REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 6 Us I-272/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. J. P. iz A., C., B. C. 12, I., i 2. M. A. P. iz A., C., U. I. s., P., oboje zastupani po odvjetniku M. M. iz O. d. K. & M., u Z., N.

V., protiv tuženika Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2, kojeg zastupa opunomoćenica E. Č. K., radi povrata u prijašnje stanje na kulturnom dobru, 13. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, KLASA: UP/II-612-08/21-02/0077, URBROJ: 532-02-03- 02/1-22-3 od 4. veljače 2022., kao i rješenja Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Gospiću, KLASA: UP/I-612-08/20- 09/0286, URBROJ: 532-05-02-12/5-21-03 od 16. travnja 2021.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Gospiću, KLASA: UP/I-612-08/20-09/0286, URBROJ: 532- 05-02-12/5-21-03 od 16. travnja 2021., točkom 1. utvrđuje se način otklanjanja utvrđenih nedostataka i nepravilnosti koje su nastale kao posljedica protuzakonite radnje te način očuvanja spomeničkih vrijednosti pri radovima rekonstrukcije stambene građevine u S. na adresi G., S., k.o. br; … (…), k.o. S., provođenjem sljedećih mjera zaštite: Povrat predmetne građevine smještene unutar međa Kulturno povijesne cjeline grada Senja kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-… u prvobitno stanje i to kroz poduzete radnje uklanjanja svih su izvedene bez ishođenja rješenja o prethodnom odobrenju intervencija koje

izdanom od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Gospiću. Potrebno je izvesti uklanjanje stiropor fasade sa svih pročelja građevine, te uklanjanje neprimjerene aluminijske stolarije. Točkom 2. utvrđuje se da su mjere zaštite iz točke 1. ovog rješenja dužni provesti vlasnici, ovdje tužitelji P. J. i P. M. A. Točkom 3. određuje se da je provedbu mjera zaštite kulturnog dobra iz točke 1. izreke ovog rješenja vlasnik dužan započeti odmah. Točkama 3. i. 4. određuje se da je mjere zaštite iz točke 1. vlasnik dužan izvesti u roku od 60 dana od dana primitka ovog rješenja, a ukoliko vlasnik u utvrđenom roku ne provede mjere zaštite kulturnog dobra opisane u točki 1. ovog rješenja, te će mjere provesti nadležno tijelo na trošak vlasnika. Točkom 5. utvrđuje se da žaIba ne odgađa izvršenje ovog rješenja.

2. Pobijanim rješenjem tuženika Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, KLASA: UP/II-612-08/21-02/0077, URBROJ: 532-02-03-02/1-22-3 od 4. veljače 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja te je isto potvrđeno.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelji u tužbi i na održanom ročištu za raspravu ne osporavaju da za poduzete radove nisu ishodili prethodno odobrenje, međutim osporavaju utvrđenja upravnih tijela da je poduzetim radovima došlo do degradacije i devastacije spomeničkih svojstava te ambijentalne arhitektonske vrijednosti izvorne zgrade. Ističu da se na istoj čestici prethodno nalazila građevina identičnih gabarita, koja je kasnije obnovljena, pri čemu je navedena prvotna rekonstrukcija vršena na način da se, uslijed neimaštine koja je uslijedila u poratnim godinama Drugog svjetskog rata, koristio bilo kakav dostupan priručni materijal, pa je tako ista obnovljena ciglom, siporeksom, neautohtonim kamenom, autohtonim kamenom, ostacima drugih srušenih zgrada i sl. Stoga smatraju da bi postupanje po prvostupanjskom rješenju bilo u suprotnosti s odredbom čl. 5. Zakona o zaštiti očuvanju kulturnih dobara, kojom je propisano da je svrha zaštite kulturnih dobara zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju. Ističu da bi tužitelji, postupajući po prvostupanjskom rješenju, počinili još veću devastaciju, vraćajući zgradu u njeno prijašnje stanje, gdje bi došlo do negativnog utjecaja na ambijentalnu i arhitektonsku vrijednost dobra. Ukazuju da su na navedenu građevinu stavili stiropor fasadu koja bojom i izgledom oponaša izgled ostalih starijih tipičnih građevina, dok je aluminijska bravarija postavljena u dijelu koji nije dostupan javnosti, već samo vlasnicima nekretnine, kao i da su postavljanjem stiroporske fasade doprinijeli očuvanju nekretnine, te povećali energetsku učinkovitost iste. Ukazuju da obujam rekonstrukcije, te sam način na koji je ista provedena, nije u nekom značajnom dijelu u suprotnosti s javnim interesom, te smatraju da je u smislu čl. 6. Zakona o općem upravnom postupku trebalo utvrditi stupanj konfrontacije javnog interesa i zadiranje provedene rekonstrukcije u isti, te pritom ocijeniti koje pravo štititi. Na okolnosti iz tužbe predlažu provođenje dokaza saslušanjem Jurice Pavelića (zakonskog zastupnika izvoditelja radova), te očevid na licu mjesta uz građevinsko vještačenje.

