REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-745/2022-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja J. N. iz S., kojeg zastupa opunomoćenica A. B., odvjetnica u Z., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Senju, Senj, Frankopanski trg 5, radi uklanjanja građevine, 13. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Ispostave u Senju KLASA: UP/I-362-02/21-16/27, URBROJ: 443-02-02-20-22-2 od 27. svibnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Ispostave u Senju KLASA: UP/I-362-02/21-16/27, URBROJ: 443-02-02-20-22-2 od 27. svibnja 2022. u toč. 1. naređeno je tužitelju uklanjanje građevine u naravi armiranobetonske terase katnosti P+1 tlocrtnih dimenzija 4,00 m/3,50 m, visine 4,90 m s ab stupovima dimenzija 0,25 m/0,25 m i ab gredama, izgrađene na k.č.br. … k.o. S. J., S., S. 16, u zemljišnim knjigama upisanoj kao šuma, pašnjak, kuća i dvorište, oranica, livada njivica, u vlasništvu Republike Hrvatske, bez građevinske dozvole, u roku od 90 dana od dana zaprimanja rješenja. U toč. 2. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. U toč. 3. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njegovu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke, nakon tri izrečene novčane kazne. U toč 4. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izrađena predmetna građevina ili njezin dio i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. U toč. 5. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da je obvezan ukloniti stvari iz predmetne građevine, odnosno njezina dijela, u roku iz toč. 1., jer u protivnom se smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

2. Tužitelj je pravodobno podnio tužbu ovom sudu radi osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede pravila postupka te pogrešne primjene zakona. U tužbi ističe u bitnom kako je, kao što je navedeno i u obrazloženju pobijanog rješenja, i prije inspekcijskog nadzora i to dana 5. svibnja 2021. nadležnom tijelu podnio zahtjev za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju ukazujući kako je ujedno poduzeo radnje radi utvrđenja tužiteljevog prava vlasništva dijela z.k.č.br. … k.o. S. J. na kojoj se nalazi dio terase tužitelja. Slijedom navedenog, smatrajući se poštenim graditeljem jer nije imao saznanja da gradi na tuđem, smatra kako nema osnove za izdavanjem rješenja o uklanjanju sagrađenog. Nastavno, citirajući odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), tužitelj ističe kako je istim zakonom predviđen način rješavanja spornog odnosa nastalog građenjem na tuđem zemljištu, no istim nije predviđena obveza građevinske inspekcije – državnog inspektorata nalaganjem rušenja. Zaključno, tužitelj se poziva na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, dalje: Pravilnik), a koji je predmetna terasa izuzeta iz obveze ishođenja glavnog projekta i građevinske dozvole. Slijedom svega navedenog, tužitelj je tužbenim zahtjevom zatražio od suda donošenje presude kojom se poništava osporavano rješenje tuženika.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. U sporu je održana rasprava 5. listopada 2022. u prisutnosti zamjenika opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te uvidom u dokumentaciju koja prileži dostavljenom spisu upravnog postupka.

6. Sud nije prihvatio ostale dokazne prijedloge tužitelja – njegovim saslušanjem te provođenjem očevida i vještačenja po vještaku geodetske i građevinske struke, iz razloga što smatra da se provođenjem predmetnih dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su pravno relevantne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

7. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

10. Odredbom čl. 2. st. 1. toč. 1. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: a) cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³, b) vrtna sjenica, c) slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, d) terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m², e) spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad.

11. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

12. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno toč. 2. istog stavka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

13. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da je 16. lipnja 2021. izvršen inspekcijski nadzor u predmetu gradnje na dijelu k.č.br. … k.o. S. J., o čemu je sastavljen zapisnik kojem prileže fotografije. Navedenim nadzorom utvrđeno je da je na predmetnoj zemljišnoj čestici izgrađena terasa katnosti P+1 tlocrtnih dimenzija 4,00 m x 3,50 m, visine 4,90 m, pri čemu činjenica gradnje na predmetnoj čestici opisa kao u izreci pobijanog rješenja proizlazi nesporno i iz isprava na koje se kao dokaze poziva tužitelj u tužbi, dostavljajući ih kao prilog istoj.

14. Tužitelj ne spori da je graditelj navedene gradnje, već svoju odgovornost ekskulpira pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a koji se pored lex specialis u ovom slučaju – Zakona o državnom inspektoratu, ne primjenjuje, odnosno istim je regulirano sasvim drugo područje prava vlasništva i drugih stvarnih prava.

15. Nastavno, vezano za pozivanje tužitelja na odredbe Pravilnika, valja reći kako iz izričitog sadržaja ranije citirane odredbe čl. 2. st. 1. toč. 1. Pravilnika proizlazi kako se pomoćna građevina može graditi ako se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade. No u konkretnom slučaju niti tužitelj ne spori da na predmetnoj čestici ne postoji nijedna druga zgrada, pa tako ni postojeća zgrada koja bi sukladno čl. 3. st. 1. toč. 23. ZG-a bila izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta. Iz tog razloga u konkretnom slučaju nisu primjenjive odredbe Pravilnika kojima je regulirana gradnja terase, a na koje odredbe tužitelj neosnovano ukazuje u tužbi.

16. Stoga, kako tužitelj u tužbi ne osporava da je sporna gradnja izvedena bez zakonom propisanog akta za gradnju, a u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba Pravilnika za gradnju bez građevinske dozvole i glavnog projekta, to je za gradnju sporne građevine bilo potrebno ishoditi akt za gradnju.

17. Zaključno, vezano za navode tužitelj kojima se ukazuje na povredu pravila upravnog postupka pozivom na odredbu čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) kojom je propisano da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari te se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom, valja reći kako u konkretnom slučaju tako nije propisano zakonom, rješenje tuženika ima negativan učinak na pravne interese tužitelja, no u postupanju tuženika nema elemenata nezakonitosti, kako to pogrešno ukazuje tužitelj, a ovo obzirom na nespornu činjenicu da je tužitelju kao stranci omogućeno izjašnjavanje, a što proizlazi iz zapisnika o inspekcijski nadzor kojem je bio nazočan i tužitelj.

18. Dakle, iz navedenog je razvidno kako je tužitelju omogućeno da se očituje u upravnom postupku sukladno citiranoj odredbi čl. 30. ZUP-a te time nije povrijeđeno njegovo pravo na izjašnjavanje već je upravo suprotno, prije donošenja pobijanog rješenja istom omogućeno da dostavi isprave na koje se između ostalog poziva i u tužbi u ovom upravnom sporu.

19. S obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovog suda, ostvareni su uvjeti za primjenu odredbe čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a, prema kojoj je građenje građevine bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine.

20. Slijedom svega navedenog, u sporu je utvrđeno da je tuženik pravilno utvrdio odlučne činjenice i na iste pravilno primijenio materijalno pravo, radi čega je tužbeni zahtjev ocijenjen neosnovanim i na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

21. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 79. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

22. Tužitelj je u okviru tužbe postavio i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, obrazlažući isti činjenicom da će mu se nanijeti šteta koja bi se mogla teško popraviti, a da odgoda nije protivna javnom interesu. Odredbom čl. 26. ZUS-a propisani su uvjeti kada sud može odrediti odgodni učinak. Tako je st. 2. istog članka propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Kako tužitelj nije dokazao da će se istom nanijeti šteta koja bi se mogla teško popraviti, a riječ je o gradnji koja je suprotna citiranim odredbama ZG-a, to je sud odbio prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe. Stoga je riješeno kao u izreci rješenja.

U Rijeci 13. listopada 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena (čl. 26. ZUS-a u svezi čl. 67. st. 1. ZUS-a).