Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    R 1Ob-318/20

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Splitu, po sucu Bošku Jurčeviću, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice J. J. iz S., O.:…, zastupana po punomoćniku I. T. odvj. u S., protiv predloženika pod 1) T. R. iz S., pod 2) D. R. iz S., zast. po pun. M. K. odvj. u S., i pod 3) T. R. iz T., pod 1) i 3) zastupani po punomoćniku D. P. odvj. u S., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 13. listopada 2022.

    r i j e š i o  j e :

    I Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice J. J., rođena R., O.:…, kći Š. i A. rođ. B., rođena … u S., i sada pok. M. R., O.:…, sin M. i P., rođen … u M., i to u razdoblju od 1. travnja 2003.g., pa do smrti M. R., dana 27. studenog 2009.g.

    II Odbijaju se zahtjevi predlagateljice i predloženika za naknadu troška postupka.

    Obrazloženje

    1.Dana 2. kolovoza 2010.g. kod ovog suda zaprimljen je prijedlog predlagateljice protiv predloženika, radi utvrđenja vanbračne zajednice između J. J. i M. R.. U prijedlogu je navedeno da su protustranke braća i sestre, te nasljednici pok. M. R. rođenog … a umrlog …. Predlagateljica da je bila u vezi s pok. M. R. od 1998.g., a mjeseca travnja 2003.g. da su zasnovali izvanbračnu zajednicu. P.. M. R. da je bio bez osobnih prihoda, te se prijavljivao na Z. za zapošljavanje, a predlagateljica i on da su se uzdržavali od njezine plaće. Predlagateljica je, a budući je radila po 12 sati dnevno, svom izvanbračnom suprugu pok. M. R. ispustila punomoć kod P.-a da raspolaže s njezinom plaćom kako bi mogao plaćati zajedničke račune, te kupovati hranu. Kao dokaz da su predlagateljica i pok. M. R. od travnja 2003.g. živjeli u izvanbračnoj zajednici sudu da se mogu predočiti pismena koja je predlagateljica primala na adresi u S., dokaz o plaćanju vode za dva člana, te da je platila i pogrebne troškove za pok. M. R.. Naime, predlagateljica da je prijavljena na adresi u S., međutim taj stan je darovala svojoj kćeri D. J. još 1999.g., te je nastavila živjeti s kćeri sve do prodaje stana u ... i predaje stana u posjed kupcima 1. travnja 2003.g. kada se preselila kod pok. M. R., a od kada da su i zasnovali izvanbračnu zajednicu. Stoga je predloženo da sud donese rješenje kojim će se utvrditi da su predlagateljica J. J. i sada pok. M. R. živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1. travnja 2003.g., pa do 27. studenog 2009.g., a koja zajednica ima sve učinke bračne zajednice. Prijedlog predlagateljice je osnovan.

    2.Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom smrtnog lista M. R., rješenja o nasljeđivanju ovog suda br. O-3653/09 od 13. srpnja 2010.g., rješenje ovog suda R 1- 1221/09 od 6. srpnja 2010.g., te rješenja Županijskog suda u Splitu br. Gžo-448/13 od 13. veljače 2014.g., te presuda Županijskog suda u Splitu br. Gžp-1090/14 od 21. siječnja 2016.g., Ugovora o darovanju između J. J. i D. J. od 10. veljače 1999.g., Ugovora o kupoprodaji između D. J. i L. S. od 3. ožujka 2003.g., Uvjerenja HZZ od 15. prosinca 2009.g., te pregledom punomoći kod PBZ-a od 28. srpnja 2007.g., te je izveden dokaz saslušanjem stranaka, te svjedoka E. N., S. R., D. R., A. R., M. R., A. V., T. V., Ž. K., M. S., G. B., J. S. i Đ. K., te je pregledan i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, kao i vjenčani list iste, te pregledom i ostale dokumentacije priložene u spis.

    3.Iz iskaza predlagateljice J. J. proizlazi kako je ista bila u intimnoj ljubavnoj vezi sa sada pok. M. R. od 1998.g. Od 1999.g. da se razvela od bivšeg supruga F. J.. P.. M. R. da je živio sa svojom majkom na adresi S., te da je predlagateljica u razdoblju od 1999.g., pa do 2002.g. skoro svakodnevno boravila kod njega, a često bi i prenoćila. God. 2002.g. je umrla majka pok. M., P. R.. Od 2003.g. predlagateljica da je konačno preselila kod pok. M. R. i od tada da su zajedno živjeli u izvanbračnoj zajednici tj. od 1. travnja 2003.g., pa sve do smrti pok. M. R. 27. studenog 2009.g. Predlagateljica da je u to vrijeme radila kao menadžer u tvrtci "SSM" gdje da je radila i po dvanaest sati dnevno tako da nije imala vremena sređivati papire, pa se nije prijavila na ovu adresu S.. Nadalje, da je za trajanja izvanbračne zajednice pok. M. bio uglavnom nezaposlen, te su se izdržavali od njezine plaće. Ista je navela kako je pok. M. R. ispustila punomoć kod P.-a da može raspolagati s njezinom plaćom kako bi mogao plaćati zajedničke račune i kupovati hranu jer da ona nije imala vremena ići na banku. Navela je da je za trajanja izvanbračne zajednice njezino prebivalište na osobnoj karti glasilo …, a ona da je taj stan prodala 1. travnja 2003.g. Nadalje je navela da je kontaktirala sa susjedima, te ih poznavala, te da je plaćala račune za struju, vodu, pričuvu i sl. Nadalje, da su činjenicu smrti pok. MU uredu da ona to ne može učiniti jer je izvanbračna supruga. Prilikom prijave smrti ona da je bila ispred MU, te da su joj T. i T. R. uručili smrtni list i da je ona obavila puno posla nakon toga sama, te da je i platila troškove pogreba pok. M., a da je i muž T. R., P. R., na L. platio 1.000,00 kn za troškove pogreba. Nadalje, je navela kako braća nisu posjećivala pok. M., niti su s njim kontaktirali već je jedino sestra T. R. telefonski kontaktirala s M., odnosno on da ju je svakodnevno zvao jer ju je volio. Predlagateljica je navela da je njezin radni dan počinjao u 8,30 sati ujutro, a ona da se ustajala u 5,00 sati ujutro, a na poslu je ostajala do 19,00 sati, a po potrebi i duže. Nadalje, da je ona osoba koja spava samo četiri sata dnevno, te je stizala kuhati, prati i peglati, a jedino nije mogla usisavati s obzirom da je astmatičar. Napomenula je da se svaki dan kuhalo dobro jelo, a s obzirom da je ona imala veliku plaću. Nadalje je navela da nije istina da je pok. M. odlazio svakodnevno u C. kuhinju ističući da je to pok. M. bio "đir". Navela je da je u razdoblju od 2003.g. do 2009.g. imala plaću od 6.500,00 kn, te da je svaku večer spavala u stanu pok. M.. Navela je kako joj je poznato da se pok. M. liječio od alkohola, ali da pet godina nije pio, ali je dvije godine prije smrti ponovno počeo piti, te je umro od ciroze jetre. Također da je pok. M. za trajanja izvanbračne zajednice bio jednom hospitaliziran i to na psihijatriji u trajanju od tri tjedna i to radi odvikavanja od alkohola. Navela je da je nakon smrti pok. M. ugradila još jednu gornju bravu na vratima M. stana, te da su ključeve od tog stana imali samo ona i pok. M.. Taj stan pok. M. da je stekao poslije smrti majke temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju. Navela je kako s pok. M. nije imala fizičkih sukoba, te da je M. bio plemenita i dobra osoba i nije bio agresivan, a kada bi popio vina otišao bi spavati. Također je navela da od 2003.g. do 2009.g. pok. M. nije imao vezu s drugim ženama niti su druge žene dolazile u njegov stan. Također je navela da pok. M. nitko od njegove rodbine njega nije posjećivao u tom stanu za trajanja izvanbračne zajednice, niti se itko brinuo o njemu u smislu da bi čistio, kuhao i sl.