4. Tužbenim zahtjevom tužitelj predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje, kao i da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužitelju.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu i kasnijem tijeku spora (ročištu za raspravu) ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja. Ističe da je u tijeku drugostupanjskog upravnog postupka nedvojbeno utvrđeno kako su na predmetnoj građevini izvedeni radovi sanacije fasade stiropor fasadnim sustavom, te je postavljena aluminijska bravarija, sve unutar gradske jezgre grada Senja. Ukazuje da se predmetna građevina nalazi unutar prostornih međa zone A Kulturno-povijesne cjeline grada Senja koja je zaštićena rješenjem Ministarstva kulture, KLASA: UP/I- 612-08/09-06/0189, URBROJ: 532-04-01-1/4-09-2 od 16. srpnja 2009. i upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem …, pri čemu je urbanistička cjelina Grada Senja bila zaštićena kao spomenik kulture te upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Kotara Rijeka još temeljem rješenja od 3. srpnja 1965., te je u kontinuitetu zaštićena do danas. Ukazuje da je u tijeku drugostupanjskog upravnog postupka izrađen stručni nalaz i mišljenje, u kojem se navodi da je očevidom koji je obavljen 29. prosinca 2021., a na temelju postojećeg stanja, utvrđeno da su na predmetnoj stambenoj zgradi bez prethodnog odobrenja nadležnog Odjela, izvedeni radovi postavljanja novog pokrova na trostrešnom krovištu u vidu mediteran crijepa, termoizolacijskog fasadnog sustava na svim pročeljima i aluminijske stolarije. Ambijentalnu i arhitektonsku vrijednost izvorne zgrade te stupanj devastacije prouzročen izvedenim radovima nije bilo moguće utvrditi jer prethodno stanje nije dokumentirano, a nezakonito izvedenim radovima potpuno su degradirana njezina spomenička svojstva. Izvedeni radovi, osim što degradiraju spomenička svojstva same zgrade, imaju i negativan utjecaj na ambijentalnu i arhitektonsku vrijednost zaštićenę kulturno-povijesne cjeline grada Senja. Ukazuje da, iako predmetna zgrada nije zaštićena pojedinačnim rješenjem o zaštiti, da je ista zaštićena u sklopu Kulturno-povijesne cjeline grada Senja te se na nju jednako primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Predmetna stambena zgrada nalazi se unutar zone "A” u kojoj se uvjetuju mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti, uz najveće moguće poštivanje tradicije funkcije prostora i sadržaja. Uvidom u zračne snimke koje su nastale krajem Drugog svjetskog rata, prilikom posljednjih savezničkih zračnih napada u veljači 1946 godine, utvrđeno je da se na predmetnoj čestici nalazila zgrada tlocrtnih gabarita i geometrije krovišta identičnih današnjoj zgradi, što ukazuje da su naknadni radovi bili samo rekonstrukcije izvorne povijesne zgrade (M. B., D. V. i A. V., S. - stradanje u Drugom svjetskom ratu, Senj 2010, 21, 22). Osporava navod tužitelja da je aluminijska stolarija postavljena u dijelu koji nije dostupan javnosti, već samo vlasnicima nekretnine, pri čemu ističe da se na uličnom južnom pročelju zgrade nalaze dva prozora s novom neprimjerenom stolarijom, jedan u razini prizemlja i jedan u razini kata zgrade, a na prozor u razini prizemlja ugrađene su i aluminijske grilje rebrenice. Budući da su svi radovi izvedeni bez dozvole nadležnog tijela, to su pravilno pobijanim rješenjem utvrđene mjere zaštite na predmetnom kulturnom dobru, pa stoga predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 6. listopada 2022., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te opunomoćenica tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS) dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

8. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja da se u tijeku spora provede dokaz saslušanjem J. P. (zakonskog zastupnika izvoditelja radova), te očevid na licu mjesta uz građevinsko vještačenje, smatrajući da se provođenjem tih dokaza ne bi utvrdile pravno relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, a koje se mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu te iz navoda same stranke u postupku i sporu.

9. Razmatrajući sva sporna, činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Među strankama ovoga spora nije sporno da su tužitelji vlasnici predmetne građevine izgrađena na k.č.br. … k.o. S., kao i da se predmetna građevina nalazi unutar gradske jezgre grada Senja, koja se nalazi unutar prostornih međa zone A Kulturno-povijesne cjeline grada Senja koja je zaštićena rješenjem Ministarstva kulture, KLASA: UP/I-612-08/09-06/0189, URBROJ: 532-04-01-1/4-09-2 od 16. srpnja 2009. i upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem ....

11. Također nije sporno da su tužitelji na predmetnoj građevini izveli radove postavljanja termoizolacijskog fasadnog sustava kao i aluminijske stolarije, za izvođenje kojih radova nisu ishodili prethodno odobrenje prvostupanjskog tijela.

12. Sporno je da li je tužiteljima zakonito naloženo uklanjanje poduzetog, odnosno povrat građevine u prethodno stanje.

13. Sukladno čl. 21. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18 i 32/20), važećeg u vrijeme vođenja predmetnog upravnog postupka, nadležno tijelo utvrđuje mjere zaštite kulturnog dobra rješenjem (st. 1.). Ako vlasnik ne provede mjeru propisanu rješenjem u utvrđenom roku, tu će mjeru provesti nadležno tijelo na trošak vlasnika (st. 2.). Nadležno tijelo rješenjem utvrđuje obvezu vlasnika na naknadu troškova i visinu troškova izvršenja takve mjere (st. 3.). Žalba na rješenje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja (st. 4.).

14. Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara uređene su Glavom V. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (čl. 44. – čl. 76.).

15. Sukladno čl. 61.b. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra koji se obavljaju na temelju glavnog projekta, a za koje sukladno propisu kojim se uređuje gradnja nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, na zahtjev upravnog tijela, odnosno tijela državne uprave iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona prije započinjanja radova nadležno tijelo izdaje posebne uvjete zaštite kulturnog dobra (st. 1.). Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka koji se ne obavljaju na temelju glavnog projekta investitor je dužan prije započinjanja radova pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela (st. 5.).

16. Sukladno čl. 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, izuzev onih iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona koje se poduzimaju na temelju glavnog projekta, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Nadležno tijelo ovlašteno je prije izdavanja prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra (st. 1.). Kao radnje iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: građenje i radovi iz članka 61.b stavka 4. ovoga Zakona, konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnoga dobra i drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra u smislu ovoga Zakona, kao i građenje ostalih jednostavnih i drugih građevina i radova na području na kojem se nalazi kulturno dobro (st. 2.).

