Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Revr 209/2018-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Milko Križanović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnice Dušanka Nenadović i Milica Nenadović Timarac, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Sisku, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Sisku broj Gž-95/2015-6 od 24. kolovoza 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku broj P-663/2013 od 30. listopada 2014., u sjednici održanoj 12. listopada 2022.,

    p r e s u d i o  j e :

    I. Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

    II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na reviziju kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    „I/ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja NG koji glasi:

    "Nalaže se tuženiku IG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime neisplaćenih plaća isplatiti tužitelju NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 173.910,00 kn bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kako slijedi:

    - 2.305,69 kn bruto od 16. 12. 2009. do isplate

    - 5.713,15 kn bruto od 16. 01. 2010. do isplate

    - 5.313,63 kn bruto od 16. 02. 2010. do isplate

    - 6.755,34 kn bruto od 16. 03. 2010. do isplate

    - 6.755,34 kn bruto od 16. 04. 2010. do isplate

    - 6.739,79 kn bruto od 16. 05. 2010. do isplate

    - 6.755,34 kn bruto od 16. 06. 2010. do isplate

    - 6.758,85 kn bruto od 16. 07. 2010. do isplate

    - 6.806,35 kn bruto od 16. 08. 2010. do isplate

    - 7.252,06 kn bruto od 16. 09. 2010. do isplate

    - 7.252,06 kn bruto od 16. 10. 2010. do isplate

    - 7.648,61 kn bruto od 16. 11. 2010. do isplate

    - 7.649,53 kn bruto od 16. 12. 2010. do isplate

    - 7.668,17 kn bruto od 16. 01. 2011. do isplate

    - 7.648,61 kn bruto od 16. 02. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 03. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 04. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 05. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 06. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 07. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 08. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 09. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 10. 2011. do isplate

    - 7.703,39 kn bruto od 16. 11. 2011. do isplate

    - 5.557,19 kn bruto od 16. 12. 2011. do isplate.

    Na iznos od 5.399,16 kn na ime neiskorištenog godišnjeg odmora za 2010. od 16. 09. 2010. do isplate.

    Na iznos od 5.399,16 na ime neiskorištenog godišnjeg odmora za 2011. od 16. 09. 2011. do isplate.

    Na iznos od 42.096,80 kn na ime otpremnine od 21. 11. 2011. do isplate. Na iznos od 502.018,88 kn za raskinuti kredit od (dana raskida ugovora o kreditu) do isplate.

    Na iznos od 10.000,00 kn od 25. 07. 2008. godine do isplate.

    Na iznos od 500.000,00 kn na ime naknade nematerijalne štete od dana podnošenja tužbe do isplate, uz naknadu troškova postupka, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

    II/ Nalaže se tužitelju NG da tužitelju IG, nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 28.725,00 kn, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana 30. listopada 2014. godine pa do isplate, po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.‟

    2. Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

    "Odbija se djelomično kao neosnovana žalba tužitelja NG i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sisku od 30. listopada 2014., broj: 9 P- 663/2013, u stavku I. izreke.

    Uvažava se djelomično žalba tužitelja NG, preinačuje se presuda Općinskog suda u Sisku od 30. listopada 2014., broj: 9 P-663/2013, u stavku II. izreke i sudi:

    Nalaže se tužitelju NG da tuženiku IG naknadi parnični trošak u iznosu od 11.562,50 kuna, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan."

    3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je reviziju prihvatiti, ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4. U odgovoru na reviziju tuženik je osporio navode tužitelja iznesene u reviziji i predložio je reviziju odbaciti kao nedopuštenu ili odbiti kao neosnovanu, a njemu dosuditi trošak sastava odgovora na reviziju.

    5. Revizija je neosnovana.

    6. Na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/14 i 89/14 - dalje: ZPP) pobijana presuda je ispitana samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

    7. U okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka tužitelj u reviziji navodi da je tijekom postupka pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer presude nemaju razloga te su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni slijedom čega se presude ne mogu ispitati. Tvrdi da je tijekom drugostupanjskog postupka počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP zbog izostanka obrazloženja drugostupanjskog suda u odnosu na sve žalbene razloge iznesene u žalbi. Također je naveo da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP. Revident u reviziji posebno ističe da su počinjenjem bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, sudovi povrijedili njegovo pravo na pravično suđenje.