    4.Iz iskaza predloženice pod 1) T. R. proizlazi kako je predlagateljica J. J. samo povremeno dolazila u stan u S., gdje je živio pok. M. R., brat predloženice pod 1). Ista je navela da ne može kazati da su predlagateljica i pok. M. živjeli u izvanbračnoj zajednici jer se predlagateljica nije brinula o njemu. Predloženica pod 1) je nadalje navela da je jednom tjedno odlazila kod brata M. u stan S., te mu donosila hranu. Ista da je slabovidna osoba, tako da je do 2007.g. ponekad odlazila kod pok. M., a najčešće je to bilo u pratnji sina ili nevjeste. Poznato joj je da je pok. M. svakodnevno išao u C., te u 12 i 30 sati svaki dan tamo uzimao ručak. Ista je navela da predlagateljicu nikada nije zatekla u stanu pok. M.. Nadalje da joj je pok. M. spominjao da kod njega povremeno dolazi jedna osoba , a ona da ne može kazati u kakvom su oni odnosu bili. P. J. J. da je prvi put vidjela kada je došla u stan S., u namjeri da istoj da novce za osmrtnicu iza smrti pok. M.. Naime, jedan brat predloženice je bio na liječničkim pregledima u Z., a drugi na brodu, pa ona nije imala kome drugome dati novce za osmrtnicu osim predlagateljici. Također je navela kako je neposredno prije smrti pok. M. u dva navrata komunicirala putem telefona s predlagateljicom i to na način da bi telefonom komunicirala s M., a on da bi joj kazao "evo ti J. na telefon", a pri tom joj ne bi obrazlagao tko je ta osoba niti bi ona pitala M. tko je ta osoba, te da joj M. nikada nije rekao tko je ta osoba. Predloženica pod 1) je navela kako je s pok. M. najviše komunicirala tako da bi se čuli dnevno tri do četiri puta. On da bi ju nazvao i pitao kako će spremati neka jela. M. da je povremeno kuhao, ali predloženica pod 1) da mu je tjedno donosila skuhanu hranu koju bi on stavio u duboko zamrzavanje da bi imao hranu preko tjedna, a također je odlazio svakodnevno u C. po hranu. Također pok. M. da je pretežno sam prao odjeću i peglao, a ponekad su mu u tome pomagale i nevjeste, žene njegove braće. Također da mu je predloženica pod 1) povremeno čistila stan, te njegove nevjeste. God. 2007. pok. M. da je zajedno sa sinom predloženice pod 1) obojao maminu spavaću sobu, kuhinju i hodnik. Također je navela kako u predmetni stan u S., ništa nije ulagano, te je u istom bio namještaj, a i sada je onaj kojeg su postavili M. roditelji. Pok. M. da je bio alkoholičar i psihički dosta rastrojena osoba tako da nije radio posljednih 7 – 8 godina do svoje smrti i u tom razdoblju da nije imao nikakvih primanja osim što je od G. S. primao naknadu za platiti režije. Nadalje da je M. bio predstavnik stanara u zgradi, te da je tu primao nekakvu naknadu, ali predloženica pod 1) ne zna koliku. Ista je navela da je pok. M. bio lošeg zdravstvenog stanja u svibnju 2009.g., te je tada u stan kod M. došlo njih troje i to predloženica pod 1), te njezini stariji brat i nevjesta, te je ona u toj prilici razgovarala s pok. M. govoreći mu da treba ići u bolnicu. Tada da ih je pozvala nevjesta koja je bila kod M., ali je M. odbio ići na liječenje. U toj prilici kada su svi izašli iz zgrade da su zatekli predlagateljicu koja je tada kazala "Eto ga, jebite se s njim". U toj prilici predlagateljica da je bila došla po neke svoje stvari. Predloženica pod 1) je nadalje navela kako je u situaciji kada se ženio njezin sin M. pitao može li doći na pir s prijateljicom, a ona da mu je kazala da može, ali da ne može potvrditi da je predlagateljica bila na piru jer da slabo vidi. Također je navela da je pok. M. bio alkoholičar, te da joj je M. pričao da je imao curu koja ima dijete i da ima dvije, tri prijateljice s kojima je izlazio i to baš u ovom razdoblju za koji predlagateljica tvrdi da je živjela s pok. M.. Navela je da je M. bio dva puta hospitaliziran na psihijatriji, a zadnji put 2003.g. ili 2004.g., te da joj je nevjesta pričala da je između predlagateljice i pok. M. bilo fizičkih sukoba, a na kraju je navela da je nakon smrti pok. M. predlagateljica promijenila obje brave na predmetnom stanu, te da nikada nije imala ključeve tog stana.