17. Sukladno čl. 73. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako investitor ili izvođač radova poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje je potrebno prethodno odobrenje ili potvrda da je glavni projekt u skladu s posebnim uvjetima zaštite iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona, odnosno poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra protivno prethodnom odobrenju ili glavnom projektu za koji je izdana potvrda da je u skladu s posebnim uvjetima zaštite, nadležno će tijelo privremeno obustaviti rješenjem takvu radnju ili zahvat te prema potrebi naložiti investitoru obvezu povrata u prijašnje stanje uz upozorenje da će se u slučaju da rješenje ne bude u cijelosti izvršeno u roku radnja obaviti na njegov trošak. Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke (st. 1.). Investitor iz stavaka 1. i 3. ovoga članka dužan je izraditi projekt povrata kulturnog dobra u prijašnje stanje za koji nadležno tijelo izdaje potvrdu da je u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra. Ako projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima zaštite, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem (st. 4.). Žalba na rješenje nadležnog tijela iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja (st. 5.). Ako osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne obustave započetu radnju ili zahvat na kulturnom dobru, nadležno će tijelo obavijestiti nadležnu policijsku upravu radi sprječavanja daljnje štete na kulturnom dobru i nadležnu građevinsku inspekciju (st. 6.).

18. Sukladno čl. 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, dalje: Pravilnik), bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu se izvoditi radovi:

- na postojećoj zgradi kojima se zamjenjuju vanjski i unutarnji prozori i vrata (t. 3.b),

- na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana, odnosno tri funkcionalne jedinice ili građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600 m[2] , a kojima se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade, kao što su prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova, pokrova, hidroizolacija, oprema, odnosno postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju, te za automatsko upravljanje, regulaciju i daljinsko praćenje potrošnje energije ili vode, vodovod i kanalizacija, plinske i elektroinstalacije (t. 11.a).

19. Slijedom navedenog, budući da nije sporno da su tužitelji kao investitori na predmetnoj zgradi, koja se nalazi na području zaštićene kulturne cjeline te se stoga na istu primjenjuje mjere zaštite nepokretnog kulturnog dobra, izveli radovi promjene stolarije (ugradili aluminijsku stolariju) te novog fasadnog omotača (termoizolacijske stiropor stolarije), dakle radove koje predstavljaju radove građenja za koje prema citiranim odredbama Pravilnika nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili glavni projekt, to su isti bili dužni prije pristupanja izvođenju radova ishoditi prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela (čl. 61.b. st. 1. i 7. u svezi čl. 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).

20. Budući da isti takvo odobrenje nesporno nisu ishodili, to je istima na temelju čl. 21. u svezi čl. 73. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara osnovano izrečena mjera zaštite odnosno povrata građevine na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline u prijašnje stanje.

21. Imajući navedeno u vidu, nisu relevantni navodi tužitelja glede navodne neevidentiranosti prijašnjeg stanja, budući da su tužitelji sukladno čl. 73. st. 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dužni izraditi projekt povrata kulturnog dobra u prijašnje stanje za koji nadležno tijelo izdaje potvrdu da je u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra, a ukoliko projekt nije usklađen s izdanim posebnim uvjetima zaštite, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.

22. Preostali navodi tužitelja nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja tuženika.

23. Slijedom navedenog, budući da je pobijano rješenje tuženika na zakonu osnovano, a navodi tužitelja kojima se osporava zakonitost istoga nisu osnovani, to je tužbeni zahtjev na temelju čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan te riješiti kao u izreci ove presude.

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a, prema kojoj tužiteljima, koji su u cijelosti izgubili u ovome sporu, ne pripada pravo na naknadu troškova upravnog spora.

25. Tužitelji su u okviru tužbe podnijeli i prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe, a koji je prijedlog sud također našao neosnovanima.

26. Naime, uvjeti za određivanje odgodnog učinka propisani su odredbom čl. 26. st. 2. ZUS-a, sukladno kojoj odredbi Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak pod uvjetom kumulativnog ispunjenja triju pretpostavki: ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

27. U konkretnom slučaju, odredbama čl. 73. st. 5. i čl. 21. st. 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da žalba nema odgodni učinak. Budući da se stoga radi o situaciji kad je zakonom propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, proizlazi da nije ispunjen jedan od kumulativno određenih uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe, pa stoga Sud nije ispitivao jesu li ispunjeni preostali uvjeti, već je prijedlog odbio.

U Rijeci 13. listopada 2022.

Sutkinja

Daria Pugel, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena (čl. 67. st. 1. ZUS-a).