    8. Suprotno navodima revidenta, prema ocjeni vijeća u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer prvostupanjska i drugostupanjska presuda u obrazloženjima sadrže dostatne razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva. Nadalje, neosnovano revident u reviziji tvrdi da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o činjenicama utvrđenim u postupku i materijalnih dokaza kao i sadržaja zapisnika o iskazima svjedoka saslušanih u postupku. Razlozi o odlučnim činjenicama nisu niti nejasni niti proturječni pa prvostupanjska niti drugostupanjska presuda nemaju nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njihova zakonitost i pravilnost.

    9. Protivno navodima iznesenim u reviziji sud drugog stupnja je u obrazloženju presude ocijenio sve žalbene navode relevantne za odluku u sporu i naznačio razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP) pa nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP na koju ukazuje revident.

    10. Prihvaćenjem ocjene dokaza koju je izveo prvostupanjski sud, u postupku pred drugostupanjskim sudom nije učinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, jer se ocjena dokaza temelji na savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Stoga nije ostvaren niti revizijski razlog bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP.

    11. Slijedom navedenog nije došlo niti do povrede prava na pravično suđenje, zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14) na koje se revident poziva navodeći da nižestupanjske presude nemaju razloga, da su nedostatno obrazložene i da ih se ne može ispitati.

    12. U odnosu na navode revidenta iznesene u reviziji kojima u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i zaključak suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva treba istaknuti da ovaj sud takve, činjenične navode iznesene u reviziji nije mogao uzeti u razmatranje jer reviziju protiv drugostupanjske presude nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 1. ZPP).

    13. Zbog navedenih razloga nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

    14. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za isplatu:

    - 173.910,00 kuna s osnova neisplaćenih plaća sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate,

    - 5.399,16 kuna osnova neiskorištenog godišnjeg odmora za 2010. sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. rujna 2010. do isplate,

    - 5.399,16 kuna osnova neiskorištenog godišnjeg odmora za 2011. sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. rujna 2011. do isplate,

    - 42.096,80 kuna s osnova otpremnine sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. studenoga 2011. do isplate,

    - 502.018,88 kuna s osnove dugovanja koje tužitelj ima prema OTP banci d.d. zbog neplaćanja obveza po kreditu sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana raskida ugovora o kreditu do isplate,

    - 10.000,00 kuna s osnova zajma tužitelju sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. srpnja 2008. do isplate,

    - 500.000,00 kuna na ime naknade nematerijalne štete s osnova povrede prava osobnosti sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate.

    15. U postupku je utvrđeno:

    - da je tužitelj bio zaposlen na poslovima direktora tvrtke u tvrtki [trgovačko društvo] [adresa], osnivač koje je bio tuženik,

    - da je na temeljem odredbe čl. 4. ugovora o radu tužitelj bio ovlašten obavljati sve poslove predviđene Zakonom o trgovačkim društvima, sve administrativne i financijske poslove, odgovorno zastupati interese društva i njegovog vlasnika te je kao direktor i odgovorna osoba preuzimao sve obračune plaća, potpisivao iste te je osobno podizao određene novčane iznose u vrijeme kada je tvrtka bila blokirana,

    - da je tužitelju 21. studenog 2011. otkazan ugovor o radu zbog gospodarskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), te da je taj otkaz tužitelj sam sebi potpisao,

    - rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu Stalne službe u Sisku broj 3-ST-440/2012 od 15. lipnja 2012., otvoren je i zaključen stečajni postupak nad dužnikom B & Got d.o.o.,

    - rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu Stalne služba u Sisku broj Tt.12/14795-1 u sudskom registru tog suda upisano brisanje subjekta upisa [trgovačko društvo],

    - tužitelj u stečajnom postupku nije prijavio svoja potraživanja koja je eventualno imao prema tvrtki u kojoj je bio zaposlen.

