Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 54 Gž Ovr-1530/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vandi Senta kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice D. B. iz R. S., M., OIB:…, koju zastupa punomoćnica S. Z., odvjetnica u R., protiv ovršenice Ž. G., G., OIB:…, koju zastupa punomoćnica M. M., odvjetnica u V., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu poslovni broj Ovr-868/2021-5 od 20. siječnja 2022., dana 13. listopada 2022.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovršenice i ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu poslovni broj Ovr-868/2021-5 od 20. siječnja 2022., te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem temeljem ovršne javnobilježničke isprave – Ugovora o najmu, potvrđenog po javnom bilježniku V. K. pod br. OV-16695/2019 dana 12. studenog 2019., određena je ovrha radi ispražnjenja i predaje u posjed nekretnine k.č.br. 2553 upisane u zk.ul.br. 2383 k.o. B., udaljenjem osoba i uklanjanjem stvari te predajom u posjed iste nekretnine ovrhovoditeljici.
2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/97, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP, koji se u ovom ovršnom postupku primjenjuje temeljem čl. 21 st. 1 OZ), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i odbiti prijedlog za ovrhu.
3. Ovrhovoditeljica je podnijela odgovor na žalbu ovršenice, u kojem poriče navode žalbe i predlaže isti odbiti.
4. Žalba je osnovana.
5. Ovršenica u žalbi ističe svoje pravo na dom, s obzirom da se radi o obiteljskoj kući koja predstavlja jedini dom ovršenice, koja nema drugih nekretnina za stanovanje te živi od male mirovine, a predmetni ugovor o najmu je fiktivni pravni posao.
6. U ovom ovršnom postupku radi se o ispražnjenju stana uslijed otkaza ugovora o najmu nekretnine kao javnobilježničke isprave, koja nije rezultat kontradiktornog postupka u kojem je prigovor prava na dom mogao biti raspravljen. U vezi osnovanosti prava na dom odlučno je pitanje pravične ravnoteže između prava vlasništva ovrhovoditelja na nekretnini i prava ovršenice na dom na istoj nekretnini. S jedne strane, ovrhovoditeljica kao fiducijarna vlasnica stana ima pravo koje je ovlašćuje raspolagati stanom, dok ovršenica živi u nekretnini i tvrdi da navedeni ugovor o najmu predstavlja fiktivni pravni posao.
7. Pravo na dom zajamčeno je čl. 34 st. 2 Ustava RH i čl. 8 st. 1 i 2 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te o tom pitanju postoji ustaljena praksa Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda RH i Vrhovnog suda RH, prema kojoj se u ispitivanju postoji li Ustavom zaštićeno pravo na dom mora provesti test razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja, koji traži odgovor na slijedeća pitanja: a) Može li se sporna nekretnina smatrati domom?
b) Jesu li se nadležne vlasti umiješale u ostvarivanje prava žalitelja na poštovanje njegovog doma?
c) Je li miješanje bilo opravdano?
8. Kod razmatranja pitanja pod c), potrebno je ispitati:
- je li miješanje bilo u skladu sa zakonom tj. da li je vlasnik nekretnine ovlašten tražiti sudsku zaštitu
- je li imalo legitiman cilj tj. da li se tužbenim zahtjevom traži ostvarenje legitimnog cilja
- je li bilo nužno u demokratskom društvu
- je li bilo razmjerno cilju koji se želio postići odnosno je li bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u konkretnom slučaju (čl. 16 st. 2 Ustava RH).
9. Pri tome, kod ocjene nužnosti i razmjernosti pitanja pod c), potrebno je provesti test razmjernosti i nužnosti, polazeći od osobitosti konkretnog slučaja, te ocijeniti može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa odnosno postoji li za njega prijeka društvena potreba. Kad je riječ o dva suprotstavljena prava (pravo na dom i pravo vlasništva), potrebno je ocijeniti koje pravo preteže. Kod toga, potrebno je naročito voditi računa o tome da li ovršenica kao ovlaštenik prava na dom ima mogućnost stambenog zbrinjavanja na drugi način (npr. u drugoj vlastitoj nekretnini ili od ostale vlastite imovine), te ocijeniti od kakvog je značaja što je fiducijarna vlasnica nekretnine fizička osoba i koje su posljedice neudovoljavanja ovršnom zahtjevu na vlasnicu sporne nekretnine u odnosu na ovlašteničino pravo na dom tj. koje od ta dva prava preteže u konkretnom slučaju. Također je potrebno ocijeniti kakav značaj ima neispunjavanje obveza ovršenice u vezi stanovanja u predmetnoj nekretnini (plaćanje najamnine i režija), jer se ne može s uspjehom pozivati na pravo na dom osoba koja ne ispunjava svoje obveze stanovanja, ali i ocijeniti kakav značaj kod toga ima eventualno naknadno podmirenje duga od strane ovršenice.
10. U ovom predmetu nije se proveo test razmjernosti ni ocjena nužnosti i razmjernosti, te su stoga odlučne činjenice neutvrđene, radi čega je na temelju odredbe čl. 370 ZPP odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud utvrdit će činjenice odlučne za provođenje testa razmjernosti, potom ocijeniti nužnost i razmjernost u vezi prigovora prava na dom po gornjoj uputi ovog drugostupanjskog suda, nakon čega će donijeti odgovaraju odluku povodom ovršnog prijedloga.
U Zagrebu, 13. listopada 2022.
S u d a c:
Vanda Senta, v.r.
