REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T

Pr-364/2018-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. V. iz M., …, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u

Z., protiv tužene R. H., M. f., OIB:…koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi

isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 12.rujna 2022. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice zz tužene, dne 12.listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev, a koji glasi:

"Nalaže se tuženici R. H., M. f.,

…, tužitelju Z. V. iz M., …OIB:21529155635 na ime razlike plaće isplatiti ukupan iznos od 3.663,17 kn bruto

zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 130,86 kn od 16.11.2012. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 408,92 kn od 16.12.2012. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 363,52 kn od 16.06.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 253,36 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 243,43 kn od 16.02.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 244,70 kn od 16.06.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 427,27 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 537,33 kn od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 245,79 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 85,50 kn od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 578,70 kn od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 143,79 kn od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015.g. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju, u roku od 15 dana, naknaditi tuženici troškove parbenog postupka u iznosu od 7.250,00 kn /962,44 Eur.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 23.travnja 2018. god. podnio pred ovim sudom tužbu protiv tužene radi isplate. U tužbi se navodi da je tužitelj zaposlenik tužene, djelatnik P.

c. u. S., g. p. M., na radnom mjestu carinika, a sve

sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 24.srpnja 2012. do 25.rujna 2017. god. tužena je tužitelju isplaćivala plaće za rad u turnusima u umanjenom iznosu budući da je pogrešno obračunavala osnovnu cijenu sata rada. Tužitelj radi u turnusu, a tužena mu ne plaća naknadu za blagdane i druge neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju kada ne radi, a iste sate uključuje u fond radnih sati pa tako tužitelju umanjuje vrijednost sata rada, jer je tužitelju mjesečni fond sati uvijek jednak mjesečnom fondu radnih sati radi čega i potražuje isplatu razlike plaće koje mu nisu isplaćivane zbog pogrešnog obračuna cijene sata rada. Navodi se , kako se tužitelj obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti dopisom odbijen u cijelosti. Temeljem prednjeg, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se obvezati tužena isplatiti tužitelju, a nakon konačno preciziranog tužbenog zahtjeva u podnesku od 26.travnja 2021.god., iznos od 3.663,17 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na svaki pojedini mjesečni iznos od dospijeća pa do isplate (izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 10.svibnja 2018.god. tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti predlaže isti odbiti kao neosnovan. Navodi kako je tužitelju plaća obračunata pravilno sukladno odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Obračun satnice vezan je uz osnovnu plaću zaposlenika i mjesečni fond sati mjeseca za koji se ista računa, a kojoj pripadaju blagdani, državni praznici i zakonom utvrđeni neradni dani u tjednu za koje se isplaćuje naknada za rad, sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH na koje dane se ne radi, ali ostvaruje pravo na naknadu za rad i ulaze u osnovnu plaću. Obračun plaće za sve državne službenike i namještenike obavlja se kroz centralni obračun plaća (program F. a.) i to na temelju unosa podataka iz

Evidencije o korištenju radnog vremena (sati rada). Osim toga, tužena je istakla i prigovor zastare za sva potraživanja dospjela do 27.siječnja 2013.god.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora od 21.rujna 2017.god., potvrde o primitku preporučene pošiljke od 21.rujna 2017.god., izlista mjesečnog fonda sati za 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017. dostavljen po tuženici, obračunske isprave za isplatu plaće (list 19-82,te 108-172 spisa), rješenja Ministarstva …. klasa: UP/I-112-02/12-01/181, Urbroj: 513-02- 5593/2-12-1 od 1.srpnja 2012.god.,rješenja Ministarstva …. klasa: UP/I-112- 02/12-02/231, Urbroj: 513-02-5593/3-12-1 od 17.rujna 2012.god., rješenja Ministarstva … klasa: UP/I-112-02/13-01/35, Ur.broj: 513-02-5593/1-13-1 od 1.ožujka 2013.god., rješenja Ministarstva … klasa: UP/I-112-02/13-01/404, Ur.broj: 513-02-5193/001-13-1 od 8.srpnja 2013.god., rješenja Ministarstva …. klasa: UP/I-112-02/14-01/251, Urbroj: 513-02-8094/001-14-1 od 27.veljače 2014.god., rješenja Ministarstva … klasa: UP/I-112-02/14-01/517, Ur.broj: 513- 02-8009/001-14-1 od 1.travnja 2014.god., rješenja Ministarstva … klasa: UP/I- 112-02/14-01/517, Urbroj: 513-02-8009/1-15-1 od 2.siječnja 2015.god., rješenja Ministarstva … klasa: UP/I-112-02/14-01/517, Ur.broj: 513-02-8009/16-15-3 od 20.travnja 2015.god., rješenja Ministarstva …. klasa: UP/I-112-02/17-01/1198, Ur.broj: 513-02-8009/8-17-1 od 1.rujna 2017.god., evidencije o korištenju radnog vremena za utuženo razdoblje (list 103-107 spisa), financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem Ž. d.o.o. S., a po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije V. P., oec od 15.siječnja 2020.god., dopune vještačenja Ž.

