REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr 121/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća, te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv os. I. B., zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak -dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Županijskog suda u Splitu od 5. srpnja 2021. broj K-36/2020 i presuda Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 5. srpnja 2022. broj I Kž-287/2021-10, u sjednici održanoj 13. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se zahtjev os. I. B. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Županijskog suda u Splitu od 5. srpnja 2021. broj K-36/2020 i presuda Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 5. srpnja 2022. broj I Kž-287/2021-10, I. B. je osuđen na kaznu zatvora u trajanju tri godine zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 4. KZ/11.
2. Protiv te pravomoćne presude osuđenik je po branitelju odvjetniku I. D. u Odvjetničkom društvu Lj.-V. & P. iz S., podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje presude zbog povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika iz čl. 469. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.- odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.-19), „povrede odredaba kaznenog postupka predviđenih u čl. 468. st. 1. točka 2. i 3., a sve u svezi sa st. 2. ovog članka“ odnosno zbog „povrede prava okrivljenika na sjednici vijeća Visokog kaznenog suda, dakle zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku“. Predlaže „osporenu presudu suda II stupnja preinačiti na način da se žalba protiv prvostupanjske presude prihvaća, ukida prvostupanjska presuda, podredno da se ista preinači na način da se okrivljenom izreče blaža kazna“ te da se odgodi izvršenje pravomoćne presude.
III Kr 121/2022-3
3. Prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prvostupanjski sud je postupio sukladno čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.-22).
4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje u tekstu: zahtjev) nije osnovan.
5. U odnosu na povredu iz čl. 517. st. 1. toč. 3. u vezi s čl. 475. st. 2. ZKP/08.-19. osuđenik navodi kako iz drugostupanjske presude proizlazi da je „sjednica vijeća održana 2 puta“, da su osuđenik i branitelj uredno izviješteni o sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2022., a nisu izviješteni o sjednici vijeća održanoj 5. srpnja 2022. što „predstavlja povredu okrivljenikovog prava na obranu“ te „ima za posljedicu nužnost ukidanja presude suda II stupnja, jer je to i povreda ... predviđena i međunarodnoj Konvenciji.“
6. Nije sporno da je osuđenik u žalbi podnijetoj protiv prvostupanjske presude zatražio obavijest o sjednici vijeća drugostupanjskog suda te da su osuđenik i branitelj prisustvovali sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2022. Na toj sjednici, u dijelu u kojem su mogle biti prisutne stranke, obrana je izložila najvažnije dijelove žalbe („branitelj izlaže najvažnije dijelove žalbe, a optuženik se slaže s izloženim“) dok je sudac izvjestitelj izložio najvažnije dijelove odgovora državnog odvjetnika na žalbu optuženika. Time je javni dio sjednice vijeća završen, a žalbeni je sud nastavio sa sjednicom vijeća u nejavnom zasjedanju (zapisnik o javnoj sjednici drugostupanjskog vijeća od 7. travnja 2022.) koje se, osim istoga dana, u istom sastavu održalo i 5. srpnja 2022. kada je odlučeno o žalbi os. I. B. podnijetoj protiv prvostupanjske presude.
6.1. Prema tome, drugostupanjski sud je u cijelosti postupio sukladno mjerodavnim odredbama čl. 475. st. 2. i 3. ZKP/08.-19 pa nije ostvarena povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku niti je povrijeđeno pravo obrane u konvencijskom smislu kako se smjera u zahtjevu (čl. 6. st. 3.c) Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda „Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 18/1997., 6/1999.-pročišćeni tekst, 8/1999.-ispravak, 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010. i 13/2017.). Naime, osuđeniku je omogućeno da se brani i pred drugostupanjskim sudom iznošenjem žalbenih tvrdnji o navodnim propustima suda prvog stupnja koje pravo je obrana iskoristila u dijelu sjednice vijeća predviđenom za izlaganje žalbi. Okolnost da drugostupanjski sud nije odlučio o žalbi istoga dana kada je održana javna sjednica vijeća ne obvezuje ga na ponovno izvještavanje stranaka o sjednici vijeća kako se prigovara u zahtjevu jer se radi o nastavku nejavnog dijela sjednice žalbenog vijeća istog sastava, predviđenom donošenju odluke o žalbi (žalbama) nakon usmenog vijećanja i glasovanja, čemu stranke ne mogu prisustvovati.
