Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 37 Gž-660/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. N. I., OIB: ..., iz R., odlučujući povodom žalbe nasljednika D. I. iz R., OIB: ..., kojeg zastupaju punomoćnici G. M. i dr., odvjetnici u Odvjetničkom društvu M., P. i B. j.t.d. iz R., izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci od 7. ožujka 2022. poslovni broj: O-2989/2020-12, 17. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba nasljednika D. I. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: O-2989/2020-12 od 7. ožujka 2022. u pobijanim točkama

II., III., IV. i V. izreke.

II. Odbacuje se žalba nasljednika D. I. u dijelu kojim pobija točku I. izreke rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: O-2989/2020-12 od 7. ožujka 2022. kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke prihvaćen je prigovor nasljednice B. I. i u cijelosti je ukinuto rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Z. V. iz R., kao povjereniku Općinskog suda u Rijeci posl.br. O-2989/2020, UPP/OS Rijeka – 10/2021-7 od 4. ožujka 2021. U točki II. izreke prekinut je ostavinski postupak iza pok. N.1 I., sina N. rođenog ..., a umrlog .... Točkom III. izreke zakonska i oporučna nasljednica, supruga ostavitelja B. I., upućena je u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnicu protiv sunasljednika, potomaka ostavitelja D. I., N. I. i Đ. K. radi utvrđenja ništetnosti nasljedničke izjave koju je ta nasljednica dala u ostavinskom postupku iza pok. N. I. na ročišnom zapisniku javnog bilježnika Z. V. iz R. od 15. veljače 2021. U točki IV. izreke određeno je da će prekid trajati do pravomoćnog okončanja parnice, a u točki V. izreke određeno je da će se ukoliko nasljednica B. I. u određenom joj roku ne pokrene parnični postupak ostavinski postupak nastaviti bez obzira na zahtjeve radi kojih je upućena na parnicu.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija nasljednik D. I. (dalje u tekstu: žalitelj) u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se prigovor nasljednice B. I. odbije i potvrdi rješenje javnog bilježnika Z. V. od 4. ožujka 2021., podredno da se osporavano rješenje ukine i predmet vrati ostavinskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba žalitelja nije osnovana.

5. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da je nepravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Z. V. od 4. ožujka 2021. dovršen ostavinski postupak iza pok. N. I. i njegovim nasljednicima temeljem oporuke, zakona i ustupa proglašeni supruga B. I. kao oporučna i zakonska nasljednica u 5/8 dijela na nekretninama i u cijelosti na pokretninama izuzev na osobnom automobilu marke Renault Twingo koji je kao nasljednica ustupila sunasljednici Đ. K., dok su potomci ostavitelja, sin D. I. te kćeri N. I. i Đ. K. kao nužni nasljednici proglašeni svaki u 1/8 dijela na nekretninama, a Đ. K. i na ustupljenom osobnom vozilu. Nadalje navodi da je prema stanju spisa ostavitelj svojom cjelokupnom pokretnom i nepokretnom imovinom raspolagao pisanom oporukom pred svjedocima od 8. listopada 2020. kojom je svojom univerzalnom nasljednicom odredio suprugu B. I., da je nakon što je oporuka proglašena utvrđen opseg i sastav ostavine te su uz prethodno upozorenje o nasljednim pravima nasljednici pozvani na davanje nasljedničkih izjava time da je prva svoju nasljedničku izjavu dala supruga ostavitelja koja je izjavila da priznaje oporuku ostavitelja kao istinitu i pravovaljanu, da se prihvaća nasljedstva temeljem oporuke i zakona dok je u pogledu pokretnina svoj nasljedni dio ustupila Đ. K. te je priznala pravo na nužni dio sunasljednicima. Nakon nje nasljedničku izjavu da su dali i preostali zakonski nasljednici D. I., N. I. i Đ. K. koji su također priznali proglašenu oporuku ostavitelja kao istinitu i pravovaljanu te su zatražili pravo na nužni dio u pogledu stana i nekretnina u k.o. M. te je svaki od njih priznao pravo na nužni dio sunasljednicima. Utvrđuje da je na temelju takvog činjeničnog stanja javni bilježnik donio rješenje o nasljeđivanju. Iznosi sadržaj prigovora nasljednice B. I. u kojem tvrdi da tijekom ostavinskog postupka nije bila parnično sposobna zbog svoje visoke životne dobi od 86 godina i zbog potpune gluhoće zbog koje čuje samo određene zvukove koji moraju biti izrazito velike glasnoće dok zvuk na razini ljudskog govora potpuno ne čuje, a da javni bilježnik nije provjerio da li se može samostalno zastupati odnosno ima li parničnu sposobnost da sudjeluje u postupku, poduzima radnje, daje izjave i da li je svjesna posljedica poduzetih radnji te da je tek nakon donošenja rješenja utvrdila da se na zapisniku nalazi izjava da ona ne osporava pravo na nužni dio ostalih nasljednika što da nije točno. Isto tako tvrdi da joj nije rečeno da se neko od nasljednika poziva na svoje pravo na nužni dio, a ukoliko joj je to i rečeno da navedeno nije mogla čuti te da bi ona da je bila upoznata s činjenicom da se ostali nasljednici pozivaju na svoje pravo na nužni dio to svakako osporavala budući je ostavitelj još života učinio davanja u njihovu korist pa im ne bi pripadalo pravo na nužni dio. Također se u prigovoru poziva na članak 82. Zakona o parničnom postupku prema kojem će sud po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna, a koje odredbe se primjenjuju u ostavinskom postupku sukladno članku 175. Zakona o nasljeđivanju, ujedno tvrdeći da je javni bilježnik mogao primijetiti činjenicu da se radi o gluhoj osobi i od nadležnog centra za socijalnu skrb zatražiti da joj kao parnično nesposobnoj osobi postavi zakonskog zastupnika ili poduzme druge mjere koje su potrebne da bi ona kao parnično nesposobna stranka bila pravilno zastupana. U dokaz svojih navoda prilaže i nalaz specijalističkog pregleda audiologa.