    5.Iz iskaza predloženika pod 3) T. R. proizlazi da je on bio prijavljen na adresi, S., do prije četiri godine, a vlasnik tog stana je bio pok. M.. On da radi u J. te je 15 dana odsutan, a 15 dana bude doma. Naveo je da u ovih 15 dana koje je radio da bi svaku noć spavao u stanu na adresi S., i da nikada nije vidio predlagateljicu J. J., ali da je vidio par drugih "ženskica", a pok. M. mu je pričao da ima predlagateljicu. Pok. M. da mu je spominjao predlagateljicu samo u seksualnom kontekstu. Nadalje je naveo da je predlagateljicu vidio jednom i to kada se ženio njegov nećak M. R. i ona je tada bila u društvu pok. M.. On da je predlagateljicu viđao i kasnije u društvu pok. M., ali nikada u stanu već isključivo na M. u situacijama kada bi se tamo jelo, pilo tj. kada su se održavale "fešte". Nadalje navodi da se M. hranio u C., te mu je sestra donosila hranu, a on ga je također novčano pomagao, te je M. posljednjih 4 – 5 godina života bio nezaposlen, te predloženik pod 3) ne zna je li primao kakvu socijalnu pomoć, a pretpostavlja da nije. Pok. M. je imao problema s alkoholom, te je neko vrijeme apstinirao, te je ponovno počeo piti zajedno s predlagateljicom prije par godina. M. da su oko kućanskih poslova pranja i čišćenja, pomagali sestra T., te D. R., supruga I. R.. Naveo je kako je pok. M. imao i spolnu bolest, ali da nije siguran radi li se o sifilisu ili triperu. Isti je naveo kako je davao pok. M. iznose od 200,00 do 500,00 kn svako par dana, te da su troškove pogreba podmirili braća i sestre pok. M. i da je predlagateljica nešto sudjelovala. Također je naveo da je režije u tom stanu pok. M. podmirivao G. S.. Nadalje je naveo kako je između pok. M. i predlagateljice bilo i fizičkih sukoba, te da je to čuo od sestre i od nevjeste, a to mu je pričao i M. koji je znao biti "cili modar". Naveo je da je pok. M. bio hospitaliziran tri do četiri puta nakon smrti majke, te da je najveća poveznica između predlagateljice i pok. M. zapravo bila sklonost alkoholu. Naveo je da je pok. M. uzimao medikamente radi kojih je praktički bio spolno nemoćan.

    6.Iz iskaza predloženika pod 2) I. R. proizlazi da on predlagateljicu ne poznaje, da između predlagateljice i njegovog pok. brata M. nije postojala izvanbračna zajednica. Pok. M. da je koristio stan u S., a istog su mu dali predloženik pod 2), te sestra T. i brat T., a s obzirom da je M. bio nezaposlen, te je imao problema s alkoholom. M. je koristio ovaj stan nakon smrti majke, te predloženik pod 2) ističe da ga je redovito posjećivao jedan do dva puta tjedno, dok su predloženikova žena i kći stalno dolazile kod M., te mu donosile hranu, odjeću, sređivale mu stan i sl. M. da je bio "u polusvjesnom stanju", te da gotovo nije ni komunicirao već je više meditirao uslijed korištenja lijekova koje mu je dao psihijatar. God. 2007. M. da je po drugi put bio na P.. Isti je nadalje naveo da prilikom njegovih odlazaka kod M. predlagateljicu nikada nije vidio, niti mu je o njoj pričao osim što je ponekad znao govoriti dosta nerazgovjetno kako mu dolazi neka žena s kojom ima dijete, odnosno kći a kada bi ga pitao da mu to detaljnije objasni, on mu nije davao odgovore. Kod M. je uvijek bilo alkohola i cigareta, te bi govorio da mu to donose prijatelji i prijateljice. On je ostvarivao i neku pomoć od G. S., koji mu je plaćao struju i vodu, te je neke novce dobivao i od CZSS, a hranio se u C.. U početku je M. sam odlazio po hranu u C., a poslije kada to više nije mogao to je najčešće činio predloženikov nećak M. R.. Nadalje je naveo kako je M. pomagao novčano i kupujući mu pojedine komade odjeće, a jedino mu nikada nije kupovao alkohol. M. da se bio potpuno zapustio, te je rijetko izlazio iz stana u nekim prilikama na M.. Isti je naveo kako su braća i sestre M. dali stan u S., sudskim putem, te da je M. živio sam u tom stanu, a to što je netko dolazio njemu u posjete je druga stvar. Naveo je da su troškove pogreba pok. M. podmirili sestra T., i I. R.. Naveo je kako je naknadno kupio križ i na njega stavio ime i prezime M. R., te je taj križ stavio na grob, a sestra T. je dala novce predlagateljici da riješi te pogrebne troškove s obzirom da je T. slijepa. Na kraju je naveo kako je M. stanje u predmetnom razdoblju bilo takvo da on nije bio u stanju održavati bilo kakvu trajniju vezu, te on nije mogao niti ustati sa stolice i bio je natečen od alkohola.

    7.Iz iskaza svjedoka E. N. proizlazi kako je pok. M. R. bio njegov susjed odnosno on da ima stan nasuprot njegovog na adresi S., a svjedok se u svoj stan doselio 1991.g. Svjedok da je pok. M. poznavao i od ranije s obzirom da je tu živio kao dijete, pa se odselio 1975.g. i ponovno doselio 1991.g. Naveo je kako je njegova komunikacija s pok. M. bila normalna, te se odvijala na način da bi se sretali na ulazu zgrade i pred stanom svako nekoliko dana s obzirom da je svjedok radio sve do 17,00 sati, a neko vrijeme je skupljao i novac za vodu. To je činio neko vrijeme i pok. M. te je bio i predsjednik kućnog savjeta kada su i češće komunicirali. Godišnje da je pok. M. od njega u stan dolazio 5 – 6 puta da bi popio piće i da bi popričali, a slično je i svjedok odlazio kod M.. Svjedok je naveo kako je predlagateljicu J. J. viđao da ulazi u stan pok. M. još u razdoblju dok je bila živa M. majka i to se događalo najmanje dva puta tjedno. Navodi da je predlagateljicu poznavao još iz mladosti, tj. iz školskih dana. Nadalje, da mu ni pok. M. ni predlagateljica nisu govorili da žive u izvanbračnoj zajednici, a on ih to nije ni pitao. Svjedok misli da nije bilo potrebe da mu to govore jer je vidio da žive zajedno, da izlaze vani zajedno i sl. Nadalje da je on pok. M. odveo u bolnicu dva dana prije njegove smrti. Vezano za potrošku vode u predmetnoj zgradi ističe da su bile prijavljene dvije osobe u stanu pok. M.. Svjedok navodi da je predlagateljica živjela u stanu pok. M. i to misli neprekidno od smrti majke pok. M., pa sve do njegove smrti. Naveo je kako nije viđao braću, odnosno sestru pok. M.. Nadalje, da mu nije poznato da bi između predlagateljice i pok. M. bilo fizičkih sukoba, te da je viđao D. R., suprugu I. R., dva do tri puta, te da bi ona svratila u njegov stan, te da su porazgovarali, ali da ga ona nije vodila u stan pok. M. , niti mu je išta govorila da bi M. bio pretučen, a jednom prilikom da je sreo M. na stubištu, te mu je vidio modrice na rukama i nogama, a M. mu je odgovorio da je pao. Svjedok je naveo da mu nije poznato da se pok. M. hranio u C., te da mu nije poznato da bi D. R. donosila za pok. M. hranu, odnosno da mu je kuhala, tj. da to nije vidio niti mu je tko to govorio. Naveo je da je dva, tri puta vidio I. R. kako dolazi u M. stan, te je svjedok pojasnio da je radio od 7,30 pa do 17,00 sati i da je vikendima bio slobodan, pa je bila i manja vjerojatnost da viđa susjede. Svjedok je naveo da stan pok. M. nije bio uredan, te da pok. M. nije bio alkoholičar, odnosno da ga je u 10 godina vidio tri puta pijanog. Naveo je da mu nije bilo poznato zdravstveno stanje pok. M., da je čuo da uzima neke tablete, ali mu M. nikada o tome nije govorio. Naveo je da je uočio da zidovi u kuhinji gdje je M. živio nisu bili obojani, te mu je on ponudio da će mu te zidove obojati. Na kraju je svjedok naveo da je čuo da je pok. M. primao socijalnu pomoć, te da mu je poznato da pok. M. nije bio zaposlen.

