Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 64 Gž R-2895/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja L.-D. d.o.o., K., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici L. Z., S. B. B. i A. Š., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu L. Z., S. B. B. i A. Š., Z., protiv tuženika sindikat, Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. C., odvjetnik u Z., radi nadomještanja suglasnosti, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-7536/2020-17 od 7. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 12. listopada 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-7536/2020-17 od 7. srpnja 2022.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja nadomještena je suglasnost tuženika na donošenje Odluke o redovitom otkazu (otkaz skrivljenim ponašanjem radnika) ugovora o radu sklopljenog dana 18. siječnja 2013. na neodređeno vrijeme između L.-D. d.o.o. za prijevoz putnika, putnička agencija, K., OIB: …, kao poslodavca i M. Š., M., OIB: …, kao radnika, kojim je radnik zaposlen na radnom mjestu vozač autobusa (točka I. izreke). Ujedno, naloženo je tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.800,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim od 7. srpnja 2022. do isplate, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Presudu suda prvog stupnja pobija žalbom tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) te predlaže nadležnom drugostupanjskom sudu preinačiti pobijanu presudu, odnosno, podredno pobijanu presudu ukinuti, i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz nadoknadu troškova žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode tuženika u cijelosti te predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu tuženika kao neosnovanu u cijelosti te potvrdi odluku prvostupanjskog suda u cijelosti, uz nadoknadu troškova odgovora na žalbu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za nadomještanje suglasnosti tuženika na donošenje Odluke o redovitom otkazu (redoviti otkaz skrivljenim ponašanjem radnika) ugovora o radu sklopljenog dana 18. siječnja 2013. na neodređeno vrijeme između tužitelja kao poslodavca i tuženika kao radnika, kojim je radnik zaposlen na radnom mjestu vozač autobusa.

6. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđeno je da tužitelj ima sklopljen ugovor o radu s tuženikom koji tužitelju namjerava otkazati ugovor o radu (otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), za što je, s obzirom na tuženikovo svojstvo sindikalnog povjerenika, potrebna odgovarajuća suglasnost koju je tužitelj zatražio od tuženika dopisom 14. kolovoza 2020. (list 11-16 spisa predmeta), koju suglasnost je tuženik uskratio očitovanjem od 24. kolovoza 2020. (list 17-18 spisa predmeta), nakon čega je tužitelj u smislu odredbe čl. 188. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 – dalje: ZR), u propisanom roku od 15 dana podnio tužbu (7. rujna 2020.) kojom se traži da suglasnost nadomjesti sudska odluka.

7. Nadalje, utvrđeno je da se u dopisu od 14. kolovoza 2020., kao razlog za otkazivanje, navodi postupanje tuženika prilikom obavljanja njegovih poslova i radnih zadataka (vozač autobusa), s čime u vezi je tijekom postupka priložena i pisana reklamacija putnika (L. P., koja je i saslušana kao svjedok koja je u bitnome ponovila navode iz spomenute reklamacije), s prilozima - spornim voznim kartama, očitovanje tuženika s tim u vezi te druga dokumentacija, uključivo i interne akte tužitelja, kao i dokumentacija vezana za ranije povrede obveza iz radnog odnosa na koje se poziva tužitelj.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja je zaključio kako se namjera poslodavca da redovito otkaže ugovor o radu tuženiku smatrajući da se radi o skrivljenom ponašanju radnika (što se opisuje u prethodno navedenom zahtjevu od 14. kolovoza 2020., i dostavlja odgovarajuća dokumentacija) ne bi mogla smatrati opstrukcijom rada sindikalnog povjerenika sama po sebi, tj. okolnost da bi sindikalnom povjereniku (ako za to postoje zakonom propisani razlozi, a što nije predmet ovog postupka) bio, zbog utvrđenog skrivljenog ponašanja, otkazan ugovor o radu, ne bi predstavljala zakonom propisanu prepreku za davanje suglasnosti u smislu odredbe čl. 188. ZR, koja odredba se odnosi na posebnu zaštitu sindikalnog povjerenika, budući da su i sindikalni povjerenici, a u svojstvu radnika, dužni izvršavati obveze iz radnog odnosa, kojim slijedom postoji i mogućnost otkazivanja ugovora ako za to postoje zakonski razlozi, pa je slijedom iznesenih razloga, a s obzirom na to da nije utvrđeno da bi tuženik uslijed svog položaja sindikalnog povjerenika te uslijed svoje sindikalne djelatnosti bio stavljen u nepovoljniji položaj, u smislu citiranog propisa, kao osnovan prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja da se u ovom postupku nadomjesti prethodno uskraćena suglasnost za otkazivanje ugovora o radu.

9. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu određeno ukazuje tužitelj u žalbi, jer pobijana presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni niti međusobno proturječni. Jednako tako sud prvog stupnja nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

10. Na žalbene navode također valja odgovoriti kako je pravo na ocjenu dokaza pridržano za sud - koji prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane (čl. 8. ZPP), ali je u slobodi ocjene dokaza i sud ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se mogla provjeriti. Sud može iskaz stranke ili svjedoka ocijeniti više ili manje uvjerljivim ili logičnim, gledano pojedinačno ili u cjelini s ostalim dokazima, a ima i ovlast ocjenjivati provedene dokaze te odlučivanja o trenutku u kojemu je predmet spora dovoljno raspravljen da se o njemu može donijeti valjana odluka, ali ne može otkloniti svoju obvezu da logičnim razlogom obrazloži određeno svoje (a za odluku o predmetu spora bitno) činjenično i pravno shvaćanje, a na koji je način sud prvog stupnja u ovom slučaju, suprotno žalbenim navodima, i postupio, a s obzirom na to da se u ovom postupku ne ispituje osnovanost tvrdnji koje je tužitelj kao poslodavac naveo kao razlog otkazivanja (reklamacija br. 706 putnice L. P., već je vidljiva namjera i razlozi predmetnog otkazivanja, na koji način je onda tužitelj postupio u skladu sa zakonom), budući da će dokazivanje osnovanosti razloga za eventualno otkazivanje biti predmet budućeg postupka koji se može voditi s tim u vezi tj. vezano za pobijanje predmetnog otkaza, do čega još nije došlo, i u kojem slučaju je teret dokazivanja na ovdje tužitelju kao poslodavcu, u smislu čl. 135. st. 3. ZR, i kada se mogu cijeniti okolnosti koje su spominjali saslušani svjedoci (zamolbeno pred Općinskim sudom u Dubrovniku), a vezano za njihova saznanja o organizaciji i načinu rada kod tužitelja i slično te u odnosu na same povrede koje se stavljaju na teret tuženiku, u kojem smislu se predmetni iskazi ne ukazuju kao odlučni za donošenje odluke u ovom postupku, a kako je to pravilno zaključio i svoj zaključak argumentirano obrazložio sud prvog stupnja.

11. Jednako tako, sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa između stranaka, pa nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja koji ističe tuženik u podnesenoj žalbi (čl. 355. ZPP).

12. I materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

13. Odredbom čl. 188. st. 1. toč. 1. ZR, propisano da sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće otkazati ugovor o radu.

14. Smisao citirane zakonske odredbe da se sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti može otkazati ugovor o radu samo uz prethodnu suglasnost sindikata je u tome da se sindikalnom povjereniku u odnosu na poslodavca omogući zaštita od šikanoznog postupanja poslodavca. Postojanje suglasnosti bilo da ju je sindikat izričito dao bilo da se prešutno izjasnio o prethodnoj suglasnosti (čl. 188. st. 2. ZR), bilo da je prethodnu suglasnost nadomjestila sudska odluka (čl. 188. st. 3. ZR) predstavlja postupak prije otkazivanja ugovora o radu i u tom su postupku stranke poslodavac i sindikat. 15. Stoga se u postupku nadomještanja suglasnosti ocjenjuje namjerava li poslodavac otkazati ugovor o radu iz razloga koje ZR određuje kao dopuštene, postoji li zabrana otkaza, je li poslodavac učinio vjerojatnim razloge otkazivanja te je li radnik zbog svog statusa iz kojeg izvodi povećanu zaštitu doveden u neravnopravan položaj u odnosu na ostale radnike koji nemaju taj status. Postojanje opravdanog razloga za otkaz i sam postupak otkazivanja ocjenjuju se u postupku utvrđenja nedopuštenosti otkaza u kojem sudjeluje radnik kojem se otkazuje ugovor o radu. Već navedene okolnosti onemogućavaju poslodavca u eventualnom šikanoznom postupanju.

16. Slijedom navedenom u postupku nadomještanja suglasnosti (čl. 188. st. 3. ZR), što je ovdje slučaj, dovoljno je da poslodavac učini vjerojatnim razloge otkazivanja odnosno da postoji osnovana sumnja o ostvarenju otkaznog razloga, zbog čega se ne mora dokazivati da je ostvaren razlog za otkaz ugovora o radu, jer bi u suprotnom, to dovelo do situacije da poslodavac mora voditi dva postupka (protiv sindikata i drugi protiv zaposlenika) u kojem bi morao dokazivati postojanje opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu, a što nije intencija zakonodavca.

17. Stoga je sud prvog stupnja pravilno, predmet ovog spora razmatrao isključivo u granicama činjeničnog opisa i to razloga za uskraćivanje suglasnosti na otkaz ugovora o radu te da otkaz ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika (tuženika), predstavlja zakonom dopušteni otkazni razlog, u ovom slučaju, u smislu odredbe čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR (redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika), da ne postoji zabrana otkazivanja ugovora o radu radniku, kao i da je tužitelj učinio vjerojatnim na razini osnovane sumnje ostvarenje razloga za redoviti otkaz ugovora o radu skrivljenim ponašanjem, sindikalnom povjereniku, i da se ne radi o šikanoznom postupanju tužitelja, već o opravdanoj sumnji na tešku povredu obveza iz radnog odnosa, a da namjeravani otkaz nije motiviran činjenicom što je riječ o sindikalnom povjereniku, a što suprotno žalbenim navodima tuženika, proizlazi iz izvedenih dokaza (zahtjev za davanje suglasnosti na namjeravano donošenje odluke o redovitom otkazu ugovora o radu od 14. kolovoza 2020. reklamacija br. 706, poziv na očitovanje tuženika od 16. lipnja 2020., iskaz svjedoka L. P.), kako je to pravilno zaključio sud prvog stupnja, a koji zaključak žalbenim navodima nije doveden u sumnju.

18. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu tuženika kao neosnovanu odbiti, i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja (čl. 368. st. 1. ZPP).

19. Zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova odgovora na žalbu je odbijen jer navedena procesna radnja nije bila potrebna za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 12. listopada 2022.

Predsjednik vijeća

Robert Jambor, v.r.