5.1. Nadalje prvostupanjski sud iznosi da su navodi prigovora B. I. u cijelosti potvrdile sunasljednice N. I. i Đ. K. u svojim pisanim podnescima ističući da niti one nisu tražile nužni dio jer je volja ostavitelja bila da prema oporuci sve pripadne majci dok je nasljednik D. I. osporio točnost navoda iz prigovora tvrdeći da je oporučna nasljednica unatoč svojoj životnoj dobi mogla itekako dobro shvatiti značaj danih i potpisanih izjava, a u prilog čemu govori i činjenica da je u pogledu pokretnina – osobnog automobila svoj nasljedni dio ustupila svojoj kćeri Đ. K..

6. Obzirom na sadržaj prigovora i očitovanja ostalih sunasljednika na navode prigovora te nalaza audiologa prvostupanjski sud zaključuje da je prigovor nasljednice B. I. osnovan jer iz priloženih specijalističkih nalaza audiologa proizlazi da je nasljednica B. I. osoba znatno oštećenog sluha zbog čega je socijalna komunikacija otežana što je povjerenik suda mogao i morao zamijetiti u verbalnom kontaktu s nasljednicom koji je morao biti ostvaren prije uzimanja nasljedničke izjave, naročito kada se radi o pravno neukim osobama, a kako mu to nalažu odredbe članka 82. i 83. ZPP kao i odredba članka 180. stav 2. ZN. Smatra da je javni bilježnik nasljednici B. I. trebao postaviti posebnog skrbnika, angažirati tumača ili je uputiti da za zastupanje angažira kvalificiranog punomoćnika te zaključuje da je stoga što to nije učinio javni bilježnik počinio bitnu povredu postupka iz članka 254. stavka 2. točka 8. ZPP i posljedično sukladno članku 187. stavku 2. i 3. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15 – dalje u tekstu: ZN) prihvaća prigovor i ukida pobijano rješenje o nasljeđivanju. Zbog nemogućnosti da se u ostavinskom postupku utvrđuje sporne činjenice sukladno članku 222. ZN prvostupanjski sud određuje prekid ostavinskog postupka i nasljednicu B. I. upućuje na parnicu protiv zakonskih sunasljednika radi utvrđenje ništetnosti nasljedničke izjave koju je dala na ročišnom zapisnik povjerenika suda od 15. veljače 2021. ocijenivši da je manje vjerojatno pravo nasljednice B. I. jer se njezina parnična nesposobnost za vrijeme vođenja ostavinskog postupka može dokazati samo u posebnom parničnom postupku.