    8.Iz iskaza svjedokinje S. G. proizlazi kako ona ima stan u zgradi u S., u prizemlju dok je pok. M. živio na I. katu, te su se poznavali od 1962.g. kada je zgrada izgrađena i cijelo to vrijeme je pok. M. živio u svom stanu, a svjedokinja u svom. Pok. M. da je živio s majkom koja je umrla prije 10-ak godina, te su se njegova majka i majka svjedokinje dosta družile. Rijetko da su se posjećivali, ali su se na portunu često susretali i pričali. Predlagateljicu da je viđala kako često dolazi u M. stan još dok mu je majka bila živa, a nakon smrti majke ona je za stalno živjela s M. sve do njegove smrti. Svjedokinja je navela kako joj je poznato da pok. M. nije radio, te ga je predlagateljica uzdržavala. Navela je kako joj je poznato da je pok. M. puno pušio i kašljao, te pretpostavlja da je bio plućni bolesnik dok za neke druge bolesti ne zna. Nadalje, da je rijetko viđala rodbinu pok. M., a M. majka bi znala govoriti kako ne viđa drugu djecu. Nadalje da su joj i predlagateljica i pok. M. rekli da predlagateljica M. sve kupuje, a da je ona u situacijama kada je skupljala vodu po stanovima vidjela u stanu pok. M. da mu predlagateljica donosi hranu i sl. Nadalje da je viđala predlagateljicu svaku jutro kada bi izlazila iz zgrade s obzirom da je svjedokinja svako jutro šetala psa, a često bi se sreli i popodne kada bi se predlagateljica vraćala s posla oko 17,00 – 18,00 sati. Svjedokinja je navela da je bila u stanu pok. M. , te da je stan bio uredan, ali su zidovi bili žuti i neokrečeni, te je pok. M. dosta pušio i držao stan zatvoren. Navela je da joj nije poznato da bi se pok. M. hranio u C., te je navela da zna da je M. dosta pio i da je bio na liječenju zbog alkohola, te joj je M. pričao da je bio na liječenju radi odvikavanja od alkohola. Svjedokinja je navela da bi M. viđala jednom tjedno pod utjecajem alkohola. Navela je da nakon smrti majke pok. M. nitko od njegove rodbine nije dolazio u njegov stan. Također je navela da ne poznaje D. R., suprugu I. R..

    9.Iz iskaza svjedoka D. R. proizlazi da je pok. M. živio u stanu u S., , te je bio dugogodišnji ovisnik o alkoholu. Njega da poznaje od 14 godine dok je još bio dijete, te je M. već nakon izlaska iz vojske počeo intenzivnije piti, a radio je u J. te je u tom stanu živio zajedno s majkom, a tu su živjeli njegov brat I. i svjedokinja što je trajalo sve do 1990.g., tada je u stanu živio i brat T., a on bi često dolazio i prespavati u vrijeme dok je pok. M. bio živ a obzirom da je imao iznajmljeni stan u T., a bio je pomorac. Svjedokinja navodi da je ona u razdoblju od 2002.g. do 2004.g., a nakon smrti M. majke dolazila kod M. vrlo često i to najmanje dva puta tjedno. God. 2002. M. je ležao na P. 15 dana, a onda je pušten, te je obećao da će se liječiti od alkohola. M. je imao delirije i halucinacije, te je dobivao pomoć od G. u smislu subvencija, plaćanja struje i čistoće, te on nije mogao ni kuhati, ni peglati, ni prati ni čistiti. Njegova braća, nevjeste, sestre i druga rodbina, dogovorili su se da dođu kod njega, porazgovaraju s njim, te da mu pomognu. Donosili su mu po dogovoru svaki dan i kuhano jelo dok se nije počeo hraniti u C., a što je trajalo od 2004.g. do 2009.g., a nakon toga se jako razbolio, pa više nije ni izlazio iz kuće. Od 1990.g. pok. M. nije radio niti je imao nikakva primanja, te je dobivao novčanu pomoć od G. S. i to od 2002.g. Svjedokinja je navela da nikada nije vidjela predlagateljicu u stanu u kojem je živio pok. M., te da joj pok. M. nikada nije govorio da živi u izvanbračnoj zajednici s predlagateljicom. Predlagateljicu da je prvi put vidjela u M. stanu 25. svibnja 2009.g. kada je M. nakon kratkotrajne hospitalizacije pušten kući. Predlagateljica da je tada ušla u stan i rekla "došla sam po svoju pumpicu", te je svima rekla da se "gonimo u neku stvar" i tada je otišla. To da je vidio i gdin N.. Sutradan, tj. 26. svibnja 2009.g. svjedokinja da je bila u stanu kod M., te joj je on pokazao modrice po tijelu rekavši joj da ga je klompama pretukla "ona koza", ne navodeći ime te osobe. Predlagateljicu da je drugi put vidjela na tržnici, a to je bilo isti dan kada je ona uzela pumpicu u stanu, te je na pitanje "je li istukla M.", ona kazala "a istukao je i on mene", te je pokazala modrice po rukama. Treći put da je predlagateljicu vidjela na pogrebu pok. M.. Svjedokinja je navela da je stan u kojem je živio pok. M. bio u katastrofalnom stanju, pun boca vina, opušaka, prašine, u stanu nije bilo ni vode, a posteljina nije bila nikada napravljena dok su zidovi požutjeli od duhanskog dima. U stanu nije bilo niti ručnika, lancuna, posteljine i sl., te svjedokinja ističe da ni jedna žena ne bi mogla živjeti u takvom stanu. Navela je da je nju viđao gdina E. N. kada bi dolazila u stan pok. M.. Navela je da je pok. M. dobivao od G. S. subvenciju za plaćanje struje i čistoće, te je dobivao bonove za hranu, a od 2004.g. pa do 2008.g. je bio u C.. Od CZSS dobivao je povremeno novčanu pomoć od 400,00 kn. Od 2008.g. pomagali su mu sestra, brat, nećak, nećakinja, nevjeste i daljnja rodbina, a što su činili i prije. Navela je kako je pok. M. puno pio i pušio, te su kod njega dolazile i različite ženske koje su bile ravne njemu. Navela je da je trošak pogreba pok. M. platila ona i njezin suprug, a jedan dio da je platila i predlagateljica. Predlagateljica da je promijenila bravu na M. stanu nakon njegove smrti tako da svjedokinja nije mogla doći do nekih dokumenata koji su joj bili potrebni.

