Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-579/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Mihi Mratoviću, u pravnoj stvari ovrhovoditelja I. S. iz Z., OIB: …, protiv ovršenika H. M. d.d., u stečaju, iz Z., OIB: …, zastupanog po stečajnom upravitelju D. K. i ovršenikova dužnika Hrvatske autoceste d.o.o. Z., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o ovršenikovoj žalbi protiv rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 25. veljače 2021., pod poslovnim brojem Ovr-2966/19, 18. listopada 2022.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 25. veljače 2021., pod poslovnim brojem Ovr-2966/19, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje koje u izreci glasi:
"Određuje se namirenje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa naplaćene po rješenju o ovrsi ovog suda poslovni broj Ovr-2966/19 od 11. rujna 2019., te se nalaže računovodstvu ovog suda nakon pravomoćnosti ovog rješenja izvršiti isplate kako slijedi:
-po osnovi neto plaće iznos od 5.000,00 kn sa zateznim kamatama u iznosu od 1.425,86 kn,
- po osnovi troška parničnog postupka iznos od 8.773,00 kn sa za zateznim kamatama u iznosu od 365,65 kn,
-po osnovi troška ovršnog postupka iznos od 1.250,00 kn sa zateznim kamatama u iznosu od 40,23 kn,
na račun ovrhovoditelja broj HR ... koji se vodi kod P. B. Z. d.d."
2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali ovršenik osporavajući rješenje u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP – "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. Ovršnog zakona (dalje: OZ – "Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20), s prijedlogom da se osporeno rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak prvostupanjskom sudu, koji nakon toga treba postupiti sukladno Stečajnom zakonu ("Narodne novine", broj 71/15, 104/17 i 36/22).
3. Žalba je osnovana.
4. Prvostupanjski sud je rješenjem o ovrsi pod poslovnim brojem Ovr-2966/19 od 11. rujna 2019. odredio ovrhu na novčanoj tražbini ovršenika prema ovršenikovom dužniku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja po osnovi radnog odnosa.
5. Ovršenikov dužnik obavijestio je sud kako je postupio po rješenju o ovrsi, i to podneskom od 20. ožujka 2020. te uplatio na račun suda dužne iznose.
6. Stoga je prvostupanjski sud pozivom na odredbu članka 194. u svezi odredaba članaka 166. i 173. OZ-a odlučio kao u izreci prvostupanjskog rješenja.
7. Prvostupanjsko rješenje inače bi bilo valjano da ne postoje smetnje koje u svojoj žalbi ističe ovršenik.
8. Naime, rješenje o ovrsi od 11. rujna 2019. dostavljeno je ovršenikovom dužniku 20. rujna 2019., a što nedvojbeno proizlazi iz dostavnica koje su priložene u list spisa 3, a kao uostalom i iz očitovanja ovršenikova dužnika od 26. rujna 2019. (list spisa 18).
9. Iz stanja spisa proizlazi kako je nad ovršenikom rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu dana 17. rujna 2019. otvoren stečajni postupak koji se vodi pod poslovnim
10. Iz rješenja o ovrsi od 11. rujna 2019. nedvojbeno proizlazi kako je određena ovrha pljenidbom novčane tražbine.
11. Odredbom članka 176. OZ-a propisano je:
"1. Pljenidba se provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim se ovršenikovu dužniku zabranjuje da ovršenik ispuni novčanu tražbinu, a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje.
2. Pljenidba je provedena danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku.
3. Ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini.
4. Ovršenikov dužnik nema pravo žalbe protiv rješenja o pljenidbi."
12. Dakle, iz stanja spisa proizlazi kako bi pljenidba bila provedena 20. rujna 2019., a nad ovršenikom je 17. rujna 2019. (dakle tri dana prije) otvoren stečajni postupak.
13. Odredbom članka 169. Stečajnog zakona propisano je:
"1. Nakon otvaranja stečajnog postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu, niti na drugu imovinu dužnika.
2. Vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici, nisu ovlašteni tražiti ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegovog radnog odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi, tijekom stečajnog postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnog odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.
3. Postupci ovrhe i osiguranja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, koji su u tijeku vremena otvaranja stečajnog postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršeni sud će ih obustaviti.
4. Nakon otvaranja stečajnog postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja prema općim pravilima ovršnog postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnog postupka, nastavit će i provesti ovršni sud prema pravilima ovršnog postupka.
5. Nakon otvaranja stečajnog postupka razlučni vjerovnici nisu ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja.
6. Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 5. ovog članka koji su u tijeku otvaranja stečajnog postupka prekidaju se bez obzira na to kada je ovršni postupak pokrenut, osim ako u ovršnom postupku već nije doneseno rješenje o namirenju razlučnog vjerovnika. Pokrenute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku.
7. Sud koji vodi postupak ovrhe ili osiguranja iz stavka 6. ovog članka dužan je u roku od 8 dana od dana otvaranja stečajnog postupka rješenjem utvrditi prekid postupka, oglasit se nenadležnim i ustupiti predmet sudu koji vodi stečajni postupak.
8. Žalba protiv rješenja iz stavka 7. ovog članka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenjem.
9. Nakon otvaranja stečajnog postupka dopustit će se i provest upis u javne knjige ako se pretpostavke za upis ostvarene prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka."
14. Po pravnom shvaćanju ovog suda Stečajni zakon je "lex specialis" u odnosu na Ovršni zakon.
15. Prema pravnom shvaćanju ovog suda ovrhovoditelj nije stekao razlučno pravo prije otvaranja stečajnog postupka, jer činjenica da je ishodio ovršnu ispravu po kojoj se nalaže ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju neto iznos od 5.000,00 kuna s osnove jubilarne nagrade, te naknaditi parnični trošak u iznosu od 8.773,00 kune, ne predstavlja razlučno pravo, a razlučno pravo je mogao ovrhovoditelj steći tek dostavom rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku, jer bi tada ovrhovoditelj pljenidbom stekao založno pravo na ovršenikovoj tražbini.
16. Kako je ovršenik prije dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku već bio u stečaju, odnosno otvoren je stečajni postupak, a članak 169. Stečajnog zakona inače posebno ne govori o pravnim posljedicama otvaranja stečajnog postupka, već postupke ovrhe i osiguranja vezuje, odnosno bolje rečeno prelama uz dan otvaranja stečajnog postupka, to je u potpunosti jasno kako su se u ovom predmetu ostvarile pretpostavke iz odredbe članka 169. Stečajnog zakona.
17. Stoga nije bilo osnove donijeti rješenje koje je donio prvostupanjski sud jer je činjenica otvaranja stečajnog postupka prije dostave rješenja o ovrsi u cijelosti usmjerilo ovaj ovršni postupak.
18. Slijedom navedenog, kako prvostupanjski sud mora postupiti u skladu s odredbom članka 169. Stečajnog zakona, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi odredbe članka 21. OZ-a ukinuti rješenje prvostupanjskog suda, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
U Splitu 18. listopada 2022.
Sudac:
Miho Mratović, v. r.