d.o.o. od 12.siječnja 2021.god., 20.travnja 2021.god., te 8.travnja 2022. pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parbenih stranaka da je tužitelj zaposlenik tužene i to Područnog carinskog ureda na radnom mjestu carinika, sve prema rješenju o rasporedu na radno mjesto.

5. Prijeporno je između parbenih stranaka je li tuženica pravilno obračunala i isplatila osnovnu cijenu sata rada tužitelja za razdoblje od 24.srpnja 2012. do 25.rujna 2017.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev neosnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće zbog pogrešnog obračuna osnovne cijene sata rada u razdoblju od 24.srpnja 2012.god. do 25.rujna 2017.god.

8. Naime, u konkretnom slučaju tužitelj, koji radi na radnom mjestu carinika, smatra da mu tužena u razdoblju od 24.srpnja 2012.god. do 25.rujna 2017.god. nije u cijelosti platila plaću zbog pogrešnog obračuna osnovne cijene sata rada pa je isti dne 21.rujna 2017.god. podnio tuženici zahtjev za mirno rješenje spora, koji je tužena odbila.

9. Zakon o državnim službenicima ( Narodne novine broj 49/12 – pročišćeni tekst, 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, dalje: ZDS) plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika.

10. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 89/12, 104/13, 150/13, 71/16, 123/16) u čl. 41. određeno je da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća sastoji se od umnoška osnovice za izračun plaće i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža (st. 2. istog članka).

10.1. Čl. 44. KU određeno je da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad subotom, 35 % za rad nedjeljom, 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 150 %, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni s prekidom dužinom od 90 minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % . Prema st. 2. istog članka navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prema st. 9. istog članka prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Nadalje, prema st. 10. istog članka prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. istog članka redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prema st. 13. istog članka umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana, međutim tužena tijekom postupka ne tvrdi i ne dokazuje da bi tužitelj koristio slobodne dane po osnovu prekovremenog rada u utuženom razdoblju (iako je dopisima od 20.srpnja 2015.g. i 23.studenoga 2016.god. tražio korištenje 1 slobodnog radnog dana zbog 8 ostvarenog viška sati).

10.2. Prema čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( Narodne novine broj 89/12, 104/13 ) proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednak način kako to sadrži i čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( Narodne novine broj 112/17 i 12/18 ).

11. Radi utvrđenja je li tužena tužitelju pravilno obračunavala cijenu sata rada za rad u turnusu za razdoblje od 24.7.2012. do 25.9.2017. sud je proveo dokaz vještačenjem po Ž. d.o.o., a po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije V. P., oec.