    10.Iz iskaza svjedokinje A. R. proizlazi da je majka pok. M. umrla 2002.g. nakon čega je on živio sam u stanu u S. M. nije radio, pa mu se pomagalo tako da mu je G. plaćao struju i komunalije, hranio se u C., a i dobivao je nekakve socijalne naknade. Navodi da je živjela u T., te je malo dolazila, odnosno da je s djecom i mužem desetak puta godišnje dolazila M. u posjetu tijekom dana, te bi ostajali pola sada do sat vremena. Kad god su ga posjetili on je bio sam, te nikada nije pričao o tome da bi živo s nekim u izvanbračnoj tj. bračnoj zajednici. Predlagateljicu da je prvi put vidjela 2001.g. kada se ženio M. R., te je ona bila u društvu s pok. M.. Drugi put je vidjela predlagateljicu na M. pogrebu kada je predlagateljica zakasnila na pogreb i došla pred kraj žalovanja. Svjedokinja je navela da je pok. M. bio jako agresivan kada je bio alkoholiziran. Navela je da je ona s obitelji znala ponekad prespavati u tom stanu dok je M. majka bila živa. M. bi u trenucima agresivnosti razbijao štokove po kući, te sve što bi stigao, od boca, pa nadalje. Svjedokinja je navela da je njezin suprug bio prijavljen u tom stanu do 2008.g. pošto je radio u J. te je na tu adresu dobivao svu poštu, bankovna izvješća i sl., te bi njezin suprug znao prespavati u tom stanu kada je to diktirao raspored J. iskaza svjedoka M. R. proizlazi kako je on vrlo često dolazio kod pokojne bake i pok. M. dok su oni zajedno živjeli u stanu u S. kojoj se ne može sjetiti broja na način da je dolazio prosječno dva puta tjedno, a ponekad je znao i prespavati. Nakon bakine smrti M. da je nastavio živjeti sam u tom stanu, te ga je on i dalje posjećivao, doduše nešto rjeđe i to mjesečno tri do četiri puta. On da je pored ovih posjeta dva puta tjedno pok. M. donosio hranu, a tu hranu bi slala njegova majka T. R.. Svjedok je naveo kako je prilikom dolazaka kod pok. M., a nakon smrti M. majke desetak puta zatekao i predlagateljicu J. J., te bi oboje sjedili za stolom i konzumirali alkohol. N. je kako mu pok. M. nikada nije govorio da s J. J. živi u izvanbračnoj zajednici, te da je pok. M. živio "u svom svijetu", te nije puno izlazio osim kada bi kupovao duhan i vino. Svjedok je naveo kako M. nije radio i dobivao je neku socijalnu pomoć, te da mu je poznato, a što mu je M. i govorio da se M. hranio u C., te da mu je pomagala i rodbina. Navodi da prilikom dolazaka nije vidio da bi M. s bilo kime živio, te da predlagateljicu nikada nije vidio da bi prespavala kod M.. Svjedok navodi da je s pok. M. bio u dobrim odnosima, te ga je uspio nagovoriti da donekle uredi stan, pa su zajedno obojali dnevni boravak i kuhinju. Stan da je bio u derutnom stanju, te je vodokotlić bio razbijen, nije bilo vode niti na slavini, niti u umivaoniku, dakle vode je bilo samo u kuhinji. Jedina prostorija u stanu koja je bila donekle uredna je bila soba pok. bake u kojoj nije nitko boravio. Svjedok navodi da je predlagateljica bila na njegovom vjenčanju 2001.g. u društvu s pok. M. iako nije bila pozvana, te da se on tada s njom nije ni upoznao niti mu je pok. M. govorio tko je ona. Predlagateljica da je bila na pogrebu pok. M. iako je zakasnila 15-ak minuta. Svjedok je nadalje naveo da bi dolazio sa svojom djevojkom u M. stan, ali da s njom tu nije nikada prespavao. Nadalje da predlagateljici nije dolazio izraziti sućut nakon smrti pok. M., te je naveo da je samo pok. M. imao ključ stana …, S.. Nadalje, da mu je M. više puta pričao da će taj stan ostaviti svojoj obitelji jer se njegova obitelj i odrekla tog stana u njegovu korist. 12.Iz iskaza svjedokinje A. V. proizlazi kako bi ona predlagateljicu pozdravila s dobar dan i nikada je nije pitala gdje i s kime živi. Svjedokinja je navela kako je ona viđala pok. M. i J. J. da idu zajedno na posao, te bi se i vraćali zajedno u stan gdje je živio M. na adresi …. Navela je kako je J. J. hranila M. R., te ističe da bi pok. M. i kod svjedokinje tražio hranu, a nekada bi rekao da ima ručak, pa svjedokinja pretpostavlja da ga je hranila J. J., no M. joj nikada nije rekao da ga J. J. hrani. Svjedokinja je navela da nikada nije razgovarala s pok. M. o tome je li on bio u ljubavnoj vezi s J. J..