7. U ostalom dijelu zahtjeva osuđenik prigovara kako „nikako ne može biti prihvaćena teza da se ... prije nesreće kreće brzinom 60 km/h, već je nužno utvrditi brzinu od 54 km/h“, da „presuda suda II stupnja posve pogrešno utvrđuje oblik krivnje“, da je „ovdje ... krajnje nestručno utvrđena alkoholiziranost osuđenog“, odnosno „potpuno pogrešno utvrđen stupanj alkoholiziranosti u vrijeme nesreće“. Zaključno navodi:
III Kr 121/2022-3
„Postupak utvrđivanja stupnja alkoholiziranosti, te prihvaćanje brzine kretanja koje je potpuno suprotno stručnim utvrđenjima u spisu, predstavlja povredu Kaznenog zakona zbog kojeg je podnijet i ovaj zahtjev“.
8. Navedene zamjerke izražavaju osuđenikovo nezadovoljstvo ocjenom dokaza i utvrđenim činjeničnim stanjem te zaključkom o krivnji za prometnu nesreću postupanjem sa neizravnom namjerom. Međutim, zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može se podnijeti samo zbog točno propisanih povreda zakona što znači da se ovim izvanrednim pravnim lijekom ne ispituje pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja u prvostupanjskoj presudi i koje je takvim, nakon ocjene žalbenih navoda osuđenika, prihvatio sud drugog stupnja.
8.1. Naime, utvrđivanje brzine kretanja vozila kojim je upravljao osuđenik, stupanj njegove alkoholiziranosti i mogućnost pravovremenog uočavanja stradalog pješaka, te s tim u vezi utvrđenje oblika krivnje za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće činjenično je pitanje. Iz sadržaja prvostupanjske presude razvidno je da je taj sud na temelju pomne analize dokazne građe utvrdio i dao razloge o osuđenikovoj krivnji za prometnu nesreću, a time i za predmetno kazneno djelo, poglavito glede stupnja alkoholiziranosti (odlomak 12.-17.), dinamike prometne nesreće (odlomak 18. -18.5.) te oblika krivnje (odlomak 28. -28.2.), što je sve ispravnim ocijenio i drugostupanjski sud. Tako utvrđeno činjenično stanje, odraženo i opisom djela u izreci pobijane presude, pravilno je kvalificirano kao kazneno djelo iz čl. 227. st. 4. u vezi sa st. 1. KZ/11. pa nema povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika iz čl. 469. toč. 4. ZKP/08.
9. Uvodno istaknute povrede procesnog zakona iz „čl. 468. st. 1. točka 2. i 3., a sve u svezi sa st. 2. ovog članka“ nisu obrazložene. Pored toga, mogućnost isticanja navedenih povreda je sužen na način da se zahtjev može podnijeti zbog sudjelovanja u odlučivanju u drugom ili trećem stupnju suca ili suca porotnika koji se morao izuzeti, ili zbog toga što je okrivljeniku, protivno njegovu zahtjevu, uskraćeno da na raspravi upotrebljava svoj jezik, pri čemu je potonja povreda (čl. 8. ZKP/08.-19) morala biti prethodno istaknuta u žalbi protiv prvostupanjske presude, kao i povreda iz čl. 468. st. 2. ZKP/08.-19 što ovdje nije slučaj (žalba je podnijeta zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.-19).
10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 519. u vezi s čl. 512. ZKP/08.-22, trebalo je zahtjev odbiti kao neosnovan, a shodno tome nema mjesta ni odgodi izvršenja pravomoćne presude.
Zagreb, 13. listopada 2022.
Predsjednik vijeća:
Ranko Marijan, v.r.