7. U žalbi žalitelj tvrdi da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje u tekstu: ZPP) jer pobijana odluka proturječi sama sebi i razlozima koji se u njoj navode te zbog toga što su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima odluke navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Smatra da iz prigovora nasljednice B. I. neprijepornim proizlazi da ista pokušava naknadno opozvati svoju nasljedničku izjavu, a za što u konkretnom slučaju ne postoje valjani razlozi. Također smatra da odluka ostavinskog suda o prekidu postupka i upućivanju nasljednice B. I. na pokretanje parnice nije pravno osnovano iz razloga što je odredbom članka 222. stavkom 3. ZN propisano da ako u ostavinskom postupku ne postoji spor u činjenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak nego će pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku, a da u konkretnom slučaju nije ostvaren niti jedan od razloga iz članka 222. stavak 1. i 2. ZN kojima su propisani slučajevi kada će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu, a i to da se radi samo ako su sporne činjenice o kojima ovisi nasljedno pravo dok se u konkretnom slučaju ne radi o spornim činjenicama već isključivo primjeni prava. Ističe da je nasljednička izjava neopoziva. Daljnjim sadržajem analizira postupanje sunasljednica N. I. i Đ. K. koje su sudjelovale u ostavinskoj raspravi i na kojoj su one same, svaka u svoje ime, dale i potpisale nasljedničku izjavu da priznaju oporuku ostavitelja te da traže pravo na nužni dio, dakle identičnu izjavu kakvu je i on dao te s tim u vezi dovodi u sumnju vjerodostojnost njihovih izjava u kojima potvrđuju da B. I. ne čuje dobro. Ukazuje i na sadržaj nasljedničke izjave B. I. te nejasnim ocjenjuje zaključak ostavinskog suda da postoji opravdana sumnja u nezakonito postupanje povjerenika suda i zbog čega bi počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 2. točka 8. ZPP. Zaključno smatra da se ovdje ne radi o spornim činjenicama o kojima ovisi neko pravo stranaka, već isključivo o primjeni prava ujedno tvrdeći da se ne radi ni o jednoj od mana volje zbog kojih bi se nasljednička izjava mogla pobijati već eventualno o zabludi o pravu koja nije ispričiva zabluda.

8. Ispitivanjem pobijanog rješenja u pravcu istaknute bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP koji Zakon se o ostavinskim postupcima na odgovarajući način primjenjuje na temelju članka 174. stavka 2. ZN utvrđeno da je ista nije počinjena jer protivno navodima žalbe pobijana odluka ne proturječi sama sebi i razlozima koji se u njoj navode, razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni i proturječni niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima odluke navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

8.1. Točno je kako to navodi žalba da nasljednica B. I. navodima prigovora ustvari ukazuje da njezina nasljednička izjava nije odraz njezine volje, odnosno na nije razumjela tijek ostavinskog postupka zbog starosti i gubitka sluha i zbog čega nije shvaćala kakvu nasljedničku izjavu je potpisala. Točno je i to da se jednom dana izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može opozvati kako to propisuje članak 135. stavak 1. ZN. Međutim stavkom 2. istog članka propisano je da nasljednik može izjavu iz stavka 1. tog članka pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.

8.2. U konkretnom slučaju žalitelj pobija osnovanost navoda prigovora nasljednice B. I. iznoseći razloge zbog kojih smatra da je nasljednička izjava odraz njezine volje, dakle osporava činjenice zbog kojih ta nasljednica smatra da je zbog parnične nesposobnosti odnosno nemogućnosti da prati tijek ostavinske rasprave ne obvezuje nasljednička izjava kojom priznaje ostalim nasljednicima pravo na nužni dio. Stoga je spor, a protivno navodima žalbe nedvojbeno nastao u svezi činjenica u smislu članka 222. stavka 1. ZN. Kako je naprijed citiranom zakonskom odredbom propisano da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom te zakonske odredbe prekinuo predmetni ostavinski postupak i pravilnom primjenom članka 225. stavka 1. ZN na parnicu radi utvrđenja ništetnosti, odnosno nevaljanosti nasljedničke izjave uputio nasljednicu B. I. pravilno ocijenivši da je njezino pravo manje vjerojatno, te u skladu sa stavkom 2., 3. i 4. istog članka pravilno odredio da će prekid postupka trajati do pravomoćnog okončanja parnice te o posljedicama ne pokretanja parničnog postupka.

8.2. Iz naprijed navedenih razloga valjalo je primjenom članka 380. točka 2. ZPP u vezi članka 175. stavka 2. ZN odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje u točkama II., III., IV. i V. izreke.

9. Posljedično nastalom sporu oko valjanosti nasljedniče izjave, prekidu postupka i upućivanju nasljednice B. I. na parnicu prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava ukinuo rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Z. V. od 4. ožujka 2021. Kako je odredbom članka 187. stavkom 4. ZN propisano da protiv rješenja suda kojim se rješenje javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično ukinuto nije dopuštena samostalna žalbe, a da žalitelj prvostupanjsko rješenje pobija u cijelosti, dakle i u točki I. u kojoj je ukinuto u cijelosti rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika, to je primjenom članka 367. stavka 1. u vezi članka 358. stavka 3. ZPP i u vezi članka 175. stavka 2. ZN, u tom dijelu žalbu žalitelja valjalo odbaciti kao nedopuštenu.

U Varaždinu 17. listopada 2022.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec v.r.