    13.Dana 27. srpnja 2016.g. ovaj sud je u predmetu pod poslovnim brojem R 1- 483/10 odbio prijedlog predlagateljice, a ista odluka je ukinuta nakon žalbe odlukom Županijskog suda u Splitu dana 14. ožujka 2017.g. u predmetu pod brojem GžOb-627/16. U navedenoj ukidnoj odluci navedeno je kako iskazi svjedoka nisu jednoobrazni, te da su se svjedoci D. R., A. R. i M. R. negativno odredili glede postojanja izvanbračne zajednice dok iskazi svjedoka E. N., A. G. i A. V., govore nešto drugo.

    14.Iz iskaza svjedokinje T. V. proizlazi kako predlagateljicu J. J. poznaje od 2002.g. i upoznale su se kao radne kolegice, te su zajedno radile oko 2 godine. Žive zgrada do zgrade, pa ju je svjedokinja vozila na posao. Pok. M. R. je upoznala nekoliko mjeseci nakon što je upoznala J. J.. U situacijama kada je predlagateljicu vozila na posao, ista je svako jutro izlazila iz zgrade u kojoj je živio pok. M. R., a svjedokinja zapravo ne zna točan broj zgrade odnosno adresu u kojoj je živio pok. M. R.. Zgrada u kojoj živi svjedokinja i zgrada u kojoj je živio M. R. imaju zajedničko parkiralište. Nakon nekoliko mjeseci predlagateljica joj je uz kavu pričala dok su imali pauzu na poslu, kako živi s M. R., a ne može se precizno sjetiti je li ga nazivala partnerom, suprugom, momkom i sl. Koliko se može prisjetiti misli da joj je predlagateljica negdje 2003.g. govorila o tome da već neko vrijeme živi s M. R.. Svjedokinja da je viđala predlagateljicu i pok. M. R. u kvartu, pa bi znali i popiti piće u kvartovskom kafiću, nekad svo troje zajedno, a nekad s jednim od njih. Nikada nije bila u stanu u kojem su predlagateljica i M. R. zajedno živjeli. I nakon nešto više od dvije godine tada više nisu zajedno radile, svjedokinja i predlagateljica bi se čule na telefon, popile bi kavu, a predlagateljica ima i unuke koji su vršnjaci djece ovdje svjedokinje T. V., pa bi pričale i o djeci na temu škole i sl. Kasnije u razgovorima s predlagateljicom ista joj je pričala o svom zajedničkom životu s M. R., uobičajene teme o djeci, obiteljskim problemima i sl. I dalje je svjedokinja viđala pok. M., znali su popiti kavu, više s J., a manje s njim. Ističe kako u ovom razdoblju što više nisu radili zajedno predlagateljicu da je viđala u prosjeku 2 – 3 puta mjesečno u kojim prilikama bi uvijek sjele i popile kavu i sl. U više od 50 % situacija kada bi sretala gđu J. s njom bi bio i pok. M.. Sjeća se da je pok. M. umro prije 7 – 8 godina. Zna da je neposredno prije smrti bio u bolnici jer joj je predlagateljica rekla da ga ide posjetiti u bolnicu. Nakon kratkog vremena svjedokinja je slučajno srela predlagateljicu koja je bila u crnini, a ona da joj je tom prilikom rekla da je M. umro u bolnici. Predlagateljica joj je rekla da je pok. M. umro od tumora koji je bio galopirajući. Ističe da braću i sestru pok. M. R., ne poznaje. Svjedokinja ističe, a što se tiče zdravstvenog stanja pok. M. R. kako joj je poznato da je pok. M. ima problema s alkoholom, ali dok je bio u vezi s predlagateljicom, da joj je M. otvoreno pričao kako je imao problema s alkoholom, ali da se ostavio toga. Sjeća se da je jednom naručila pivo u kafiću i ponudila pok. M., ali je on tada rekao da ne pije alkohol. Svjedokinja ističe da koliko je njoj poznato da su se J. i M. hranili u PK, a nekad bi gđa J. kupovala hranu i kuhala.

    15.Iz iskaza svjedoka Ž. K. proizlazi kako isti živi u zgradi u S., od početka 1970.g., a pok. M. R. živio je dva kata ispod njega u istoj zgradi, te ga je poznavao negdje od 1980.g. Negdje od početka 2000.g. pok. M. je bio predstavnik stanara, te je skupljao novce za vodu tako da je svjedok u to vrijeme jednom mjesečno dolazio u stan pok. M. R. i donosio novce za vodu, te je tada viđao i gđu J. J. u M. stanu. Predlagateljicu je ponekad viđao ispred zgrade kada bi dolazila i odlazila i u ovom razdoblju nakon 2000.g. pok. M. R. bio je sve do svoje smrti predstavnik stanara. Ne sjeća se koje godine su uveli mjerače za vodu, ali nakon toga svjedok nije dolazio u M. stan. Iskazuje kako je kod M. R. dolazio u stan kako bih mu davao novce za vodu negdje 3-4 godine . U. M. stan više nije dolazio, ali bi se nalazili na sastancima kućnog savjeta koji su se odvijali u portunu, na ulazu u zgradu. M. je kontaktirao sa S. u smislu otklanjanja kvarova i oštećenja po stanovima, pa bi po toj osnovi on znao par puta godišnje doći i u njegov stan. Svaki put kada je s pok. M. R. pričao, on bi o gđi J. govorio kao o svojoj ženi. Pok. M. bi mu pričao da živi zajedno s J. J. pošto je on bio u dosta teškoj situaciji, tj. nije radio. Nešto detaljnije o tome mu nije pričao jer nisu bili tako dobri prijatelji. Predlagateljicu je često viđao u M. stanu poglavito nakon smrti njegove majke. O zdravlju pok. M. ne zna ništa osim što je puno pušio. Ističe da nikada nije u M. stanu vidio nikoga osim gđe Jadranke .

    16.Iz iskaza svjedokinje M. S. proizlazi kako ista od rođenja živi na adresi S., te je pok. M. R. bio njen susjed 40-ak godina, on je živio dva portuna dalje od svjedokinje na adresi Table 14. Ista je dobro poznavala majku pok. R., pok. P. R. koja bi je ponekad znala zamoliti da joj nešto kupi u dućanu, pa je tako poznavala i M. R.. Poznato joj je da su pok. M. i njegova majka zajedno živjeli u stanu na adresi …, sve do 1999.g. Naime, tu godinu pamti jer se njena kći tada rodila. Od te godine tj. 1999.g. ih je počela viđati zajedno pok. M. i gđu J. J. na kvartovskom pazariću, na velikom pazaru, u lokalnom kafiću na kavi i ista bi s njima znala uvijek popričati, a također i popiti kavu u kafiću. Viđala ih je kako skupa izlaze i ulaze u portun tamo gdje je živio M. R.. Svjedokinja je mislila da su njih dvoje muž i žena, ali nije znala njihove međusobne odnose niti su o tome razgovarali. Napominje da ih je viđala ispred zgrade i na pazariću, da se drže za ruke. Svjedokinja ističe kako nije poznavala braću i sestre pok. M. R., te istoj nije bilo poznato njegovo zdravstveno stanje.

