Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1770/2022
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. D.A., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Gospić podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću od 2. veljače 2022. broj: Pp-108/2022-8, u sjednici vijeća održanoj 12. listopada 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Gospić, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Gospiću od 2. veljače 2022. broj: Pp-108/2022-8 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. D.A. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava ličko-senjska, Policijska postaja Gospić pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i okrivljenik proglasi krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje tužitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je činjenično stanje u postupku pogrešno utvrđeno.
5. Opravdano tužitelj pobija presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tomu, pogrešnom zaključku da nema dovoljno dokaza da bi okrivljenik počinio prekršaj za koji se optužuje.
6. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je okrivljenik oslobođen od optužbe u sladu s načelom in dubio pro reo, jer nakon dokaznog postupka nije nedvojbeno utvrđeno da bi se okrivljenik kritične prigode ponašao upravo na način kako mu se to stavlja na teret. Međutim, navedeno načelo podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika ako se i nakon savjesne ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva. To znači da je načelo in dubio pro reo moguće primijeniti onda kada ne postoje dokazi temeljem kojih bi se činjenice glede kojih postoji dvojba mogle utvrditi, a sud mora s potpunom izvjesnošću utvrditi da ne postoje odlučne činjenice koje idu na teret okrivljenika. Međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo prvenstveno podrazumijeva da su prethodno izvedeni i ocijenjeni svi dostupni dokazi, što nije u ovom slučaju.
7. Naime, prema stanju spisa predmeta i obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud u postupku nije izveo sve raspoložive dokaze, odnosno nije pročitao zapisnik o ispitivanju osumnjičenika D.A. i zapisnik o ispitivanju svjedoka K.F. sastavljene u PP Gospić 31. siječnja 2022., neposredno nakon događaja istog dana u 21,30 sati, koji je predmet ovog prekršajnog postupka. Naime, radi se o zakonitim dokazima sukladno čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona, budući je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika sastavljen sukladno odredbi čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona, a zapisnik o ispitivanju svjedoka sukladno odredbi čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. st. 1. ZKP/08.
Kako, su dakle, okrivljenik i svjedokinja na policiji ispitani sukladno odredbi čl. 158. st. 6. i 7. Prekršajnog zakona, zapisnik o njihovom ispitivanju zakonit je dokaz i sud ga je trebao koristiti kao dokaz u postupku.
8. Okr. D.A. pred sudom je poricao prekršaj u cijelosti, psihičko i fizičko nasilje prema supruzi, navodeći da su djeca bila u susjednoj sobi i nisu mogli čuti prepirku jer nije ni bilo galame i svađe koje bi ih mogle uznemiriti. Sam okrivljenik naveo je da je policiji rekao da je suprugu udario dva puta, obrazlažući to činjenicom da je, kada je supruga zvala policiju namjerno htio da ga policija odvede i nije htio ostati s njom u stanu, pa je to rekao policiji iz inata supruzi. Svjedokinja K.F. pred sudom je iskazala da suprug prema njoj nije bio nasilan niti ranije tijekom njihovog braka, niti kritične prigode, nije vikao na nju, nije ju ošamario, a malo su se „prerječili“ jer je suprug došao malo pripit s pivom u ruci, što mu je ona prigovorila. Okolnost da je zvala policiju opravdala je činjenicom da se na supruga malo naljutila pa mu je htjela napakostiti, policiju je zvala zato što je bila ljuta na supruga, a ne iz straha od njega, te je ponovila da suprug nikada nije bio nasilan prema njoj ili drugim članovima obitelji.
9. Cijeneći ovakvu obranu okrivljenika, koju je potvrdila svjedokinja K.F., uz zaključak da tužitelj nije predložio druge dokaze, sud je u nedostatku dokaza načelom in dubio pro reo oslobodio okrivljenika optužbe u nedostatku dokaza.
10. Kao što je već navedeno, prvostupanjski sud nije izveo sve dokaze koje prileže spisu predmeta i koje je tužitelj dostavio uz optužni prijedlog, čime je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Međutim, prvostupanjski sud nije niti dao nikakvu obrazloženu ocjenu obrane okrivljenika i iskaza svjedokinje, paušalno navodeći da je okrivljenik porekao prekršaj, a iz iskaza svjedokinje proizlazi da okrivljenik kritične prigode nije bio nasilan prema njoj.
11. Međutim, cijeneći iznesene razloge okrivljenika zašto je policiji rekao da je dva puta udario suprugu (iz inata supruzi) i razloge svjedokinje zašto je pozvala policiju (bila je ljuta na supruga pa mu je htjela napakostiti), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da su izneseni razlozi u potpunosti nerazumni i neživotni. Naime, notorno je da policija nije tijelo uprave koje se poziva na intervenciju „zbog ljutnje i želje da se nekom napakosti“, niti je uobičajeno i prihvatljivo da se službenicima policije prilikom intervencije laže i to sebi na štetu „iz inata supruzi u želji da ga policija odvede, da ne bi bio sa suprugom“. Ako okrivljenik nije želio biti sa suprugom, za to svakako postoje jednostavniji i prihvatljiviji načini, a ne da se policija namjerno dovodi u zabludu lažnim iskazom kako bi neku osobu privela (jer ne želi biti sa suprugom).
12. Sve navedene okolnosti nakon uvida i ocjene zapisnika o ispitivanju osumnjičenika i svjedokinje ukazuju na potrebu procjene dokaza u ovom prekršajnom postupku. Naime, kraj ocjene izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i utvrđenja objektivnih činjenica, za sada proizlazi kako se ne mogu prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio zaključivši da nema dokaza da je okrivljenik počinio djelo prekršaja za koje ga se tereti. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud prvenstveno nije proveo sve dokaze koje prileže predmete, niti je dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke.
13. Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno i da je žalba tužitelja osnovana, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
14. U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će provesti sve već provedene dokaze, kao i dokaze na koje se ukazuje ovom odlukom, po potrebi i druge dokaze, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
15. Iz navedenih razloga temeljem čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. listopada 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