12. Sudski vještak Ž. d.o.o. u pisanom nalazu i mišljenju od 15.siječnja 2020.god. navodi kako je tužitelju u razdoblju od 1.srpnja 2012.god. do 30.rujna 2017.god. tužena pravilno izvršila obračun plaća tužitelja sukladno odredbama čl. 44. KU (NN 104/13) i čl. 38.st.3. KU (NN 112/17) u dijelu koji se odnosi na obračun uvećanja osnovne plaće za svaki sat rada i to za rad subotom 25 %, nedjeljom 35 %, noću 40 %, na dane blagdana, neradne dane i na Uskrs 150 %, te za rad u turnusu 5 %, osim u pojedinim mjesecima u iznosu od 2.381,54 kn. U dijelu koji se odnosi na obračun prekovremenih sati uvećanje vrijednosti prekovremenih sati od 50 % ispravno je obračunano, osim što se prema podatcima u evidencijama/planu korištenja radnog vremena evidentirano 32 sta odrađena u redovnom i/ili prekovremenom vremenu za koje nije u cijelosti ispravno izvršen obračun i za koje sate su manje isplaćeni u iznosu od 2.291,54 kn. Za ukupno 392 sata koje je tužitelj doradio na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom obračunan je dodatak za rad blagdanom od 150 % u skladu s odredbama čl. 44. KU/13, odnosno čl. 38.KU/17.

12.1. S obzirom na primjedbe tužitelja i tužene na vještačenje, Ž. d.o.o. u dopuni nalaza i mišljenja od 12.siječnja 2021.god. ostaje pri svome nalazu i mišljenju od 14.siječnja 2020.god. prema kojem za ukupno 32 sata odrađena u redovnim i/ili prekovremenom radu nije u cijelosti ispravno izvršen obračun i za koje sate je u tijeku postupka vještačenja utvrđeno da su tužitelju manje isplaćeni u ukupnom iznosu od 2.391,54 kn.

12.2. U ponovnoj dopuni vještačenja od 20.travnja 2021.god., a s obzirom na primjedbe tužitelja, Žbirac d.o.o. navodi kako je u razdoblju od listopada 2012.god. do veljače 2017.god. manje obračunan i isplaćen ukupan iznos od 3.663,17 kn za 52 sata redovnog i/ili prekovremenog rada.

12.3. U ponovnoj dopuni vještačenja od 8.travnja 2022. Ž. d.o.o. navodi kako je u prethodno provedenom postupku vještačenja utvrđeno da su mjesečne vrijednosti sata rada tužitelja za pojedinačno prezentirane mjesece utuženog razdoblja ispravno obračunane od strane tužene, a koji podatci su specificirani u Tablici 1 na listu 8-9 nalaza i mišljenja vještaka od 14.siječnja 2020.

14. Tužitelj je sukladno dopuni nalaza i mišljenja vještaka Ž. d.o.o. od 20.travnja 2020. specificirao tužbeni zahtjev na način da od tužene na ime razlike plaće za utuženo razdoblje potražuje isplatu iznosa od 3.663,17 kn, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Tužena se protivi uređenom tužbenom zahtjevu budući da se pred ovim sudom vodi postupak pod br. Pr-638/18 radi naknade za prekovremeni rad za razdoblje od 20.3.2013. do 5.4.2018., a predmet ove tužbe je razlika plaće za rad u turnusu zbog navodno pogrešno obračunane osnovne cijene sata rada za razdoblje od 24.7.2012. do 25.9.2017., a budući da je tužena prema vještačenju Žbirac d.o.o. pravilno obračunavala plaću tužitelju to se ukazuje neosnovanim potraživanje tužitelja.

15. U konkretnom slučaju, tužitelj potražuje isplatu razlike plaće zbog pogrešnog obračuna cijene sata rada za rad u turnusima, međutim, kako iz vještačenja, posebice dopune vještačenja od 8.travnja 2022. Ž. d.o.o., koju sud prihvaća kao stručnu, objektivnu i jasno obrazloženu, a na koju dopunu stranke nisu imale primjedbi, nesumnjivo proizlazi da je tužena pravilno obračunavala osnovnu cijenu sata redovnog i prekovremenog rada tužitelja u razdoblju od 24.srpnja 2012. do 25.rujna 2017., temeljem odredbe čl. 41. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, to se ukazuje neosnovanim potraživanje tužitelja za isplatom iznosa od 3.663,17 kn.

