Poslovni broj Gž Ovr-258/2021-7

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu tog suda Alenu Perhatu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja I. b. d. d. S., OIB: …, zastupane po punomoćniku D. L., zaposleniku ovrhovoditelja, protiv ovršenika L. B. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnici O. P. Z., odvjetnici iz Z., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 55 Ovr- 1942/20-5 od 16. rujna 2020. godine, dana 14. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

I Uvaženjem žalbe ovršenika ukida se rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 55 Ovr-1942/20-5 od 16. rujna 2020. godine, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II O zahtjevu ovršenika za naknadu troškova žalbenog postupka odlučiti će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda određena je temeljem ovršnih isprava-Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV- 3908/11 dana 17. kolovoza 2011. godine, Aneksa br. 1 Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV-540/13 dana 31. siječnja 2013. godine, Aneksa br. 2 Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV- 1904/14 dana 02. travnja 2014. godine, Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama i dionicama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV-553/13 dana 01. veljače 2013. godine i Aneksa br. 1 Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama i dionicama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV-1905/14 dana 02. travnja 2014. godine, opskrbljenih klauzulom ovršnosti kod navedenog javnog bilježnika dana 02. srpnja 2020. godine, radi naplate tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 338.288,15 eura u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, koja na iznos glavnice od 204.324,32 eura teče od 08. srpnja 2020. godine do isplate, te na iznos glavnice od 25.540,54 eura teče od 08. srpnja 2020. godine do isplate, kao i troškova ovršnog postupka u iznosu od 5.000,00 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom koja na naznačeni iznos troškova teče od dana donošenja te odluke do konačne naplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenika, i to na suvlasničkom dijelu za 1126/100000 dijela čest. zem. …, kuća br. …, …, …, …, … i dvorište u ulici g. V., površine 2.840 m[2] , z. u. …, …, k. o. T., koji suvlasnički dio je povezan s poslovnim prostorom oznake PP-.., površine 122,95 čm, 7. kat (potkrovlje) na kućnom broju … B, zajedno sa svim pripadnostima i služnostima za cijelo, i to zabilježnom ovrhe u zemljišnoj knjizi prvostupanjskog suda, utvrđenjem njezine vrijednosti, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Istim rješenjem o ovrsi naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda da izvrši upis zabilježbe ovrhe.

2. Protiv tog rješenja o ovrsi pravovremenu žalbu podnosi ovršenik, iz žalbenih razloga propisanih odredbom članka 50. stavak 1. točka 3., 7. i 10. Ovršnog zakona («Narodne novine» br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, u nastavku teksta: OZ), te zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle i iz žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, u nastavku teksta: ZPP).

3. U žalbi u glavnome navodi da je pobijano rješenje o ovrsi doneseno protivno odredbama članaka 3. stavak 1. i 3. Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti („Narodne novine“ br. 53/20, u nastavku teksta: ZIM), a da sud prvog stupnja u obrazloženju zaključka od 16. rujna 2020. godine kojim je odredio da će se predmetni ovršni postupak provesti nije naveo konkretne okolnosti predmetnog slučaja, niti je obrazložio zbog čega je unatoč posebnim okolnostima naznačenima u potonjem Zakonu nužno hitno provesti ovrhu, pa da je time počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, u vezi s odredbama članaka 50. stavak 5. i 21. stavak 1. OZ-a.

4. Nadalje ističe da je pobijanim rješenjem o ovrsi ovrhovoditelju neosnovano dosuđena zakonska zatezna kamata na zakonsku zateznu kamatu, sve iz razloga koje pobliže navodi u žalbi, pri čemu nije naznačeno od kada teče zakonska zatezna kamata, pa da je na taj način ostvarena bitna postupovna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 4., 11. i 12. ZPP-a, te pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a da je pobijana odluka protivna odredbama članaka 39. stavak 3. točka 2. i 41. stavak 1. OZ-a, te je ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 50. stavak 1. točka 1. OZ-a, pri čemu je postupljeno protivno odredbi članka 31. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, u nastavku teksta: ZOO).

5. Ovršenik navodi kako je pobijanim rješenjem o ovrsi neosnovano određena ovrha radi prisilne naplate zateznih i ugovornih kamata na potraživanja glavnica, čime je postupljeno protivno odgovarajućim odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“ br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13, u nastavku teksta: ZFPPN), iz razloga koje pobliže navodi u žalbi, pa smatra da su time ostvareni žalbeni razlozi propisani odredbom članka 50. stavak 1. točka 3. i 10. OZ-a.

6. Iz navedenih razloga predlaže da se pobijano rješenje o ovrsi preinači i odbije ovršni zahtjev, ili da se ta odluka ukine i odbaci ovršni prijedlog, te ukinu provedene radnje, pri čemu potražuje naknadu troškova žalbenog postupka, a uz žalbu prilaže isprave na koje se poziva u tom pravnom lijeku.

7. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane, te predlaže da se žalba odbaci kao nedopuštena ili odbije kao neosnovana.

8. Žalba je osnovana.

9. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba ovršnog postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, utvrđeno je da prilikom donošenja pobijanog rješenja o ovrsi nije počinjena neka od tih povreda.

10. Isto tako, nije ostvarena niti bitna postupovna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 4. ZPP-a, jer pobijano rješenje o ovrsi nije utemeljeno na nedopuštenim raspolaganjima ovrhovoditelja, niti je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. i 12. ZPP-a, jer navedena odluka nema postupovnih nedostataka na koje upire žalba, te se u svemu može ispitati, a tim rješenjem nije prekoračen postavljeni zahtjev.