    17.Iz iskaza svjedoka G. B. proizlazi kako isti od ranog djetinjstva živi u zgradi u S., dva kata iznad stana u kojem su živjeli pok. M. R. i njegova pok. majka. Koliko se sjeća, oni su već živjeli u tom stanu kada se svjedok rodio. Sa pok. M. i njegovom majkom bio je u dobrosusjedskim odnosima, nisu se družili niti posjećivali, ali je ponekad znao doći u taj stan kada bi ga pok. M. pozvao da nešto popravi s obzirom da je svjedok električar po struci. Misli da su pok. M. i J. J. živjeli u tom stanu duže razdoblje i u vrijeme dok je bila živa M. majka iako to ne može sa sigurnošću tvrditi, međutim nakon smrti M. majke sigurno su živjeli zajedno niz godina, 3 ili 4 godine, ali do M. smrti sigurno jesu. Dogodilo bi se da ga ponekad pozovu M. ili gđa J. u taj M. stan da dođe nešto popraviti što bih on i učinio i u tim prilikama ih je vidio zajedno u tom stanu. Nisu pričali o tome žive li oni u izvanbračnoj zajednici, ali svjedoku je bilo očito da žive zajedno. Nakon smrti njegove majke pok. M. je niz godine bio predstavnik stanara u zgradi, pa bi u tom kontekstu oko nekih zajedničkih poslova dolazili ili svjedok kod M. ili M. kod svjedoka G. B.. Svjedok navodi kako je braću i sestre pok. M. vidio sve skupa 2 ili tri puta, iste da je slabo poznavao, navodi da nije ni znao da ima sestru, te ističe da je možda u 10 godina brata pok. M. vidio 2 – 3 puta na skalama ispred stana. Svjedok navodi kako je u stan pok. M. bio 5 puta godišnje, ali bi se često viđali u zgradi, te navodi kako mu zdravstveno stanje pok. M. nije bilo poznato, te da ne zna od čega je pok. M. umro. Svjedok navodi kako je očito da su pok. M. i predlagateljica živjeli skupa jer kada bi došao u njihov stan pok. M. bi mu ponudio piće, predlagateljica bi to piće donijela, a on bi gđu J. znao osloviti kao "moja".

    18.Iz iskaza svjedoka J. S. proizlazi kako je isti rođak pok. M. R., te su njihove majke bile sestre. Dakle, pok. M. znao je cijeli život i zna da je on živio na adresi …, S., koji stan je bio vlasništvo oca pok. M.. M. je viđao vrlo često na M. i nikada nije stekao dojam da je on imao ikakvu vezu, odnosno poznavao je neke žene s kojima je M. bio u vezi, ali ovdje predlagateljicu J. J. nikada da nije vidio. Svjedok da je vrlo rijetko dolazio kod pok. M. i to prije 20-ak godina i zna da je on tu u tom stanu živio s pok. majkom, a nakon njezine smrti, da je živio sam. Ne može se sjetiti kada je pok. M. umro. Poznato mu je da je radio u J., ali ne zna koliko dugo godina, a sjeća se da je jednog dana rekao da više neće ići radit. Nakon toga je uglavnom sjedio doma, rješavao križaljke, a misli da je volio i popiti. Ne zna ništa o eventualnom postojanju o izvanbračnoj zajednici između J. J. i pok. M. R..

    19.Iz iskaza svjedokinje Đ. K. proizlazi kako je ista rodica pok. M. R., te joj je poznato da je isti živio u stanu u S., još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Tu je živio zajedno s majkom, ocem, braćom i sestrom. Ne sjeća se precizno, ali zna da je pok. M. umro prije 10-ak godina. M. je posljednjih godina života živio u tom stanu s majkom, a kada je ona umrla onda je živio sam. M. nije radio, puno je pio i psihički je bio "slomljen". On bi dolazio kod svjedokinje i govorio bi da "ne zna gdje mu je glava i da je cili smantan". Svjedokinja da je dolazila kod M. i njegove majke negdje 2 – 3 puta i to u razdoblju posljednjih sedam godina života M. majke, koja je bila i njena teta, mamina sestra. Poznato joj je da su pok. M. i J. J. "hodali", pa su jednom bili kod nje još dok joj je pokojna teta bila živa. M. nikada nije govorio da bi živio u izvanbračnoj zajednici s J. J.. Nije primijetila da bi postojala izvanbračna zajednica između J. J. i M. R.. Svjedokinja ističe kako nikada nije vidjela njezine stvari u M. stanu. Čak joj je M. govorio, a nakon što mu je umrla majka, da ima ručak u C., te da mu to donosi svećenik, pa je primao i nekakvu novčanu pomoć od C.. Svjedokinja ističe kako nakon što mu je majka umrla nije dolazila nikako kod pok. M., ali da je pok. M. dolazi kod nje 2 – 3 puta mjesečno, te se ne može sjetiti da limu je bila na sprovodu, misli da jest, ali da je to bilo davno. Svjedokinja navodi kako joj je poznato da je pok. M. bio hospitaliziran na psihičkom odjelu, te da je čula da bi on i svoju majku izbacio po noći vani a sve radi alkoholiziranosti kada bi ju znao i udariti.

    Napominje, da je to samo čula.

    20.Pregledom spisa R 1-1221/09 utvrđeno je da je predlagateljica pravomoćno odbijena sa zahtjevom da utvrđenje postojanja predmetne izvanbračne zajednice. U obrazloženju iste odluke navodi se kako predmetna tužba – prijedlog predlagateljice nije uređen sukladno izvanparničnim pravilima, te je istu valjalo odbiti kao nepodobnu za postupanje u izvanparničnom postupku. Dakle, predlagateljica je pravomoćno odbijena u navedenom postupku zbog procesnih razloga.

    21.Svjedok E. N., susjed pok. M. R. koji je živio u istoj zgradi, S., … navodi da je predlagateljicu J. J. viđao da ulazi u stan pok. M. još u razdoblju dok je bila živa M. majka i da se to događalo najmanje dva puta tjedno. Također je naveo da je vidio da J. J. i pok. M. žive zajedno, da izlaze vani zajedno i sl. Nadalje, da su za potrošak vode u stanu pok. M. bile prijavljene dvije osobe, te isti navodi da je predlagateljica živjela u stanu pok. M. i to, misli, neprekidno od smrti majke pok. M., pa se do M. smrti. Isti je naveo da nije viđao braću, odnosno sestru pok. M..