15.1. Dakle, iz dopune vještačenja Ž. d.o.o. od 8.travnja 2022. razvidno je da je tužena tužitelju ispravno obračunavala mjesečne vrijednosti sata rada za utuženo razdoblje (što tužitelj ovom tužbom traži), dok je osnovno vještačenje, kao i dopuna od 20.4.2021., provedeno na okolnost neplaćenih prekovremenih sati rada za utuženo razdoblje i koje iznose 3.663,17 kn, ali kako se pred ovim sudom vodi postupak pod br. Pr-638/18 po tužbi istog tužitelja radi isplate po osnovu ostvarenog, a neplaćenog prekovremenog rada za razdoblje od 20.ožujka 2013. do 5.travnja 2018., što je i sud utvrdio uvidom u isti, to će tužitelj u tom postupku ostvariti svoje potraživanje, a koje potraživanje nije predmet ovog postupka.

16. Imajući u vidu prednje, valjalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I izreke presude.

17. T

užena je istakla prigovor zastare potraživanja dospjela do 27.siječnja 2013., a koji prigovor je, po ocjeni ovog suda, osnovan. Tužitelj je zahtjev za mirnim rješenjem spora podnio 21.rujna 2017., a tužba je podnesena 23.travnja 2018. Budući da je tužba podnesena dana 23.travnja 2018., a tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom od 26.4.2021. potražuje razliku plaće za razdoblje od listopada 2012. do srpnja 2017., to je onda očito da je zastarjelo potraživanje za razdoblje od listopada 2012. do 27.siječnja 2013.god., jer je protekao zastarni rok od 5 godina.

18. Naime, u smislu odredbi čl. 139. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 i 98/19)) potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno. Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Zastara nastupa kada istekne posljednji dan zakonom određenog vremena, s time da se u vrijeme zastare računa i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovog prednika.

19. Odredbom čl. 186.a st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje ZPP) propisano je da podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. istog članka (zahtjev za mirno rješenje spora) zastarijevanje zastaje.

19.1. Odredbom čl. 186.a st. 5. ZPP-a propisano je da ako zahtjev za mirno rješenje spora ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu.

20. Prema odredbi čl. 238. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO) ako je zastara počela teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ista nastavlja teći kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja računa se u zakonom određeni rok za zastaru.

21. Dakle, odredba čl. 186.a st. 3. ZPP-a jasno propisuje da podnošenje zahtjeva za mirno rješenje spora ima za posljedicu zastoj zastarijevanja, a koje su posljedice zastoja zastarijevanja na računanje zastare odgovara citirana odredba čl. 238. st. 2. ZOO.

21.1. Budući da je podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu došlo do zastoja zastarijevanja, a taj zastoj je trajao tri mjeseca, u kojem je roku mogla biti donesena odluka o zahtjevu (čl. 186. st. 5. ZPP), a što nije učinjeno, rok od tri mjeseca treba pribrojiti navedenom roku od pet godina. Stoga je u konkretnom slučaju u zastari potraživanje tužitelja za isplatu razlike plaće za razdoblje od listopada 2012. do 27.siječnja 2013.

22. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje ZPP). Budući da je tužena u cijelosti uspjela u sporu, to je istoj priznat sljedeći trošak: za sastav odgovora na tužbu 50 bodova, za zastupanje po punomoćniku na ročištima od 17. srpnja; 19.rujna; 17.listopada i 12.prosinca 2018., 4.ožujka 2020., 19.ožujka i 22.studenoga 2021., te 12.9.2022. po 50 bodova, od 26.siječnja 2022. 25 bodova, za sastav podneska od 16.studenoga 2018., 18.ožujka 2021., 31.svibnja 2021. i 13.lipnja 2022. po 50 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 6.750,00 kn, uvećano za troškove dopune vještačenja u iznosu od 500,00 kn, daje sveukupan iznos od 7.250,00 kn/962,44 Eur (fiksni tečaj konverzije 1 Eur = 7.53450 kn). Tuženoj nisu priznati troškovi sastava podneska od 2.ožujka 2020. budući da je isti predan na ročištu od 4.ožujka 2020.

U Splitu 12.listopada 2022.

S U T K I N J A

Katica Bojčić Vidović, v. r.

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tužene