    16. Sudovi su na temelju odredbe čl. 10. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 – dalje: ZTD), odbili tužbeni zahtjev za isplatu s osnova neisplaćenih plaća, neiskorištenog godišnjeg odmora i otpremnine jer su ocijenili da tužitelj kao fizička osoba ne može, nakon stečajnog postupka i brisanja pravnog subjekta, osobno odgovarati tužitelju za obveze društva. Sudovi su zaključili i da u ovom slučaju tužitelj nije dokazao odgovornost tuženika za navedena potraživanja odgovarao u smislu odredbe čl. 10. st. 3. ZTD kojom je propisano da onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva, ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze, a u svezi s odredbama čl. 430. ZTD, čl. 252. ZTD i čl. 273. ZTD. 16.1. Zahtjev za isplatu iznosa 502.018,88 kuna s osnova raskinutog ugovora o kreditu koji je tužitelj podigao od OTP banke, odbijen je kao neosnovan iz razloga što tuženik kao fizička osoba nije niti u zakonskom niti u ugovornom odnosu spram tužitelja u odnosu na tužiteljevu kreditnu obvezu. U ovom postupku nije utvrđeno postojanje uzročno posljedične veze između postupanja tuženika i štete koja je tužitelju nastala prestankom otplate kredita, raskidom ugovora raskinut i postupkom prisilne naplate potraživanja. Nadalje, zahtjev za isplatu iznosa navodne pozajmice od 10.000,00 kuna odbijen je jer je primjenom odredbe čl. 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 - dalje: ZOO) jer je nastupila zastara potraživanja, dok je zahtjev za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti odbijen jer tužitelj u postupku nije dokazao da mu je nastala takva šteta s obzirom da je sud odustao od izvođenja dokaza psihijatrijskim vjenčanjem iz razloga što tužitelj nije predujmio potrebna sredstava.

    17. U okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava revident ističe da sudovi nisu uzeli u obzir pravomoćnu odluku Prekršajnog suda u Zagrebu broj PpG-709/13 od 18. prosinca 2013. te da su u svezi iste zanemarili odredbu čl. 10. st. 3. ZTD.

    17.1. U odnosu na navedenu odluku donesenu u prekršajnom postupku treba navesti da njome nije utvrđena odgovornost tuženika kao fizičke osobe već kao odgovorne osobe u pravnoj osobi. Osim toga činjenica da je u tom postupku utvrđena prekršajna odgovornost tuženika kao odgovorne osobe pravne osobe [trgovačko društvo] i što mu je izrečena novčana kazna, sama po sebi ne dokazuje da su ispunjene pretpostavke iz čl. 10. st. 3. ZTD. Naime, tzv. proboj pravne osobnosti čini član trgovačkog društva koji inače ne odgovara za obveze društva osim ako zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkog društva ne odgovara za obveze društva. Dakle u ovom slučaju, da bi na strani tuženika došlo do proboja pravne osobnosti prema odredbi čl. 10. st. 3. ZTD na koji se tužitelj poziva, tada je tužitelj u postupku morao dokazati da je tuženik zloupotrebljavao okolnost što ne odgovara za obveze društva, a što on kako su to pravilno zaključili nižestupanjska sudovi, nije učinio. Tužitelj u ovom postupku nije dokazao da je tuženik zloupotrijebio okolnost da kao član društva ne odgovara za obveze tog društva prema tužitelju, da je zlorabio društvo za postizanje nedopuštenih ciljeva i to upravo za izbjegavanja obveza prema tužitelju, da je protivno zakonu postupao s imovinom društva kao da je njegova imovina ili da je u svoju korist ili korist druge osobe umanjivao imovnu društva iako je znao ili morao znati da društvo neće moći podmiriti obveze, te da bi takvo njegovo djelovanje upućivalo na prijevarno postupanje prema tužitelju odnosno posljedično navedenom da bi u konkretnom slučaju došlo do tzv. proboja pravne osobnosti.

    18. Iz tog razloga, nije osnovan niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava zbog kojeg je tuženik podnio reviziju.

    19. Zbog navedenog je na temelju čl. 393. ZPP revizija odbijena kao neosnovana pa je odlučeno kao u izreci ove presude.

    20. Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na reviziju jer taj trošak nije bio potreban u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.

    Zagreb, 12. listopada 2022.

    Predsjednik vijeća:

    Željko Glušić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.