    22.Svjedok S. G., susjeda pok. M. R., koja ima stan u istoj zgradi gdje je živio i pok. M., navela je da je istog poznavala od 1962. godine. Ista navodi da je predlagateljicu viđala kako često dolazi u M. stan još dok mu je i majka bila živa, a nakon smrti majke ona da je za stalno živjela s M. sve do njegove smrti. Također, da pok. M. nije radio, te da ga je predlagateljica uzdržavala, te da je rijetko viđala obitelj pok. M.. Nadalje, da su joj i predlagateljica i pok. M. govorili da predlagateljica M. sve kupuje, te je i ona u situacijama kada je skupljala trošak vode po stanovima vidjela u stanu pok. M. da mu predlagateljica donosi hranu i sl., te je viđala predlagateljicu svako jutro kada bi izlazila iz zgrade, a često bi se sreli i popodne kada bi se predlagateljica vraćala s posla.

    23.Iz iskaza svjedokinje A. V. proizlazi kako bi ona viđala pok. M. i J. J. da idu zajedno na posao, te bi se vraćali zajedno u stan gdje je M. živio na adresi … Navela je kako je J. J. hranila M. R..

    24.Iz iskaza svjedokinje T. V., susjede predlagateljice, proizlazi kako je pok. M. R. upoznala nekoliko mjeseci nakon što je upoznala i J. J.. Ista navodi da je u situacijama kada je predlagateljicu vozila na posao, predlagateljica svako jutro izlazila iz zgrade u kojoj je živio pok. M. R.. Također je navela da joj je predlagateljica uz kavu pričala da živi s M. R., a da se ne može sjetiti je li ga nazvala partnerom, suprugom, momkom i sl. Također, svjedokinja ističe da je viđala predlagateljicu i pok. M. u kvartu, te bi znali zajedno i popiti piće. Ista navodi da je slučajno srela predlagateljicu koja je bila u crnini, te joj tom prilikom rekla da je M. umro u bolnici.

    25.Svjedok Ž. K., susjed pok. M. R., navodi kako je jednom mjesečno dolazio u stan M. R. koji je kao predstavnik stanara skupljao novce za trošak vode, te bi tada viđao i J. J. u M. stanu, a ponekad bi viđao i ispred zgrade kada je dolazila i odlazila i to sve u razdoblju nakon 2000. godine. Nadalje, da mu je pok. M. pričao da živi zajedno s J. J..

    26.Svjedok M. S., susjeda pok. M. R., navodi da je od 1999.g. počela viđati zajedno pok. M. i J. J. na kvartovskom pazariću, na velikom pazaru, a i u lokalnom kafiću, te da ih je viđala kako skupa ulaze i izlaze iz portuna gdje je živio pok. M.. Ista je mislila da su njih dvoje muž i žena, ali o tome nisu razgovarali.

    27.Svjedok G. B., susjed pok. M. R., navodi da su pok. M. i J. J. nakon smrti M. majke sigurno živjeli zajedno niz godina, a do M. smrti, sigurno jesu. Događalo bi se da ga poneka pozovu M. ili gđa J. u taj M. stan da dođe nešto popraviti što bi on i učinio, te bi ih u tim prilikama vidio zajedno u stanu, te navodi da mu je bilo očito da žive zajedno. Kada mi došao u M. stan, M. bi mu ponudio piće, a predlagateljica bi to piće donijela, a on bi J. znao osloviti kao "moja".

    28.Svjedokinja Đ. K., rodica pok. M. R., navodi da joj je poznato da su pok. M. i J. J. "hodali", ali da joj M. nikada nije govorio da bi živio u izvanbračnoj zajednici s J. J., te da ona nije primijetila da bi postojala izvanbračna zajednica između M. R. i J. J..

    29.Svjedok J. S., rođak pok. M. R., navodi kako J. J. nikada nije vidio, te da je rijetko dolazio kod pok. M., i to prije 20ak godina, te da je M. u tom stanu živio s pok. majkom, a nakon njezine smrti sam.

    30.Svjedok M. R., rođak pok.M. R., navodi da je M. nakon majčine smrti nastavio živjeti sam u stanu, a kako je nakon smrti M. majke 10ak puta zatekao i predlagateljicu J. J. gdje bi oboje sjedili za stolom i konzumirali alkohol.

    31.Svjedokinja A. R. navela je posjećivala M. 10ak puta godišnje i da je uvijek bio sam, a da je predlagateljicu prvi put vidjela 2001. godine kada se ženio M. R. gdje je ista bila u društvu s pok. M., a drugi put je vidjela predlagateljicu na M. pogrebu.

    32.Svjedoci E. N., S. G., T. V., Ž. K., M. S. i G. B. u bitnome podudarno iskazuju da je predlagateljica živjela u stanu pok. M. R. i to od smrti M. majke, pa do smrti pok. M.. I. su je viđali kako ulazi i izlazi iz portuna zgrade u kojem je pok. M. živio, te su je viđali i u stanu pok. M., te da su predlagateljica i pok. M. bili u najbliskijim odnosima.

    33.Ocjena je ovog suda da navedeno govori u prilog tome da su predlagateljica i pok. M. R. imali emocionalnu, ekonomsku i ljubavnu izvanbračnu zajednicu koja je trajala od travnja 2003., pa do smrti M. R. 27. studenog 2009., dakle više od 6 godina, te su se ostvarile sve pretpostavke za utvrđenjem njihove veze kao izvanbračne zajednice.

    34.Temeljem provedenih dokaza ovaj sud smatra da je utvrđeno da bi postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. M. R. i to u razdoblju od 1. travnja 2003.g. pa do smrti istog 27. studenog 2009.

    35.Sud je odluči kao u izreci ovog rješenja poklonivši vjeru i iskazu saslušanih svjedoka E. N., S. G., T. V., Ž. K., M. S. i G. B..

    36.Zahtjev predlagateljice i predloženika za naknadu troška postupka valjalo je odbiti, jer se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (očevidi, vještačenja i sl.).

    37.S obzirom na prethodno navedeno, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja, a sve sukladno čl. 11 Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19).

    U Splitu, 13. listopada 2022.

    Sudac

    Boško Jurčević v.r.

    PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba na Županijski sud, preko ovog suda, u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka rješenja.

    Dna:

    - punomoćniku predlagateljice

    - pun. predloženika od 1) i 3)

    - predloženici pod 2)

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.