Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-580/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ordane Labura, kao predsjednice vijeća, suca izvjestitelja Dalibora Dukića i Maje Skorić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. J., P., (koju je naslijedio sin S. J.) zastupane po punomoćnicima-odvjetnicima u ZOU B. u Š., protiv tuženika Š. S., S., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj P-538/11 od 12. lipnja 2014. godine, dana 18. listopada 2022. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i u pobijanom dosuđujućem dijelu u toč. 1., toč. 2. i dijelu toč. 3. potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P-538/11 od 12. lipnja 2014. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom obvezan je tuženik isplatiti tužiteljici na ime neimovinske štete iznos od 220.000,00 kn sa zateznim kamatama od 2. ožujka 2011. godine do isplate (toč. 1. izreke), te na ime imovinske štete iznos od 6.505,64 kn sa zateznim kamatama tekućim od 13. srpnja 2007. godine do isplate (toč. 2. izreke), a suviše naknaditi joj parnični trošak u iznosu od 12.400,00 kn, dok je zahtjev tužiteljice za naknadom troška u daljnjem iznosu od 6.725,00 kn odbijen kao neosnovan (toč. 3. izreke). Istovremeno, rješenjem je prihvaćen prijedlog tužiteljice za oslobođenjem od plaćanja sudskih pristojbi.

2. Protiv te presude u dosuđujućem dijelu (toč. 1., toč. 2. i dio toč. 3.) žalbu je podnio tuženik sadržajno zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP) s prijedlogom da se postupi u smislu žalbenih navoda.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je naknada štete zbog smrti bliske osobe.

6. U postupku je nesporno da je tuženik pravomoćnom presudom Županijskog suda u Šibeniku broj K-53/07 od 28. listopada 2008. godine proglašen krivim zbog kaznenog djela protiv života i tijela – prouzročenje smrti iz nehaja iz čl. 95. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 71/06) za koje kazneno djelo je, uz druga djela počinjena u stjecaju, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina.

6.1. Izreka te presude glasi:

„što je dana 16. lipnja 2007. godine u S., S. J. s kojom je živio u izvanbračnoj zajednici, najprije u prijepodnevnim satima u venu ubrizgao neutvrđenu količinu opojne droge heroin, pa nakon toga u kupaonici svoje obiteljske kuće u 21,30 sati ponovno inzulinskom špricom u venu na nadlanici lijeve ruke stao joj ubrizgavati neutvrđenu količinu opojne droge heroin, koji je bio „jači“, na što ga prethodno upozorila M. N. kojoj je odgovorio da želi da oštećena osjeti kako je to kada te „pravo pukne“, pa cijeli sadržaj šprice ipak nije uspio ubrizgati jer ga je u tom spriječila M. N., koja je vidjevši da je oštećenoj loše, izvukla špricu iz njene ruke, da bi se stanje oštećene dodatno pogoršalo tako da je počela gubiti svijest, nije mogla govoriti i hodati, pa vidjevši da joj se stanje nadalje pogoršava, da joj ruke plave, da teško diše, da je potpuno izgubila svijest, svjestan da zbog takovog stanja oštećena može umrijeti, ali lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, usprkos višekratnim traženjima i molbama M. N. da pozove Hitnu pomoć, isto odbijao učiniti i zabranio M. N. da ona zove pomoć te kazao da je robijao 5 godina i da ne želi robijati ponovno, nakon čega sjeo u dnevni boravak i gledao televiziju, da bi između 2,00 i 3,00 sata oštećena počela hroptati, na što ga je prepadnuta, upozorila M. N., a on ponovno odbio zvati Hitnu pomoć, te iako obećao M. N. da će pripaziti na oštećenu, legao i zaspao, tako da je u međuvremenu uslijed trovanja heroinom oštećena preminula oko 5,00 sati ujutro,

što je dakle, drugom dao opojnu drogu da je troši, što je prouzročilo osobito teške posljedice, te prouzročilo smrt drugog iz nehaja,“.

