REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: 6 Gž-808/2022-2.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, u pravnoj stvari tužiteljice-predlagateljice osiguranja M. Š. iz Z., , OIB: …, zastupana po H. Š., protiv tuženice-protivnice osiguranja R. A. d.d. iz Z., OIB: …, zastupana po odvjetnicima u O. D. G. & G. iz Z., povodom prijedloga za određivanje privremene mjere, rješavajući žalbu tužiteljice-predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 26. svibnja 2022., poslovni broj: 99 Ovr-3655/2021-2. (P- 8966/2021-21.), 18. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice osiguranja M. Š. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 26. svibnja 2022., poslovni broj: 99 Ovr-3655/2021-2. (P-8966/2021-21).

II. Odbija se predlagateljica osiguranja sa zahtjevom za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice-predlagatelja osiguranja od 10. studenog 2021., koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice M. Š., Z., OIB: … prema tuženiku R. A. d.d., Z., OIB: …

da povuče sa izravne naplate kod Financijske agencije zadužnicu na iznos 1.991.255.84 kn od 05. svibnja 2011. godine ovjerene kod javnog bilježnika L. P. pod posl br OV-…

određuje se privremena mjera kojom se

- zabranjuje Financijskoj agenciji da evidentira u očevidniku redoslijedu plaćanja zadužnicu na iznos 1.991.255.84 kn od ovjerene kod javnog bilježnika L. P. pod posl. br. … koju je na naplatu podnio Tuženik R. A. d.d., Z., OIB:… radi naplate po računima tužiteljice M. Š., Z., OIB: …

- zabranjuje Financijskoj agenciji da izdaje naloge Bankama za izvršenje naplate zadužnice na iznos 1.991.255.84 kn ovjerene kod javnog bilježnika L. P. pod posl br … koju je na naplatu podnio tuženik R. A. d.d., Z., OIB: … radi naplate po računima tužiteljice M. Š., Z., OIB: … u visini raspoloživih sredstava po računima

- nalaže Financijskoj agenciji da povuče već izdane naloge Bankama za izvršenje naplate zadužnice na iznos 1.991.255.84 kn ovjerene kod javnog bilježnika L. P. pod posl br …, koju je na naplatu podnio tuženik R. A. d.d., Z., OIB: … radi naplate po računima tužiteljice M. Š., Z., OIB: …

Ovo osiguranje privremenom mjerom traje do proteka roka od petnaest dana od pravomoćnog okončanja parnice ove parnice, a žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedu privremene mjere."

2. Protiv rješenja prvostupanjskog suda predlagateljica osiguranja je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je učinila vjerojatnom nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja da povuče sa izravne naplate zadužnicu jer je Ugovor o kreditu, koji su zaključili protivnik osiguranja kao kreditor i A. d.o.o. kao korisnik kredita ništetan, pa je ništetno i pristupanje dugu predlagateljice osiguranja po Ugovoru o pristupanju, tako da ne postoji tražbina koja bi se trebala naplatiti zadužnicom, a ako i postoji tražbina, onda je nastupila zastara. Ističe kako u pobijanom rješenju uopće nema navoda o odlučnim činjenicama da bi ugovor o kreditu bio ništetan, pa je ništetno i pristupanje dugu, zbog čega smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) u vezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine broj 112/12, 93/14, 73/17, 131/20 – dalje: OZ). Također smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka jer je na protivniku osiguranja bio teret dokaza, a ponovno ističe i prigovor zastare potraživanja. Zaključno navodi da ako ne postoji tražbina koja se treba naplatiti, jer je ugovor o kreditu ništetan i tražbina po ugovoru nije nastala ili je zastarjela, onda je nejasno radi čega bi uopće trebalo učiniti vjerojatnim bilo kakvu opasnost, već je bilo potrebno izravno primijeniti članak 344. stavak 2. OZ-a koji se primjenjuje na temelju članka 346. stavak 2. OZ-a. Predlaže žalbu uvažiti, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak pristojbe na žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, pa rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

5.1. Stoga u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju se neosnovano ukazuje žalbom, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

5.2. Neosnovano tužiteljica u žalbi ističe kako sud nije utvrđivao odlučne činjenice, odnosno kako nije utvrđivao je li Ugovor o kreditu, a time i Ugovor o pristupanju ništetan, niti je utvrđivao je li nastupila zastara potraživanja. Pravilno prvostupanjski sud navodi da se na ovaj način prejudicira odluka suda o glavnoj stvari, jer će se o ništetnosti, kao i istaknutom prigovoru zastare raspravljati u postupku koji tek slijedi, dok se u ovoj fazi postupka odlučivalo tek o osnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere, bez da se ulazi u meritum spora. Zbog navedenog predlagateljica osiguranja neosnovano ističe i da je teret dokazivanja bio na tuženiku – protivniku osiguranja, pa da je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a, u vezi sa člankom 219. i 221.a ZPP-a.

6. Kako je već i navedeno, u ovoj fazi postupka sud ne ispituje osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice, pa neosnovano predlagateljica osiguranja ističe kako je pogrešno primijenjeno materijalno pravo iz članka 270. i članka 327. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje: ZOO), kojima je propisana ništetnost ugovora zbog činidbe, te isticanje ništetnosti.

7. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju radi o privremenoj mjeri radi osiguranja nenovčane tražbine, pa da je stoga bilo potrebno utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 346. stavka 1. OZ-a, odnosno je li predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te je li učinila vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine time što bi promijenio postojeće stanje, odnosno je li učinila vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.

7.1. Pravilno prvostupanjski sud navodi da predlagateljica u svom prijedlogu jedino tvrdi da protupravnim zadržavanjem zadužnice trpi teško mjerljivu štetu, jer je onemogućena podmirivati svoje novčane obveze trećima, iako nije učinila vjerojatnom nastanak nenadoknadive štete koja joj prijeti, niti je učinila vjerojatnim da je mjera potreban da bi se spriječilo nasilje. Također predlagateljica ničim nije učinila ni vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine time što bi promijenio postojeće stanje.

7.2. Neosnovano predlagateljica osiguranja ukazuje da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu članka 344. stavka 2. OZ-a, prema kojoj predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, ponovno pri tome tvrdeći da ne postoji tražbina koja se treba naplatiti, jer je ugovor o kreditu ništetan i jer je tražbina po ugovoru o kreditu zastarjela, pa da stoga ne treba ni učiniti vjerojatnom bilo kakvu opasnost, već treba izravno primijeniti odredbu članka 344. stavka 2. OZ- a. Naime, na ovaj način predlagateljica osiguranja ponovno daje svoju ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva kojega je podnijela protiv protivnika osiguranja, a da pri tome nije učinila vjerojatnom da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, koji uvjet je propisan navedenom zakonskom odredbom kao pretpostavka za određivanje privremene mjere.

8. Zbog svega navedenog žalba predlagateljice osiguranja odbijena je kao neosnovana, a rješenje prvostupanjskog suda je potvrđeno. Odluka suda temelji se na članku 380. točka 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

9. Predlagateljica osiguranja odbijena je sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, jer sa žalbom nije uspjela.

10. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 18. listopada 2022.

Sutkinja

Draženka Ilak