suzana Kapustić, v.r.