11. Nadalje, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 1., 3. i 5. OZ-a, te na okolnost da je u slučaju iz stavka 1. točke 6. navedenog članka ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavka 4. i 5. ovog Zakona, utvrđeno je da nije ostvaren niti jedan od tih žalbenih razloga.

12. Neosnovane su tvrdnje ovršenika da je pobijano rješenje o ovrsi doneseno protivno odredbama članaka 3. stavak 1. i 3. ZIM-a, a to stoga jer je sud prvog stupnja svojim zaključkom poslovni broj 55 Ovr-1942/20-4 od 16. rujna 2020. godine pravilno u skladu s odredbom članka 3. stavak 3. ZIM-a odredio da će se provesti predmetni ovršni postupak, pravilno utvrđujući kako činjenica da se zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama stječe prvenstveni red naplate potraživanja predstavlja razlog zbog kojeg je ovaj ovršni postupak nužno hitno provesti.

13. Međutim, ne može se za sada prihvatiti valjanost utvrđenja prvostupanjskog suda da bi za usvajanje predmetnog prijedloga za ovrhu bile ispunjene sve potrebne pretpostavke.

14. Naime, na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je održan dana 11. ožujka 2022. godine usvojen je zaključak prema kojem postoji obveza ovršnog suda da u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispita sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

15. U skladu s navedenim zaključkom, sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, a u ovom slučaju ovršni (prvostupanjski) sud, imaju ovlaštenje i dužnost da po službenoj dužnosti paze na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, dakle neovisno o tome da li takav prigovor bio istaknut. Na taj način nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije.

16. U vezi toga valja navesti kako je u Obavijesti Europske komisije- Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019.), u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravo shvaćanje prema kojem cit. „U slučaju kada se između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača sklapa akcesorni ugovor, na primjer ugovor o jamstvu, taj je ugovor obuhvaćen Direktivom o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, čak i ako se glavni ugovor, na primjer o zajmu, sklapa između dvaju trgovačkih društava te stoga nije obuhvaćen njezinim područjem primjene“, u kojem smislu egzistira i odluka u predmetu Suda Europske unije C- 534/15 Dumitraş.

17. Dakle, iz gore navedenog slijedi da naznačeni zaključak koji je usvojen na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. godine treba primijeniti i u slučaju kada je ovrha predložena na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koje proizlaze iz glavnog ugovora koji nije zaključen između trgovačkih društava, pa slijedom toga nije obuhvaćen područjem primjene Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.

18. U konkretnom slučaju ovrha je predložena na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV-3908/11 dana 17. kolovoza 2011. godine, Aneksa br. 1 Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV-540/13 dana 31. siječnja 2013. godine, Aneksa br. 2 Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV-1904/14 dana 02. travnja 2014. godine, Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama i dionicama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV-553/13 dana 01. veljače 2013. godine i Aneksa br. 1 Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama i dionicama solemniziranog kod javnog bilježnika R. G. iz Z. pod brojem OV-1905/14 dana 02. travnja 2014. godine, tj. na temelju ovršnih javnobilježničkih isprava (članak 23. točka 5. OZ-a) koje nisu prošle prethodnu sudsku kontrolu, a koje su nastale na temelju Ugovora o dugoročnom kreditu br. …od 11. kolovoza 2011. godine i Ugovora o dugoročnom kreditu br. …od 31. siječnja 2013. godine, te njihovih Dodataka, koji pravni poslovi su zaključeni između ovrhovoditelja kao davatelja kredita i trgovačkog društva I. d. d. iz S. kao korisnika kredita.

19. Iako potonji Ugovori o dugoročnom kreditu i njihovi Dodaci nemaju karakter potrošačkih ugovora na koji bi se trebale primijeniti odredbe gornje Direktive, jer njegove stranke nisu fizičke osobe, to ne oslobađa dužnosti ovršni (prvostupanjski) sud da u skladu s navedenim zaključkom i spomenutim Smjernicama po službenoj dužnosti ispita i utvrdi da li spomenute ovršne isprave na temelju kojih je predložena nepoštene (ništetne) odredbe, o ovrha kao akcesorne (sporedne) isprave sadrže

čemu ovisi odluka o (ne)osnovanosti predmetnog prijedloga za ovrhu.

20. Budući da sud prvog stupnja nije utvrđivao potonje činjenice, to je već iz tih razloga valjalo uvaženjem žalbe ovršenika i primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovan postupak, tj. odlučiti na način kako je naznačeno u točki I izreke ovog rješenja, ne upuštajući se zbog navedenog u ocjenu preostalih žalbenih navoda.

21. Pozivom na odredbu članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u točki II izreke rješenja.

22. U nastavku postupka sud prvog stupnja će po službenoj dužnosti raspraviti i utvrditi da li spomenute ovršne isprave na temelju kojih je predložena ovrha sadrže nepoštene (ništetne) odredbe, u koju svrhu je u skladu s odredbom članka 7. stavak 2. OZ-a ovlašten održati i ročište radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica, nakon čega će ponovno odlučiti o predmetnom prijedlogu za ovrhu, i to posebnim rješenjem koje s obzirom na gore naznačene činjenice koje treba utvrditi u ovom postupku treba biti obrazloženo, kao i o zahtjevima ovrhovoditelja i ovršenika za naknadu troškova postupka.

U Rijeci, 14. listopada 2022.

S U D A C :

Alen Perhat