7. Prema odredbi čl. 12. st. 3. ZPP sud je u parničnom postupku, u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca, vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Ta vezanost parničnog suda pravomoćnom osuđujućom presudom kaznenog suda obuhvaća činjenična utvrđenja iz opisa bića kaznenog djela sadržana u izreci presude kaznenog suda, posebice one odlučne činjenice koje predstavljaju bitna činjenična obilježja predmetnog kaznenog djela, kao i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela. Kako u konkretnom slučaju biće kaznenog djela predstavlja upravo i činjenica da je tuženik bio svjestan da S. J. može umrijeti, ali lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, tom je činjenicom, sud u parničnom postupku vezan.

8. U postupku je nesporno da je S. J. kći tužiteljice B. J., koja je u žalbenoj fazi postupka preminula, a naslijedio ju sin S. J., pa je isti univerzalnom sukcesijom ušao u pravni položaj svoje majke B. J. Prema odredbi čl. 1105. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i dr., dalje: ZOO) nakon podnošenja zahtjeva ili tužbe radi ostvarivanja tražbine neimovinske štete više se ne radi o strogo osobnom i neprenosivom pravu, pa je moguća sukcesija u pravni položaj stranke koja je umrla.

9. U građanskopravnom smislu lakomisleno postupanje u kaznenom pravu odgovara krajnjoj nepažnji.

10. Kod takvog stanja stvari prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je zbog smrti bliske osobe za neimovinsku štetu dosudio iznos od 220.000,00 kn a suglasno odredbi čl. 1101. ZOO.

11. Povodom smrti kćeri tužiteljica je imala uobičajene troškove pogreba koji prema računu broj 168/07 od 27. lipnja 2007. godine izdanim od strane društva Č. d.o.o. Š. iznose 6.505,64 kn, pa je te troškove kao imovinsku štetu dosudio tužiteljici a suglasno odredbi čl. 1093. ZOO.

12. Pravilna je i zakonita odluka prvostupanjskog suda i u pogledu početka tijeka zateznih kamata tako da one na neimovinsku štetu imaju teći od podnošenja tužbe odnosno od 2. ožujka 2011. godine, a na imovinsku štetu od 13. srpnja 2007. godine (premda su mogle biti tražene i od ranije).

13. Iz sadržaja žalbe tuženika proizlazi da presudu pobija zbog bitne postupovne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

13.1. Suprotno takvom žalbenom prigovoru valja kazati da se tuženik za vrijeme vođenja postupka nalazio na izdržavanju kazne zatvora te da je, suglasno odredbi čl. 137. ZPP, istom bilo omogućeno da sudjeluje u postupku, pa je tako i dao odgovor na tužbu u kojem nije osporavao svoju odgovornost a time ni opravdanost podnesene tužbe, ističući da će po izlasku iz zatvora regulirati dosuđene obveze. Tuženik je uredno pozivan na ročišta glavne rasprave putem uprave zatvora, ali na ista nije pristupao obavještavajući sud pisanim putem da nema financijskih mogućnosti osigurati svoju prisutnost na raspravama. Tuženik je imao mogućnost u postupku angažirati punomoćnika iz reda odvjetnika ali to nije učinio.

13.2. Kod takvog stanja stvari tuženik nije onemogućen u raspravljanju, pa nije ostvarena ta postupovna povreda, a niti neke druge na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP), pa žalba tuženika zbog tog žalbenog razloga nije osnovana.

14. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje tuženik navodi da bi, da je prisustvovao ročištima glavne rasprave, sudu mogao ukazati na činjenice koje da bi itekako utjecale na ishod postupka i na taj način njega dovele u ravnopravan položaj. Međutim, u žalbi, a i tijekom postupka, tuženik nije isticao o kojim bi se činjenicama radilo niti je predlagao izvođenje bilo kakvih dokaza u postupku.

15. Budući je na utvrđeno činjenično stanje, a utemeljeno na sadržaju kaznene presude, prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, te kako je pravilna i zakonita i odluka o troškovima postupka (čl. 154. i čl. 155. ZPP), valjalo je neosnovanu žalbu tuženika odbiti i u pobijanom dosuđujućem dijelu u toč. 1., toč. 2. i dijelu toč. 3. potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).

16. U nepobijanom odbijajućem dijelu odluke o troškovima postupka za iznos od 6.725,00 kn (dio toč. 3. izreke presude) prvostupanjska presuda i nepobijano prvostupanjsko rješenje kojim je tužiteljica oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi ostaju neizmijenjeni.

U Šibeniku, 18. listopada 2022. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ordana Labura,v.r.