Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž-788/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Goranu Stošiću, u pravnoj stvari tužitelja: Đ. P., OIB: …, nositelj OPG N.,
K …, koga zastupa punomoćnik I. J., odvjetnik u O., protiv tuženika:
1. R. H., OIB: … , koju zastupa O. državno odvjetništvo u
V. i 2. M. N., OIB: … , D. N. S., M. A. R. …
koga zastupa punomoćnik A. Č., odvjetnik u O., radi utvrđenja ništetnosti, rješavajući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima broj P-127/2021 od 16. lipnja 2021. godine, dana 18. listopada 2022. godine
r i j e š i o j e
I. Odbija se djelomično žalba tužitelja kao neosnovana, te se - u odnosu na tuženicu ad 1. - potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima broj P-127/2021 od 16. lipnja 2021. godine.
II. Uvažava se djelomično žalba tužitelja, te se odnosu na tuženika ad 2. ukida prvostupanjsko rješenje.
Obrazloženje
1. Protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbačena tužba kao nepravovremena i nedopuštena (točka I. izreke), te kojim je naloženo tužitelju da tuženici ad 1. nadoknadi parnični trošak u iznos od 7.500,00 kuna, a tuženiku ad 2. u iznosu od 6.250,00 kuna (točka II. izreke), žalbu je podnio tužitelj pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. u vezi članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje ukine.
2. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Žalba je djelomično osnovana, a djelomično neosnovana.
4. Nije u pravu tužitelj kada u žalbi pobija prvostupanjsko rješenje zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. u vezi članka 381. ZPP, jer suprotno neutemeljenoj tvrdnji žalitelja – da je izreka rješenja nerazumljiva, te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava - prvostupanjsko rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.
5. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjski sud je i po nalaženju ovog suda pravilno i zakonito postupio kada je odbacio tužbu u odnosu na tuženicu ad 1.
5.1. Iz razloga pobijanog rješenja i podataka predmetnog spisa proizlazi da je tužitelj dana 13. rujna 2017. godine protiv tuženika ad 1. i ad 2. podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti četiri ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, sklopljenih između tuženika, da je zahtjev za mirno rješenje spora koji je tužitelj podnio 11. ožujka 2017. godine bio „usmjeren na izmjenu Odluke o dodjeli zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu R. H.“, da tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz da se prije podnošenja tužbe u svezi sa postavljenim tužbenim zahtjevom obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, pa je prvostupanjski sud zaključio da u odnosu na tuženicu ad 1. nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost tužbe iz čl. 186.a ZPP, zbog čega je tužbu pobijanim rješenjem odbacio.
6. Prema odredbi članka 186.a stavka 1. ZPP osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv R. H., osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe, s tim da taj zahtjev mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Suglasno stavku 5. toga članka, ako zahtjev ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu, dok je stavkom 6. istog članka propisano, da će sud odbaciti tužbu protiv R. H.
podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 2. toga članka.
7. Kraj takvog stanja stvari, kada je pravilno utvrdio da tužitelj prije podnošenja tužbe u ovom sporu nije nadležnom državnom odvjetništvu podnio zahtjev iz članka 186.a stavka 1. ZPP, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio navedene odredbe članka 186.a ZPP kada je u odnosu na tuženicu ad 1. tužbu odbacio.
8. Pravilna je i odluka o parničnom trošku u odnosu na tuženicu ad 1., kako u pogledu osnova (članak 154. stavak 1. ZPP), tako i glede visine odmjerenih parničnih troškova tuženice ad 1. (članak 155. ZPP).
9. Stoga je žalbu tužitelja djelomično valjalo odbiti, u odnosu na tuženicu ad 1. potvrditi pobijano rješenje i temeljem članka 380. točka 2. ZPP riješiti kao u točki I. izreke.
10. Nasuprot tomu, u pravu je žalitelj kada pobija prvostupanjsko rješenje u dijelu kojim je tužba odbačena u odnosu na tuženika ad 2., te kojim je obvezan tužitelj nadoknaditi tuženiku ad 2. parnični trošak.
11. Naime, prvostupanjski sud je ocijenio da su ugovorne strane iz spornih ugovora jedinstveni suparničari, da se sukladno odredbi članka 201. ZPP imaju smatrati jednom strankom, pa da se učinak poduzetih ili propuštenih parnični radnji proteže i na druge suparničare, zbog čega je odbacio tužbu i u odnosu na tuženika ad 2.
12. Osnovano tužitelj u žalbi ističe da nisu postojali zakonski uvjeti da se u takovoj procesnoj situaciji tužba kao nedopuštena odbaci i u odnosu na tuženika ad 2., kao jedinstvenog suparničara.
12.1. Naime, jedinstveni suparničari su materijalnopravni suparničari definirani odredbom čl. 201. ZPP prema kojoj, ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima, smatraju se kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli. Jedinstveno suparničarstvo je u pravilu fakultativno, osim kad je riječ o procesnopravnom nužnom suparničarstvu. Kod nužnog suparničarstva tužba je dopuštena samo ako su na pasivnoj strani obuhvaćeni svi subjekti koji su sudionici određenog građanskog pravnog odnosa, u protivnom nisu ispunjene procesne pretpostavke za meritorno rješavanje spora. Međutim, prema ustaljenoj sudskoj praksi (npr. odluka VSRH broj Rev-x 1205/2017 od 16. ožujka 2021. godine) tužba treće osobe radi utvrđenja ništetnim ugovora ne mora nužno obuhvatiti obje ugovorne strane, pa u situaciji kada je tužba podnesena protiv obje ugovorne strane, tuženici su fakultativni jedinstveni suparničari, ali ne i nužni suparničari. Stoga, u odnosu na tuženika ad 2. nije bilo mjesta odbacivanju tužbe temeljem članka 186.a u vezi članka 201. ZPP, pa je prvostupanjski sud počinio bitnu postupovnu povredu iz članka 354. stavka 1. ZPP, a na koju se tužitelj (sadržajno) poziva u žalbi (smatrajući da se radi o pogrešnoj primjeni materijalnog prava) i koja je bila od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.
13. Slijedom navedenog, žalbu tužitelja valjalo je djelomično uvažiti, u odnosu na tuženika ad 2. ukinuti prvostupanjsko rješenje i temeljem članka 380. točka 3. ZPP riješiti kao u točki II. izreke.
U Šibeniku, 18. listopada 2022. godine
S U D A C
Goran Stošić
Broj zapisa: eb313-74f7e
Kontrolni broj: 02381-b6dbe-30ba6
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=GORAN STOŠIĆ, L=ŠIBENIK, O=ŽUPANIJSKI SUD U ŠIBENIKU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Šibeniku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.